DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 82 <-- 82 --> PDF |
menutim drugovima: Ing. D. Brkanoviću i Ing. J. Kuzmaniću te Z. Zoriću treba poslati pozive za ponedjeljak 6. 3. 1972. u 17 sati, kako bi se dogovorili sa Prof. dr Z. Potočićem i Ing. A. Mudrovčićem koji su ovlašteni od strane U. O. da pripreme teze vezane za predloženu problematiku, a koja će referentima poslužiti kao polazna osnovica za sastavljanje referata. ad 3. — Sredstva koja se nalaze na fondu zgrade u iznosu od 5 milijuna treba oročiti na 13 mjeseci. — Na jednoj od slijedećih sjednica U. O. će razmotriti problematiku koja je vezana za glasilo Saveza »Šumarski List«. — U. O. predlaže da se Ing. R. Antoljak primi u honorarni radni odnos u svojstvu poslovnog tajnika Saveza. Poslovni tajnik bi pripremao i radne sjednice U. O., bio bi upravitelj zgrade, brinuo bi se za plasman tiskanica, dobavu oglasa za »Šumarski List«, štampanje »Šumarskog kalendara «, a obavljao bi kontakte sa štamparijom u Samoboru, gdje se štampa naše glasilo itd. Ing. R. Antoljak će od ponedjeljka raditi u Savezu kako bi se upoznao s problematikom, a na slijedećoj sjednici U. O. uslijediti će konkretni dogovor o stupanju u radni odnos sa skraćenim radnim vremenom u trajanju od najviše 4 sata. Tajnik: Mr Ante Krstinić, v. r. Predsjednik: Ing. A. Mudrovčić, v. r. GODIŠNJA SKUPŠTINA DRUŠTVA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE — VINKOVCI Godišnja Skupština DITŠIDI Vinkovci održana je u Spačvi dana 12. lipnja 1971. godine, a prisustvovalo joj je 60 članova. Predsjednik Društva ing. D. Tonković otvorio je Skupštinu i predložio slijedeći dnevni red: 1. Izbor radnih tijela Skupštine. 2. Izvještaj o radu Društva od zadnje Skupštine 14. VI 1970. do Skupštine 12. VI 1971. 3. Izvještaj o financijskom poslovanju, stanju blagajne i financijski plan za 1971. godinu. 4. Izvještaj Nadzornog odbora. 5. Diskusija o izvještajima i donašanje zaključaka. 6. Razrješnica predsjedniku, Upravnom odboru i Nadzornom odboru. 7. Prijedlog kandidacione komisije. U radna tijela Skupštine izabrani su: ing. S. Horvatinović, ing. D. Gorički, ing. J. Filipović (radno predsjedništvo); ing. S. Pavlović, A. Zakšek (zapisničari); ing. S. Nikolac, ing. B. Jureša (ovjerovitelji zapisnika); ing. S. šarčević, ing. A. Nedić (komisija za zaključke); ing. D. Tonković, ing. G. Rubić, Z. Krvavica (kandidaciona komisija). Izvještaj o radu Društva od 14. VI 1970. do 12. VI 1971. podnio je predsjednik ing. D. Tonković. Ovaj se izvještaj, u ovom prikazu godišnje Skupštine, iznosi u cijelosti. Izvještaj je podijeljen u tri dijela i to: I. OPĆI DIO Rad našeg Društva u protekle dvije godine pada u vrijeme kad se u široj društvenoj zajednici provodi značajna politička, privredna i organizaciona aktivnost i kad se unutar poduzeća, gdje radi pretežan dio naših članova, provode veće organizacione promjene. Podsjetimo se na neka od tih zbivanja, koja su imala uticaja na naš rad i kroz koja treba promatrati aktivnost Društva U razvoju zemlje, gledano kroz ostvarivanje društvene i privredne reforme kao mjere konsolidacije naše socijalističke izgradnje i bržeg razvoja, izvjesne pojave, kao posljedica neravnomjernog