DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 67 <-- 67 --> PDF |
UDK 634.0.232.315.3:634.0.174.7 Picea sitchensis ISTRAŽIVANJE UTJECAJA STRATIFICIRANJA SJEMENA SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis) NA TOK KLIJANJA KONRAD PINTARIĆ, Sarajevo UVOD U želji da se u našim šumama poveća proizvodnja drvne mase, pored ostalih vrsta drveća želi se unijeti i sitkanska smreka (Picea sitchensis) čiji se prirodni areal nalazi uz pacifičnu obalu Sjeverne Amerike, od Aljaske do Kalifornije. Razlog je što je, u mnogim zemljama zapadnog dijela Evrope, u pogledu proizvodnje drvne mase dala izvanredne rezultate. Po proizvodnji drvne mase, ova vrsta drveća ne zaostaje mnogo za zelenom duglazijom, koja se smatra najproduktivnijom od svih vrsta drveća koje su unesene na Stari Kontinent. Sjeme sitkanske smreke se počelo masovno uvoziti u našu zemlju i sije u rasadnicima radi uzgoja sadnica. Iskustva u pogledu klijanja nemamo, te je bilo potrebno da se ispita klijavost nepopremljenog i priprimljenog sjemena, kako bi se praksi dale i potrebne upute u pogledu tretiranja sjemena sitkanske smreke. Sjeme je nabavljeno preko radne grupe IUFRO-a i broj provenijencije je 3001. Sabrano je u godini uroda 1968/1969. Potiče iz države Washington, predjela Belingham (48´45´ sjeverne širine i 122°38´ zapadne dužine), u blizini pacifičke obale, sa nadmorske visine 50—100 stopa (15—30 m). METODIKA RADA Ispitivanje klijavosti sjemena izvršeno je u sjemenskom laboratoriju Instituta za šumarstvo u Sarajevu, u Krstićevoj klijalici, pri temperaturi od 21 do 24!)C. Trajanje analize je ograničeno na 42 dana, a ispitivana je klijavost stratificiranog i nestratificiranog sjemena. Ispitivanje klijavosti nestratificiranog sjemena izvršeno je u vremenu od 2. III do 13. IV 1971. godine, a stratificiranog od 30. IV do 11. VI 1971. godine. Tok klijanja je registrirala ing. Neda Ćukac, stručni saradnik u Institutu za šumarstvo u Sarajevu. Stratificiranjc sjemena je izvršeno na taj način što se jedan zapreminski dio sjemena pomiješao sa tri zapreminska dijela čistog riječnog pijeska. Na taj način stratificirano sjeme je držano u hladnjaku oko 2 mjeseca pri temperaturi od + 2 do + #C. Po potrebi je vršeno vlaženje sjemena. Pri obradi podataka poslužili smo se matematsko-statističkim metodama (obračun varijanse standardne devijacije, srednje grješke i upoređenje dva prosjeka) koje je obradio Linde r (1). U klijalicu je stavljeno po četiri uzorka sa po 50 sjemenki, i na osnovu tog broja je obračunat postotak klijavosti. |