DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Pomoću godišnje vrijednosti intervalne razlike koeficijenata normaliteta optimale: 1,10 — 0,90 s = = 0,02 10 utvrđujemo optimalno vrijeme sječe: 1,10 — 0,93 c = = 8 ili 9 godina 0,02 520 — 441 79 ili c = = = 8 ili 9 godina. 8,8 8,8 Prema tome da se ostvaruje optimalna proizvodnja treba etat u visini od 92 m3 sječi na kraju uređajno gospodarskog perioda odnosno u 8 ili 9 godini nakon inventure koja je pokazala zalihu od 441 m3. Drugačiji etat, te sječa u drugo vrijeme nisu gospodarski racionalni. Kontrolom potrajnosti prihoda potvrđujemo ispravnost predviđenog zahvata (pomoću izračuna konačne periodske zalihe): Mk = / 441 1,02« _ 92 / . 1,022 = 441 m3 Zaliha je bila optimalna, sječen je najveći etat, i na koncu perioda ponovno je ista optimalna zaliha. Tok kretanja zalihe u ovom odjelu s optimalnom proizvodnjom pokazuje slika 2. Iz usporedbe posljednje kalkulacije etata s ranije navedenima, vidljivo je koliko je mogućno diferentno određivati etat. U stvari je samo jedna i to ispravno kalkulirana veličina suštinski dobra i garancija ekonomične, racionalne i stalno najveće proizvodnje. Prema datim pokazateljima izvjesno znamo za odjel »a«: — da je inventurna zaliha malo iznad minimale, dakle optimalna, — da će se veličina normalne zalihe postići za 4 godine, — da će se ekonomska maksimalna optimalna zaliha pojaviti za 8 godina, — da etat može biti u visini prirasta, time da se siječe 8. ili 9. godine, i — tako će prirast biti optimalan, etat maksimalan i stalan u intervalima po 10 godina, a cijela proizvodnja će biti optimalna. 448 |