kretanja ili još neriješene od samog početka, postaju problemi, a kasnije i prepreke ostvarivanju ciljeva reforme. Ovdje se prije svega ispoljava protivuriječnost između težnji da Republike i Pokrajine ravnopravno i odgovorno učestvuju u obavljanju zajedničkih poslova, što je i pretpostavka jačanju jedinstva i čvrstine jedne višenacionalne zajednice, i s druge strane koncentracija tih poslova u centralnim organima. Nadalje, riječ je o težnjama da se u međunacionalne odnose unosi što više povjerenja, zbližavanja i solidarnosti te da se omogući nesmetan razvitak svake nacije i narodnosti. Da se u predstavnička tijela provede ravnopravna zastupljenost. Sve ovo nasuprot pojavama hegemonizma, nametanja vlastitih stavova drugima i omalovažavanja interesa drugih. U pitanju je i koncentracija financijske moći u užim centrima i u administrativnom zahvatanju dohotka uopće, o kojem bi udruženi proizvođači, kao o višku svog rada, trebali suvereno odlučivati. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Svi navedeni problemi sadašnje etape predmet su žive političke aktivnosti i aktivnosti predstavničkih organa. Predložena rješenja dovode i do promjene Ustava. Radnička klasa, životno zainteresirana za punu afirmaciju našeg samoupravnog političkog sustava, održava II Kongres samoupravljača na kojem se daje puna podrška ustavnoj reformi. Naše je Društvo imalo čast da na Kongresu sudjeluju dva naša člana: ing. M. Andrašek, predstavnik »Slavonske šume« i ing. J. Filipović u ime drvne industrije Vinkovci. Ing. M. Andrašek je na Kongresu u svojoj diskusiji ukazao na potrebu preciznijeg definiranja statusa privrednih organizacija koje upravljaju privrednim bogatstvima od općeg interesa, kao što su: šume, vode, divljač, ruda i drugo. Preciznije definiranje odnosi se prvenstveno na primjenu principa dohotka, izvore dugoročnog ulaganja, prava i obveze društvene zajednice koja uživa opće koristi, kao i radnih organizacija koje gospodare tim dobrima. U proteklom dvogodišnjem periodu dolazi i do izrade srednjoročnog plana razvoja zemlje, čije ostvarenje počinje ovom godinom. U izradi planova naših privrednih organizacija i njihovom usaglašavanju uzimaju vidno učešće i naši inženjersko- tehnički kadrovi. Rasprave o tim planovima i njihovo usvajanje bili su predmet posebnih sastanaka ovog Društva. U tom razdoblju dešavaju se i korjenite promjene unutar šumsko-poljoprivredno- industrijskog kombinata »Spačva «. Promjene su i spol jene u izdvajanju šumarstva i industrije u samostalne radne organizacije nakon osamgodišnje međusobne zajednice. Istovremeno je došlo i do osamostaljivanja ostalih djelatnosti kombinata. Dezintegracija je uslijedila, među ostalim, i kao posljedica težeg usklađivanja interesa pojedinih djelatnosti različitih po tehnologiji, stupnju razvitka i ekonomskim potencijalima. Postojeći oblici nisu bili garancija da se ide u korak s razvojem oblasti kojoj pripada pojedina djelatnost. Proces razdvajanja ubrzavaju i republička rješenja koja propisuju grupiranje Šumsko-privrednih organizacija u veće cjeline. Neposredno po izdvajanju Šumsko-gospodarstvo, s novim nazivom »Hrast«, uključuje se u šumsko privredno poduzeće »Slavonska šuma « u čijem je sastavu pretežan dio šumarstva Slavonije. Za ova integraciona gibanja ne bi se moglo reći da su posljedica gubljenja orijentacije ili tapkanja na mjestu. Njih treba promatrati u svom vremenu, ne izolirano, već u sklopu cjelokupne privrede kraja kojem šumarstvo čini osnovu privrednih mogućnosti. Skretanje šumarstva sa svog samostalnog razvojnog procesa, doprinos kojeg je dalo izgradnji prerađivačkih kapaciteta, to je istančani sluh potreba svog nerazvijenog područja koje je u prošlosti služilo razvitku drugih. Svim tim značajnim zbivanjima, i posebno šire zajednice, naši su kolektivi dali svestranu podršku nalazeći u njima uvjete i za vlastiti dinamičniji razvitak. Članovi našeg Društva, kao nosioci tehničkog i tehnološkog progresa svojih poduzeća, datom podrškom vide svoju svestraniju afirmaciju i još dominantnije učešće u tom razvitku. II. DRUŠTVENI DIO Organizacija, organi upravljanja i rad društva Društvo djeluje kao cjelina bez obzira na teritorijalno prostiranje na više općina. Cjelokupna aktivnost odvija se u duhu zaključaka Skupštine Društva, kao neposrednog oblika upravljanja Društvom. Realizaciju svih odluka Društvo povjerava Upravnom odboru u skladu sa Statutom Saveza. Upravni odbor ovog mandata broji 10 članova sa predsjednikom: Tonković inž. Dragan (predsjednik), Nedić inž. Andrija (tajnik), Šarčević inž. Slavko (blagajnik), Horvatinović inž. Slavko, Babogredac inž. Đuro, Srnić inž. Stjepan, Blažecki inž. Franjo, Delibašić Branko, Perović Danilo, Krvavica Zvonko. Osim Upravnog odbora djeluju i Nad zorni odbor: Gorički inž. Drago, Cvitić inž. Marko i Sud časti: Lucarić inž. Tomo, Čepelak inž. Karlo, Oštrić inž. Ivan. Pored ovih stalnih tijela formirano je i jedno pod nazivom: Odbor za šumarsku zabavu, čiji ie sastav u 1970. god. bio: Srnić inž. Stiepan, Takšić inž. Josip. Pa vlović inž. Stojan, Račan Vlado, Savić Milenko, dipl. pravnik: a u 1971. godini bio: Nedić inž. Andrija, Šarčević inž. Slavko, Srnić inž. Stjepan, Savić Milenko, dipl. pravnik, Pavlović inž. Stojan, Bla žecki inž. Franjo, čiji je djelokrug rada bio isključivo organizacija tradicionalne šumarske zabave. Skupština, tj. Društvo broii 111 članova od česa 60 šumarskih inženjera, 3 pogonska inženiera Drvne industrije, 44 šumarska tehničara i 4 ostalih zvanja. Upravni odbor je u periodu svog mandata održao 10 sjednica, na kojima se u skladu s odlukama Skupštine raspravljalo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 84 <-- 84 --> PDF |
o nizu pitanja, od kojih kao značajnije ističemo: 1. Izvještaj o radu Društva i organizaciona problematika. 2. Izvještaj o blagajničkom poslovanju te izvještaji nadzornog odbora. 3. Donošenje programa rada Društva u skladu sa zaključcima skupštine. 4. Osnivanje matične evidencije članova Društva na osnovu provedene ankete. 5. Organizacija i sprovođenje stručnih diskusija: — pogoni drvne industrije Vinkovci, 27. XI 1969. sa 25 članova; — Šumsko gospodarstvo Bjelovar, 24. 26. IV 1970. sa 40 učesnika; — Šumsko gospodarstvo Gospić, Sen i, 25—28. VI 1970. sa 40 učesnika; — Šumsko gospodarstvo Nova Gradiška, 7. XI 1970. sa 15 učesnika; — CSSR — 20—27. IX 1970. sa 37 učesnika; — Poljska 13—25. IX 1969. učešće naših 5 predstavnika u ekskurziji organiziranoj od Šumarskog društva Osijek. 