DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 99 <-- 99 --> PDF |
UDK 634.0.156:526.8 LQVNQKARTOGRAFSK1 ZNAKOVI Dr DRAGO ANDRAŠIĆ, Zagreb , y | U lovištu s kojim se pravilno upravlja i gospodari, a dobro je ur e de ri o postoje razni objekti za uzgajanje, zaštitu i lovove divljači. Kolektiv, kojemu je lovište dato na upravljanje i gospodarenje, bilježi sve promjene u lovištu s lovno uređajnog gledišta posebni m lovn o kartografski m znakovima u lovnogospodarske karte lovišta. Poznato je da u kartografiji postoje konvencionalno-međunarodni znakovi. Pomoću njih se u geografske karte označavaju razni objekti na zemljinoj površini. U cilju da bi se to vršilo posebno u lovištu, osnovani su prema Andra šić dr D., lovnokartografsk i znakovi. Lovnokartografski znakovi kombinirani su tako da se nemotehnički lakše pamte, pogotovo za onoga tko poznaje konvencionalno-međunarodne znakove za kartiranje karata. Osim posebnih lovnokartografskih znakova za lovnotehničke objekte osnovani su posebni lovnokartografski znakovi za razne tehnik e lovov a divljači. Prema citiranom autoru lovnokartografski znakovi se grupiraju u slijedeće grupe: a) za ucrtavanje granice lovišta, b) za ucrtavanje lovnih komunikacija, c) za ucrtavanje lovnih prihvatilišta, d) za ucrtavanje lovnotehničkih objekata koji služe za uzgajanje, zaštitu i lovove divljači, e) za ucrtavanje lovnotehničkih objekata koji služe za umjetni uzgojdivljači, f) za ucrtavanje izvođenja raznih tehnika lovova divljači . LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE GRANICE LOVIŠTA Svaka lovačka organizacija koja ima lovište s kojim upravlja i gospodari na osnovi Zakona o lovstvu i propisa ima i lovnogospodarsku kartu lovišta. U nju je, pored ostalog, ucrtana i granica lovišta. U cilju da bi granica lovišta bila što uočljivija u lovnogospodarskim kartama osnovani su posebni lovnokartografski znakovi za njihovo ucrtavanje. U označavanju granice lovišta mogu biti dva slučaja i to: — može biti da je granica lovišta na terenu toliko markantna (uočljiva), da nije potrebno postavljati neke posebne granične znakove. U takovom slučaju upotrebljava se za ucrtavanje granice lovišta lovnokartografski znak koji se sastoji od cik-cak linije iznad koje se ucrtava simbol srnečih rogova (crtež br. 1). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 100 <-- 100 --> PDF |
— ako granica lovišta nije markantna na terenu, a toga često puta u lovištima ima, postavljaju se u lovištu posebni granični znakovi na kojima su označeni redni brojevi. Takove granične znakove lovišta i granicu ucrtava se u lovnogospodarsku kartu pomoću znaka, koji se sastoji od cik-cak linije iznad koje se ucrtava humka. Na vrhu je ucrtan simbol srnečih rogovlja, a unutar hurnke redni broj graničnog znaka (crtež br. 2). LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE LOVNIH KOMUNIKACIJA Cesto puta se ukaže potreba da se po lovištu načine posebne lovačk e staze , koje ne služe samo za vrebanje divljači kada se ide u lov, nego i za osmatranje divljači u svrhe uzgajanja i zaštite. Lovačke staze omogućavaju lakši prilaz k raznim lovnotehničkim objektima ili predjelima lovišta. Osobito su važne lovačke staze u planinskim lovištima, gdje ne koriste samo lovcima, nego i šumarima a i planinarima. U nizinskim lovištima s jednoličnim šumskim raslinstvom, pogotovo ako je mlađe i gusto, lovačke staze osim toga što služe kao komunikacija još su i odlične orijentacione linije. Po lovačkim stazama ne komuniciraju jedino lovci, šumari i planinari, nego to rado čini i divljač a osobito zimi, ako je načinjena prtina po snijegu. Lovačke staze se prave na razne načine i raznih širina, što ovisi o svrsi, terenu i raslinstvu. Lakše ih je praviti u nizinskim lovištima i preko čistina, nego u planinskim i kroz guštare. Ako lovačke staze služe za vrebanje divljači u svrhe lova ili radi osmatranja divljači u svrhe uzgajanja i zaštite, treba ih praviti u vijugavim (cik-cak) linijama, da