DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Rezultati analize i obračuna nalaze se u tabeli 2 pod oznakom (Z) i (Z´), gdje (Z) znači prosječni godišnji debljinski prirast zdravih, a (Z´) zaraženih jelovih stabala tijekom vremenskog intervala od 1961—1970. godine. U istoj tabeli oznake (Zr) i (Z´r) znače izravnane prosječne godišnje debljinske priraste. Godišnji debljinski prirast zdravih jelovih stabala u gospodarskoj jedinici »Belevine« može se izraziti jednadžbom (1): Zr = —0.001203 D2 + 0.136334 D + 0.800815 (1) Godišnji debljinski prirast zaraženih jelovih stabala može se izraziti jednadžbom (2): Z´r = —0.001311 D2 + 0.131027 D + 0.202656 (2) Na slici 4 prikazan je tijek godišnjega debljinskog prirasta jelovih zdravih i zaraženih stabala. Iz te slike kao i iz tabele 2 vidi se vrlo jasno, kako »zaražena« jelova stabla slabije prirašćuju. Uzevši u račun broj izvrtaka po debljinskim stupnjevima, izračunali smo da je prirast zaraženih jelovih stabala za 36% manji od prirasta zdravih jelovih stabala. Navedena konstatacija vrlo je važna, jer nam daje uvid u ekonomske gubitke u napadnutim šumama. No, pored tako globalno utvrđenog gubitka na prirastu, bilo bi zanimljivo utvrditi funkcionalnu zavisnost padanja prirasta od stupnja zaraze ili, bolje rečeno, od smanjenja asimilacijske površine. Prije nego što prijeđemo na rješavanje toga problema, pokušat ćemo odgovoriti na pitanje, kad je nastupilo opadanje debljinskog prirasta. Godišnji debljinski prirast jele u različito vrijeme Kako je u metodi rada već spomenuto, svaki izvrtak analiziran je četiri puta. Treća analiza odnosi se na mjerenje prosječnoga godišnjeg debljinskog prirasta jele za vremenski interval od 1966—1970. Taj prirast izračunan je po formuli: ši 1 Zj = 2 5 b Četvrta analiza odnosi se na mjerenje prosječnoga godišnjeg debljinskog prirasta jele za vremenski interval od 1961—1965. Taj je prirast izračunan po formuli: Š2 1 Z2 = 2 5 b 4fi |