6. Organizacija i prijem ekskurzije Društava iz Bjelovara (uzvratna posjeta) 9—11. X 1970. sa 37 učesnika i Senja — 15—17. X 1970. sa 43 učesnika. Ove ekskurzije su posjetile područja šumarija Županja, Spačva, Otok, Lipovac i Vukovar. 7. Razmjena stručnjaka kroz razne oblike s inozemstvom u okviru programa rada SITŠDI Jugoslavije te međurepublička razmjena stručnjaka. 8. Suradnja i podrška Društva Centru za organizaciju naučno-istraživačkog rada JAZU — Vinkovci na razradi historijata šumarstva i drvne industrije vinkovačkog kraja te na osnivanju Šumarskog muzeja. 9. Podizanje spomen ploče u Gundulićevoj ulici 42, istaknutom kulturnom radniku, hrvatskom književniku i autoru grba grada Vinkovci, osnivaču vinkovačkog muzeja i šumarskom savjetniku Mati Medvedoviću, s prigodnim predavanjem (4. IV 1970). 10. Organizacija i provođenje tradicionalne šumarske zabave (13. II 1970.) i 12. II 1971), te zabave za Dan žena (8. III 1970. i 1971). 11. Financiranje kompletiranja opreme (zimska i ljetna odijela, glazbala i razglasni uređaj) za glazbenu grupu »Šumar « koja djeluje i za Šumarsko društvo, iako je u sastavu Društva šumarsko- tehničkog osoblja. 12. Redovan rad tamburaške sekcije »šumar « koji je opisan u posebnom izvještaju. 13. Organizacija aktualnih i zanimljivih predavanja s diskusijom: a) Pakistan i njegovo šumarstvo — predavač Prof. dr ing. Mirko Vidaković, predavanje održano 11. XI 1969. sa 33 učesnika. b) Proizvodnja podova u Americi — predavač inž. Ante Fabijanović, predavanje održano 13. XI 1969. sa 14 učesnika. c) Srednjeročni plan razvoja Šumarstva i drvne industrije na području komuna Vinkovci, Vukovar j Županja. Predavači: Tonković inž. Dragan i Babogredac inž. Duka. Predavanje održano 4. IV 1970, prisutno oko 40 članova. d) Šumarstvo Norveške — predavač Tomanić inž. Simo, asistent na Šumarskom fakultetu Zagreb, predavanje održano 25. XI 1970. godine sa cea 50 članova. e) Problemi optimalne organizacije šumarstva — predavač Andrašek inž. Mirko. Predavanie sa diskusijom održano 20. XI 1970. sa cea 60 učesnika. 14. Organizacija Plenarne sjednice Centralnog odbora SITŠID Jugoslavije održane u Vinkovcima 19—20. XI 1970. godine. 15. Učešće u Plenumu Saveza ITŠDI Hrvatske 26. VI 1970. u SI. Brodu. Delegati na Plenumu su bili Nedić Andrija, Jureša Boro i Blažecki Franjo. 16. Učešće na sahrani poznatog šumara ovog kraja inž. Milana Crnadka. Naš predstavnik na pogrebu 17. III 1970. je bio Lucarić inž. Tomislav. 17. Organizirana suradnja sa ostalim Šumarskim društvima, Društvom ŠTO te lokalnim društveno-političkim organizacijama, izborom predstavnika Društveno- političke i samoupravne teritorijalne organizacije. 