bude osigurana prikrivenost kretanja k divljači. Podloga mora biti očišćena od suhih grana ili visokog korova. Lovačke staze ucrtava se u lovnogospodarske karte kartografskim znakom, koji se sastoji od točkica u liniji i ucrtanim simbolom srnečih rogovlja (crtež br. 3). Može nastati potreba da se od nekog puta, ceste, autoputa, mora izgraditi poseban lovni put ili cesta do lovačke kuće, ograđenog uzgajališta za dlakavu divljač, centra za umjetni uzgoj pernate divljači i si. U lovnogospodarsku kartu ucrtati će se lovni put s lovnokartografskim znakom, koji se sastoji od crtice i simbola srnečeg rogovlja (crtež br. 4). Ako se u lovnogospodarsku kartu želi ucrtati lovnokartografski znak za lovn u cest u koristiti će se znak, koji se sastoji od pune crte i simbola srnečeg rogovlja (crtež br. 5). LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE LOVNIH PRIHVATILIŠTA Za stanovanje lovnog osoblja, za prihvat domaćih ili lovaca iz stranih zemalja nužno je u lovištima graditi lovačke domove, kuće ili mala prihvatilišta. Ima slučajeva da u lovištu postoje stari feudalni dvorci, koji se adaptacijom mogu preurediti u lovačke dvorce. U onim lovištima gdje obitava divljač koju se lovi pojedinačni m lovovima, kao što su jeleni, srnjaci, divojarci, kozorozi, mufloni, veliki i 452 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 101 <-- 101 --> PDF |
mali tetrijebi, grade se lovačka prihvatilišta malog kapaciteta prihvata jer u lov dolaze pojedinci lovci. Ako je u pitanju lovište s divljači niskog lova koju se lovi tehnikama skupni h lovova, kao što su zečevi, fazani, poljske jarebice, jarebice kamenjarke, divlje patke i si. graditi će se lovačka prihvatilišta većeg kapaciteta prihvata, jer u lovove dolaze skupine lovaca. Takovo lovačko prihvatilište treba imati nekoliko ležajeva i veću blagovaonicu. Lovačka društva većinom grade lovačk e domov e koji su raznih kapaciteta prihvata. Takovi lovno-prihvatni objekti služe lovcima i za sastajališta a ne samo u doba lovova. Kapacitet prihvata može ovisiti koji puta i o komercijalnom gledištu, jer ima lovačkih dvoraca, kuća i domova, koji su otvorenog tipa, tj. koji služe i kao ugostiteljski objekti i za one ljude koji nisu lovci nego slučajni prolaznici ili izletnici. Ako se gradi lovačko prihvatilište najmanjeg kapaciteta prihvata u nekom lovištu, tada će se u lovnogospodarsku kartu ucrtati lovnokartografski znak, koji se sastoji od malog kružića na čijem je gornjem dijelu simbol srnećeg rogovlja. (crtež br. 6). Lovački dvorac, lovačku kuću ili lovački dom ucrtava se u lovnogospodarsku kartu s lovnokartografskim znakom koji se sastoji od paralelograma na čijoj su gornjoj dužoj stranici ucrtani simboli srnećeg rogovlja (crtež br. 7). LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE LOVNOTEHNIČKIH OBJEKATA KOJI SLUŽE ZA PRIRODNI UZGOJ, ZAŠTITU I LOVLJENJE DIVLJACI Ima takovih lovišta u kojima nema dovoljno vode za piće ili kaljužanje divljači (jeleni, divlje svinje), pa je nužno načiniti pojilišt a i kalju ži š t a. Ako divljač u lovištu nema dovoljno vode za podmirenje svojih potreba može se dogoditi da iz lovišta migrira na velike daljine do vode ili da uopće emigrira iz lovišta. Kod kretanja divljači na velike daljine radi vode, izvrgava se opasnosti napada od krivolovaca ili grabežljivaca. U lovištima gdje nema uopće ili dovoljno prirodnih kapaciteta za podmirenje potrebe na vodi, nužno je graditi pojilišta i kaljužišta. Pojilišt e za jelen e ucrtava se u lovnogospodarske karte lovnokartografskim znakom koji se sastoji od kružića na čijem je gornjem rubu simbol jelenskog rogovlja. Na donjem rubu je vijugavi repić koji označava vodotok. Da znak bude uočljiviji ucrtava se u plavoj boji (crtež br. 8). Za pojilište srnjaka stavlja se na gornji rub kružića simbol srnećeg rogovlja (crtež br. 9). Za pojilište divokoza stavlja se na gornji rub kružića simbol rogovlja divokoza (crtež br. 10). Za pojilište muflona stavlja se na gornji rub kružića simbol rogovlja muflona (crtež br. 11). Za pojilište divljih svinja stavlja se na gornji rub kružića kljove vepra (crtež br. 12). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Navedene lovnokartografske znakove lako je zapamtiti onome tko pozna konvencionalne-mcđunarodne znakove. Na geografskim kartama vrelo označava plavi kružić s malim vijugavim repićem, a kod lovnokartografskih znakova dodati su jedino simboli divljači za koje je pojilište pravljeno. Simbol divljači stavljen je kod pojilišta na vanjski rub gornjeg dijela kružića. U pojilištu divljač njuškom dodiruje vodu a ne ulazi na površinu vode. Ako se želi ucrtati kaljužište za jelene, upotrijebi se lovnokartografski znak, koji se sastoji od kružića unutar kojeg je ucrtan simbol jelenskog rogovlja. Na donjem rubu kružića je vijugavi repić koji označava vodotok (crtež br. 13). Kaljužište za divlje svinje ucrtava se u lovnogospodarsku kartu lovnokartografskim znakom koji se sastoji od kružića u koji je ucrtan simbol veprovih kljova. Na donjem rubu je vijugavi repić koji označava vodotok (crtež br. 14). Pored prirodne hrane koju divljač nalazi u lovištu, dobri uzgajivači divljači osiguravaju istoj i dodatnu kvalitetnu hranu. Ona se sistematski stavlja u posebno načinjena hranilišt a na prikladnim mjestima gdje je divljač sigurna od krivolovaca i grabežijivaca. Sa sistematskom dodatnom prehranom divljači treba početi daleko ranije nego nastane oskudica prirodne hrane u lovištu, zato da se divljač navikne na h r a n i 1 i š t e, kao nešto novo u ambijentu obitavališta, a i na mjesto gdje ima kvalitetne hrane. Hranilišta se prave za raznu pernatu i dlakavu divljač. Ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu hranilišt e za bilo kakvu vrstu pernat e divljači, upotrijebiti će se lovnokartografski znak, koji se sastoji od poprečnog presjeka hranilišta, koji ima kosi krović i dva vertikalna stupica (crtež br. 15). Hranilišt e za jelen e ucrtava se u lovnogospodarske karte lovnokartografskim znakom koji predstavlja crtež malog hranilišta s krovićem i jaslicama. Na kroviću se ucrta simbol jelenskog rogovlja (crtež br. 16). Hranilište za srnjake ucrtava se kao i znak za jelene samo se na krović hranilišta ucrta simbol srnećeg rogovlja (crtež br. 17). Hranilište za divojarce ucrtava se kao i znak za jelene samo se na krović hranilišta ucrta simbol rogovlja divojarca (crtež br. 18). Hranilište za muflone ucrtava se kao i znak za jelene samo se na krović hranilišta ucrta simbol rogovlja muflona (crtež br. 19). U nekim lovištima se grade hranilišta skladišta hrane. To je naročito prikladno u planinskim lovištima kamo je otežano donošenje dodatne hrane zimi kad je snijeg. Ako se ucrtava takovo skladište-hranilište u lovnogospodarsku kartu koristiti će se lovnokartografski znak, koji se sastoji od pogleda sprijeda. Na krović se ucrta simbol one vrste divljači za koju je hranilište — skladište hrane načinjeno, kao npr. za jelene (crtež br. 20). Postoje po našim lovištima i takova skladišta hranilišta koja se sastoje od stoga sijena na kakovoj planinskoj livadi. Stog sijena može biti izdignut na postolju, a kada dođe vrijeme dodatne prehrane, stog se spušta na zemlju da divljač može uzimati sijeno. Za ucrtavanje u lovnogospodarske karte takovih skladišta hranilišta poslužiti će lovnokartografski znak, koji prikazuje |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 103 <-- 103 --> PDF |