18. Učešće u financiranju podizanja Spomen- parka u Labinu za koju ie svrhu naše Društvo izdvojilo 1.000 din. Sva ova pitanja iz rada Upravnog odbora istovremeno predstavljaju djelatnost Društva, s tim da do realizacije programa razmjene stručnjaka s inozemstvom nije došlo. Moguće je konstatirati da je aktivnost našeg Drušlva u proteklom periodu u određenoj mjeri smanjena zbog velike angažiranosti većine stručnjaka naših članova pa im za aktivnost u Društvu preostaje vrlo malo vremena. Ovom prilikom predlažemo skupštini usvajanje takovog programa djelovanja |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Društva koji će angažirati šire članstvo u njegovoj realizaciji, a koje po našem mišljenju treba da obuhvati osim organizacije šumarske zabave, ekskurzija i predavanja i slijedeće zadatke: — Osigurati stalne funkcionalne prostorije za rad Društva i to za biblioteku, šumarski muzej i klub; — osnovati odgovarajuće evidencije o imovini Društva i to za osnovna sredstva, inventar i biblioteku Društva; — u svakom budućem mandatu prikupiti biografske i druge podatke o pojedinom istaknutom šumarskom, kulturnom i društvenom radniku iz prošlosti ovog kraja i obilježiti spomen na takve zaslužne ljude (spomen ploče, osnivanje parka, izletišta, fundacije za specijalne nagrade ili druge korisne investicije itd.). Sređenjem općih prilika za očekivati je još sadržajniji i plodniji rad Društva i većine članova. Tješnje povezivanje s ostalim društvima i njihovim članovima, pojedinačno i kroz razne oblike kontakata, omogućilo bi svrsishodnu razmjenu mišljenja i iskustava u nizu problema kao što je reorganizacija šumarstva i drvne industrije na širem planu, izmjena osnovnog i drugih zakona o šumama, pravni i ekonomski položaj šumarstva i drvne industrije, reguliranje čitavog niza propisa među kojima neki ne odgovaraju najnovijim shvaćanjima i opće usvojenim načelima društvene zajednice, razvijanje samoupravljanja u našim radnim organizacijama, uvođenje suvremenije tehnologije u proizvodnji i sistemu upravljanja (informacije, obrada podataka), načela o nagrađivanju i međusobni odnosi pojedinih kategorija radnika, usmjereno obrazovanje radnika u šumarstvu svih nivoa i njegovo financiranje kao i čitav niz drugih problema. Osim ovog čisto praktičnog aspekta potrebe kontaktiranja, sasvim izvjesno treba njegovati i razvijati i onaj čisto društveno-zabavni i rekreacioni aspekt, koji treba da omogući lično zbližavanje članova bez obzira na mjesto rada i boravka. Ovakvu praksu smatramo potrebnom i realnom pa je i predloženo da uz ostalo Skupština usvoji kao sastavni dio programa ovakovu aktivnost Društva u narednom periodu. Izvještaj o radu sekcije Tamburaški zbor osnovan je službeno mjeseca veljače 1966. godine u sklopu DIT-a, Kombinata »Spačva« isključivo od članova radnog kolektiva i isključivo na amaterskoj bazi. Inicijativa za osnivanje zbora potekla je od članova zbora koju je prihvatilo Šumarsko društvo. Zbor je osnovan sa ciljem da unutar kolektiva prigodom održavanja raznih svečanosti, skupova, zabava u vidu »drugarskih večeri« stručnih ekskurzija itd. učestvuje sviranjem i zabavljanjem te tako pridonese zbližavanju članova radnog kolektiva. Tamburaški zbor sačinjavaju: Herak inž. Jurica (Vinkovci), Sučić Martin šum. tehničar (Vinkovci), Herman Franjo šum. tehničar (Otok), Matijašević Štipa lovouzgajač (Otok), Blažević Zvonko mehaničar (Otok), Kolarić Stipo otpremnik (Otok), Pavić Marinko dizaličar (Spačva), Jursik inž. Vlado (Otok). Instruktor zbora je dr I. Spaić, Zagreb. Aktivnost sekcije od njenog osnutka iz godine u godinu sve je veća. Bilo bi predugo da se nabrajaju sve aktivnosti od osnutka, no spomenut će se aktivnost u prošloj 1970. godini. Održano je 20 pokusa u prosjeku 1—2 mjesečno, koji su održani gotovo 90% u šumariji Otok u sindikalnoj dvorani. Od javnih nastupa spomenut će se neki: 1.11. III 1970. godine održana je zabava za dan žena, koja prelazi u tradiciju. 2. 18. IV drugarsko veče, Šumsko-gospodarstvo Osijek. 3. od 26. IV do 28. IV šum. str. ekskurzija, Šumsko gospodarstvo Bjelovar, gdje je bilo 3 javna nastupa. 4. 7. V ispraćaj članova kolektiva koji su otišli na novu dužnost u »Slavonsku šumu«, Osijek. 5. od 25. VI do 28. VI sekcija učestvuje na struč. ekskurziji Šumskog gospodarstvda Senj i Gospić gdje je imala 3 javna nastupa. 6. od 30. VII do 3. VIII sekcija je posjetila odmarališta Biograd gdje je imala 3 nastupa za članove radnog kolektiva kao i gosta iz CSSR koji su boravili u odmaralištu. 7. Od 20. IX do 27. IX održana je stručna ekskurzija Šumarskog društva u ČSSR gdje je sekcija imala 4 javna nastupa. 8. 9. X doček ekskurzije šumskog gospodarstva Bjelovar u Spačvi. 9. 15. X doček ekskurzije Šumskog gospodarstva Senj u Spačvi. 10. 19. XI doček šumarskog društva DIT-a Jugoslavije u Kunjevcima. 11. Radnicima šumarije Otok. pod nazivom »drugarsko veće«, nastupila je sekcija 20. III 1970. godine. Zahvaljujući rukovodećoj ekipi u kolektivu, Upravnom odboru šumarskog |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 86 <-- 86 --> PDF |
društva, njihovoj podršci i razumijevanju, može se reći da je rad sekoije bio plodan. Javno se zahvaljuje Tamburaški zbor za brigu i podršku drugovima koji upravo bdiju nad ovom družinom, a to su: Tonković inž. D., Račan V., Tuškan inž. S., Koščević inž. Z., Nedić inž. A. Srnić inž. S. Šarčević inž. S.. Bašić inž. Z.. Lucarić inž. T., Rubić inž. G., Delibašić B., te drugovima iz DIK-a »Spačva: Babogredac inž. D. i Blažecki inž. F. Posebno se zahvaljujemo direktoru Š. G. »Hrast« Horvatinović inž. Slavku što je, pored svih redovnih briga, uviiek našao mogućnosti da pomogne radu sekcije. III. ZAKLJUČAK Moramo posebno istaknuti podršku mjerodavnih organa poduzeća koju smo imali kroz cijelo vrijeme rada. Svaki naš zahtjev bio ie udovoljen, bilo da se radilo o oslobođenju od rada naših članova pri sjednicama, sastancima ili ekskurzijama, bilo o materijalnoj pomoći. Nadalje, našem su radu mnogo pridonijeli rukovodioci poduzeća inž. S. Horvatinović i inž. Đ. Babowr^Har. Vrvi su uiedno i uključeni u rad Upravnog odbora te im ovom prilikom izrazujemo posebnu zahvalnost. Ova i Upravni odbor, primivši dužnost od Odbora prethodnog saziva. "Tao ie stalno u vidu rad i rezultate irii´eg odbora. Taj je rad našeg društva afirmirao do te miere da ono slovi kao jedno od najaktivnijih u Savezu šumarskih društava Hrvatske. Mi smo nastoiali da tai kurs nastavimo. Rezultati naši kazuju koliko smo u tome uspjeli, a o tome će reći i diskusija. Izvieštai o financtiskom noslovaniu i financijski nian za 1971. godinu podnio je inž. S. šarčević. Financijsko stanje na dan 31. V 1971. godine bilo je: dinara Ukwsni prihod 92.606.40 Ukupni rashod 80.617.05 Saldo: 11.989,35 Sredstva na žiro računu kod SDK 11.977 0? Gotovina u blagajni 17.33 Ukupno: U.989.35 Svi