pogled s čela na takav stog sijena. Na vrh znaka može se ucrtati simbol one vrste divljači za koju je hrana namjenjena kao npr. za srneću divljač (crtež br. 21). Stog sijena kao skladište — hranilište može biti ograđen prije upotrebe, a kada dođe vrijeme dodatne prehrane, tada se ogradu otvori, da divljač može doći do sijena, ili je ograda tako načinjena da sprečava prilaz jelenima a omogućava dodatnu prehranu samo srnećoj divljači. Za ucrtavanje takovog skladišta — hranilišta poslužiti će lovnokartografski znak, koji prikazuje pogled s čela na ogradu i stog. Na vrh znaka može se ucrtati znak koji označava onu vrstu divljači za koju je hrana namjenjena, kao npr. za srncču divljač (crtež br. 22). Osim dodatne hrane dodaje se nekim vrstama divljači u lovište i sol u solista , koja se prave na prikladnim mjestima ili uz hranilišta, pojilišta, kaljužišta, livade i si. Za ucrtavanje solista u lovnogospodarske karte poslužiti će lovnokartografski znak koji prikazuje poprečni presjek kroz soliste (crtež br. 23). Za osmatranje divljači u svrhu uzgajanja i zaštite divljači postoje u dobro uređenim lovištima lovnotehnički objekti koji se nazivlju o s m a- tračnice . Osmatračnice su lovnotehnički objekti s kojih se kod dobrih uzgaiivača divljači ne vrši lov. Prikladno je ako svaka osmatračnica ima svoj redni broj, pa na taj način može poslužiti i kao orijentaciona točka u lovištu. Osmatračnice se prave na razne načine, a što će biti u daljnim poglavljima detaljno opisano. Ovdje se spominje da postoje tr i osnovna tipa i to: nenatkrit e osmatračnice, n a t k r i t e osmatračnice, i zatvoren e osmatračnice. Ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu nenatkritu osmatračnic u koristiti će se lovnokartografski znak, koji prikazuje pogled sa strane (crtež br. 24). Za ucrtavanje natkrite osmatračnice poslužiti će lovnokartografski znak koji prikazuje pogled sa strane ili sa čela (crtež 25). Za ucrtavanje lovnotehničkog objekta koji se nazivlje zatvoren a osmatračnica, a to je takova koja ima krov i četiri zida s ulazom kroz pod, poslužiti će lovnokartografski znak koji prikazuje pogled sa strane ili s čela (crtež br. 26). Osim osmatračnica prave se u dobro uređenim lovištima i viso k čeke , koje služe u svrhe lova divljači tehnikom dočeka na visokoj ? sa ili bez vabilice. Visoke čeke se prave na isti način kao i osmatrr samo im je druga svrha tj. lov divljači, pa se zato i prave u lovišt4 se očekuje uz najveću vjerovatnoću da će na ta mjesta dolaziti ucrtavanje visokih čeka služe isti lovnokartografski znakovi kr tračnice samo se još na gornji dio doda strelicu, koja sirr" — lovca. Nenatkritu visoku čeku ucrtava se slijed´ skim znakom (crtež br. 27). Natkritu visoku čeku ucrtava se u \r slijedećim lovnokartografskim znakom (crtež bv Zatvorenu visoku čeku ucrtava slijedećim lovnokartografskim znakom (crtr |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 104 <-- 104 --> PDF |
LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI KOJI SLUŽE ZA UCRTAVANJE LOVNOTEHNICKIH OBJEKATA KOJI SLUŽE ZA UMJETNI UZGOJ DIVLJACI Osim prirodnog uzgajanja u slobodnom ambijentu obitavališta — lovištu, vrši se i umjetno uzgajanje. Na područjima naših lovišta umjetno se uzgaja raznovrsna pernata divljač u posebnim uzgojnim centrima. Najčešće se umjetno uzgajaju, bilo to klasičnom ili inkubatorskom metodom, fazani, poljske jarebice, jarebice kamenjarke i divlje patke. Bez obzira koju se od navedenih vrsta pernate divljači umjetno uzgaja, ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu centa r z a umjetn i uzgo j poslužiti će lovnokartografski znak koji prikazuje pogled s čela na nekoliko stabilnih volijera sa žicanim pletivom (crtež br. 30). Za umjetno uzgajanje dlakave divljači grade se u lovištima tzv. ograđen a uzgajališta . Najčešće se kod nas umjetno uzgajaju jeleni, mufloni, divojarci a u novije vrijeme pojavljuju se potreba da se umjetno uzgaja i zečeve. Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta za jelene u lovnogospodarsku kartu poslužiti će lovnokartografski znak, koji se sastoji od četvorine u koju je ucrtan simbol one vrste divljači koju se umjetno uzgaja, (crtež br. 31), a to znači kod jelena, jelensko rogovlje. Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta srnjaka ucrta se u četvorinu simbol srnećeg rogovlja (crtež br. 32). Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta muflona ucrta se u četvorinu simbol rogovlja muflona (crtež br. 33). Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta divljih svinja ucrta se u četvorinu simbol divljih svinja, a to su kljove vepra (crtež 34). Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta divojaraca ucrta se u četvorinu simbol rogovlja divojarca (crtež 35). Za ucrtavanje uzgajališta za zečeve ucrtava se u četvorinu malu sličicu zeca (crtež br. 36). U sklopu lovišta nalaze se površine bilo to poljoprivrednog ili šumskog raslinstva koje je nužno ograditi, da se spriječi pravljenje šteta na istima. Za ucrtavanje ograde oko ugrožene površine koristit će se lovnokartografski znak koji se sastoji od nekoliko kosih križića a između istih simbol one divljači protiv koje se ugrožena površina ograđuje. Ako ugroženu površinu napadaju jelen i između križića ucrtati će se simbol jelenskog rogovlja (crtež br. 37). Ako ugroženu površinu napadaju divlj e svinj e između križića ucrtati će se simbol divljih svinja a to su kljove vepra (crtež 38). LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE Jr IZVOĐENJA RAZNIH TEHNIKA LOVOVA DIVLJACI oV U skupnim lovovima na divljač niskog lova prisustvuju: lovni k koji -ukovodi lovom a ujedno je odgovoran za pravilnost izvođenja tehnike lova ^ idi što veće sigurnosti da se nebi dogodila nesreća. Njegovi su nalozi |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 105 <-- 105 --> PDF |
izvršni, a ima pravo nediscipliniranog lovca odstraniti iz lova ukoliko se zato pokaže nužda; zamjenik lovnika je ujedno i vođa pogoni č a. On je odgovoran za pravilan rad pogoniča o čijem radu ovisi rezultat lova; lovc i su izvršioci skupnih lovova. Obavezni su na punu disci BR.4 BR.2 BR.3 BR.i» OO " /4^-v v....v:.,.v v-.v.-v BR? ftR 8 =\f ^f v Ö TUT 8R.9 9 5 BR.16 BR. 15 BR.15 BR.20 BR " BR.18 BR.49 BR.2-1 BR.22 BR.23 BR 21f J±L BR.25 BR.2-8 8R26 BR.2.T A i BR..29 BR.30 BR.M BR32 V? v= BR.31J BR-53 BR35 BR/Sö m BR.3T BR- ^ 8 BR.S9 BRIO x x^x x x Xf) x x Ö BR. 1)2 BR.<*5 BR. Ult It«, >»6 V» BB´fl T. 1?. 1. 2, 6 ö -Ö |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 106 <-- 106 --> PDF |
plinu i pravilnost izvođenja tehnike lova. Lično su odgovorni za eventualne nesreće. Kod dobro organiziranih skupnih lovova načini se od strane organizatora lova posebna kart a lov a i u nju ucrtava čitav lov po površini koja će se oblovljavati. Na osnovi karte lova vrši se iskolčavanje stajališta lovaca na terenu lova. Za ucrtavanje tehnike skupnih lovova osnovani su posebni lovnokartografski znakovi. Za ucrtavanje 1 o v n i k a služi kartografski znak koji se sastoji od dvostrukog kružića na čijem je vrhu strelica (crtež br. 39). Za ucrtavanje lovc a služi lovnokartografski znak koji se sastoji od kružića na čijem je gornjem dijelu ucrtana strelica koja označava lovc a (crtež br. 40). Za ucrtavanje vođ e pogonič a služi lovnokartografski znak koji se sastoji od dvostrukog kružića na čijem je gornjem dijelu nacrtan štapić, jer pogoniči lupaju štapićem po drveću i plaše divljač (crtež br. 41). Za ucrtavanje pogonič a služiti će lovnokartografski znak koji se sastoji od kružića na koji je nacrtan štapić (crtež br. 42). Za ucrtavanje zbornog mjesta, gdje se sastaju lovci i pogoniči, označava se lovnokartografskim znakom koji se sastoji od kružića na čiji je gornji dio nacrtana strelica koja simbolizira lovca i štapić koji simbolizira pogoniče (crtež br. 43). Za ucrtavanje smjera pogona, prigona u karti lova koristit će lovnokartografski znak, koji se sastoji od velikog slova P i strijelice. Strijelica označava smjer kretanja pogoniča kod prigona ili smjer kretanja lovaca i pogoniča kod pogona (crtež br. 44). Ako se želi označiti poželjan smje r vjetr a koristiti će lovnokartografski znak koji se sastoji od velikog slova V i strijelice koja označava smjer vjetra. Kod lovova na divlje svinje treba paziti na smjer vjetra (crtež br. 45). Redoslijed prigona se označava rimskim brojevima (crtež br. 46). Stajalište lovaca u lovištu kod tehnike lova prigonom označava se arapskim brojevima (crtež br. 47). |