su dokumenti uredno proknjiženi, kako primitak tako i izdatak, te su pregledno složeni po godinama i rednim brojevima dokumenata, pod kojima su i redom uvedeni u knjigu blagajne. Prije točke diskusija o izvještajima, Skupštinu su pozdravili — dr inž. Ivo Spaić u ime SITŠIDI Hrvatske, koji je naglasio da: »Glas slavonskih šuma ide i izvan granica Evrope, a što nije zasluga samo slavonskih 5nma. nego i šumara i šumarskih stručnjaka. Tradicija vrsnih šumara postoji već dugo na ovom području, a sigurno je da će ta tradicija biti i nastavljena«. U ime Šumskog gazdinstva Sremska Mitrovica, Skupštinu je pozdravio inž. Stevo Plavšić, koji je istakao da je: »Suradnja šumara Vinkovaca i Mitrovice dugogodišnja, vrlo prisna i usko vezana, jer su uvjeti šumskog gospodarenja vrlo slični i ovisni. Tradiciju treba i dalje razvijati uspješno kao i do sada. Problemi šumarstva su svaki dan sve veći i sve više se osjeća potreba suradnje i uske veze nauke i prakse«. U svojoj diskusiji inž. S. Horvatinović, direktor šum. go^n. »Hrast« Vinkovci, osvrće se na aktivnost odnosno neaktivnost pojedinih Društava. Ističe da aktivnost Društva i njegovih članova predstavlja, također, jedan vid društvenog upravljanja. Naglašava potrebu da se za mnoge zaslužne i aktivne članove Sumarci- r-cr društva zatraži i društveno priznanje za njihov rad. Aktivnost u Društvu i rad u poduzeću stručne su i društvene aktivnosti koje se ne mogu promatrati odvojeno. Nadalje, dajući obrazloženja, predlaže: da se u Šumarsko društvo prime kao članovi i one strukture radnika koji su sada u članstvu DŠTPO-a; da Društvo organizira predavanja kao što su »Opća korist šume«, Izgradnja drvnoindustrijskih kapaciteta na području Slavonije «; zatim razmienu ekskurzija sa Šum. gosp. Sremska Mitrovica, Šum. gosp. Podravska Slatina i s inozemstvom: i da se inž. Dragan Tonković proglasi počasnim članom DITŠIDI-e Vinkovci. »Oduševljen sam aktivnošću Šumarskog društva Vinkovci. Volja za radom ovog Društva mora biti smjernica za rad drugih Društava. Ovaj primjer mora biti vodilja drugima«, naglasio je inž. J. Pop —" Šumarsko društvo Našice. Inž. S. Srnić. šumarija Vukovar, podupire ranije date prijedloge i napominje da bi frebalo u sjećanje na inž. Crnadka i inž. Roginu označiti neke spomene; nadalje, da bi bilo korisno posjetiti Svjetsku izložbu lo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 87 <-- 87 --> PDF |
va u Budimpešti. U svom izlaganju inž. D. Gorički iznosi da bi rad Društva trebalo uskladiti s potrebama operative; da se aktivnost Društva mora ispoljiti i na uzdizanju kadrova, razmatranju odnosa šumarstva i drvne industrije i niza pitanja koja su zanimljiva za ove dvije grane. Zahvaljujući se na časti što je proglašen počasnim članom Društva Vinkovci, inž. D. Tonković nadovezuje: »Mi produžujemo već dugu tradiciju ovog Društva. Naše šumarstvo uživa velik ugled i mi ga moramo očuvati. Pred nama je i proslava 100-te obljetnice Brodske imovne općine koja će zahtjevati opsežan rad i dosta angažiranja. Predlaže da Društvo zatraži od temeljnih organizacija osiguravanje prostorija za Društvo, arhivu i rad, a članove za sakupljanje povijesnog materijala. Inž. J. Filipović, DIK »Spačva« ističe da se u ovom području razvijala i drvna industrija i da će ove godine slaviti 15. godišnjicu. Skupština zatim daje razrješnicu starom U. O. i na prijedlog kandidacione komisije prihvaća novi U. O. u sastavu: Đ. Babogredac (predsjednik), A. Nedić, S. šarčević. S. Horvafcinović, F. Filipović, S. Tuškan, S. Pavlović, D. Krvavica, M. Sučić, F. Hrastović i Nadzorni odbor u sastavu: S. Srnić i F. Blazeoky. Materijali iz izvještaja i prijedlozi iz diskusije ušli su u zaključke Skupštine, a izraženi u pet točaka. B. B. GODIŠNJA SKUPŠTINA DIT-a SPLIT, SEKCIJA ŠUMARA Skupština sekcije šumara Društva inženjera i tehničara Split održana je dana 10. studenog 1971. godine. Predsjednik sekcije ing. H. Budimir zamolio je ing. D. Jedlovskog. jednog od najstarijih i najaktivnijih članova DIT-a Split, da rukovodi radom Skupštine što je iednosilasno prihvaćeno. Nakon toga je Skupština započela radom sa slijedećim dnevnim redom: 1. članstvo DIT-a Split; 2. Problemi struke; 3. Izbor novog i razrješenje dosadašnjeg Odbora sekcije; 4. Razno. Nakon diskusije po prvo j točci dnevnog reda, ustanovljeno je da u gradu Splitu postoji veći broj inženjera i tehničara šumarstva koji nisu obaviješteni o održavanju Skupštine jer mnogi rade van struke. Na području grada Splita radi oko 35 inženjera i tehničara. Zaključeno je da se pronađe mogućnost obavještavanja kolega, utvrde njihove adrese ili radna mjesta i da ih se uključi u članstvo i rad sekcije. Drug a točka dnevnog reda »Problemi struke« bila je predmet žive diskusije u kojoj su učestvovali svi prisutni članovi. Na temelju ove diskusije sastavljen je referat »Problematika šumarstva u Dalmaciji «, kojeg iznosima u cijelosti. Šumarstvo na području Dalmacije organizirano je, umjesto u 4, u 11 šumskih gospodarstava, 1 ustanovu za šumarstvo, 2 općinske referade, dok su područja otoka Visa i Lastova bez definiranog statusa šumarstva. Danas, dakle, djeluje u Dalmaciji 14 šumarskih organizacija ili općinskih referada čije se upravne površine kreću od samo 5.619 ha (Hvar) do 118.863 ha (Zadar). Razlozi koji su doveli do ovolike organizacione šarolikosti i usitnjenosti šumarskih organizacija su višestruki i međusobno ovisni, ali su dva dominantna i to: a) specifičnost šumarstva i prilika Dal macije; b) nedovoljna financijska baza šumar stva. Bez obzira na nepovoljnu strukturu površina kojima raspolaže šumarstvo, treba im pridavati odgovarajuću pažnju i važnost jer one čine 68% ukupne površine Dalmacije. Logično je da ovako velikom površinom treba dobro gospodariti, koristiti je na najracionalniji način i predati je budućim generacijama u daleko boljem stanju, nego li je ona sada. Čovjek i privreda ove regije za nju su životno zainteresirani. Upravo iz ove nrostranosti i devastiranosti proizlazi težina problema šumarstva za ovo područje. Šume vrše ovdje određenu ulogu s kojom je "pored šumarstva, posredno ili neposredno, vezan i čitav niz drugih djelatnosti. To su u prvom redu turizam i stočarstvo, specifično baš za ovo područje, a k tome ioš i posebno naglašena zaštitna uloga šume. Osnovni šumski proizvod u klasičnom šumarstvu — drvo, zbog degradiranosti šuma ne može biti baza za postojanje i 83 |