DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 87     <-- 87 -->        PDF

va
u Budimpešti. U svom izlaganju inž.


D. Gorički iznosi da bi rad Društva trebalo
uskladiti s potrebama operative; da
se aktivnost Društva mora ispoljiti i na
uzdizanju kadrova, razmatranju odnosa
šumarstva i drvne industrije i niza pitanja
koja su zanimljiva za ove dvije grane.
Zahvaljujući se na časti što je proglašen
počasnim članom Društva Vinkovci,
inž. D. Tonković nadovezuje: »Mi produžujemo
već dugu tradiciju ovog Društva.
Naše šumarstvo uživa velik ugled i
mi ga moramo očuvati. Pred nama je i
proslava 100-te obljetnice Brodske imovne
općine koja će zahtjevati opsežan rad
i dosta angažiranja. Predlaže da Društvo
zatraži od temeljnih organizacija osiguravanje
prostorija za Društvo, arhivu i rad,
a članove za sakupljanje povijesnog materijala.


Inž. J. Filipović, DIK »Spačva« ističe
da se u ovom području razvijala i drvna
industrija i da će ove godine slaviti 15.
godišnjicu.


Skupština zatim daje razrješnicu starom
U. O. i na prijedlog kandidacione
komisije prihvaća novi U. O. u sastavu:
Đ. Babogredac (predsjednik), A. Nedić,


S. šarčević. S. Horvafcinović, F. Filipović,
S. Tuškan, S. Pavlović, D. Krvavica,
M. Sučić, F. Hrastović i Nadzorni odbor
u sastavu: S. Srnić i F. Blazeoky.
Materijali iz izvještaja i prijedlozi iz
diskusije ušli su u zaključke Skupštine, a
izraženi u pet točaka.


B.
B.
GODIŠNJA SKUPŠTINA
DIT-a SPLIT, SEKCIJA ŠUMARA


Skupština sekcije šumara Društva inženjera
i tehničara Split održana je dana


10. studenog 1971. godine. Predsjednik
sekcije ing. H. Budimir zamolio je ing.
D. Jedlovskog. jednog od najstarijih i
najaktivnijih članova DIT-a Split, da rukovodi
radom Skupštine što je iednosilasno
prihvaćeno. Nakon toga je Skupština
započela radom sa slijedećim dnevnim
redom:
1.
članstvo DIT-a Split;
2.
Problemi struke;
3.
Izbor novog i razrješenje dosadašnjeg
Odbora sekcije;
4.
Razno.
Nakon diskusije po prvo j točci
dnevnog reda, ustanovljeno je da u gradu
Splitu postoji veći broj inženjera i tehničara
šumarstva koji nisu obaviješteni o
održavanju Skupštine jer mnogi rade van
struke. Na području grada Splita radi oko
35 inženjera i tehničara. Zaključeno je
da se pronađe mogućnost obavještavanja
kolega, utvrde njihove adrese ili radna
mjesta i da ih se uključi u članstvo i rad
sekcije.


Drug a točka dnevnog reda »Problemi
struke« bila je predmet žive diskusije u
kojoj su učestvovali svi prisutni članovi.
Na temelju ove diskusije sastavljen je
referat »Problematika šumarstva u Dalmaciji
«, kojeg iznosima u cijelosti.


Šumarstvo na području Dalmacije organizirano
je, umjesto u 4, u 11 šumskih
gospodarstava, 1 ustanovu za šumarstvo,
2 općinske referade, dok su područja
otoka Visa i Lastova bez definiranog statusa
šumarstva. Danas, dakle, djeluje u
Dalmaciji 14 šumarskih organizacija ili
općinskih referada čije se upravne površine
kreću od samo 5.619 ha (Hvar) do


118.863 ha (Zadar).
Razlozi koji su doveli do ovolike organizacione
šarolikosti i usitnjenosti šumarskih
organizacija su višestruki i međusobno
ovisni, ali su dva dominantna
i to:


a) specifičnost šumarstva i prilika Dal


macije;


b) nedovoljna financijska baza šumar


stva.


Bez obzira na nepovoljnu strukturu površina
kojima raspolaže šumarstvo, treba
im pridavati odgovarajuću pažnju i
važnost jer one čine 68% ukupne površine
Dalmacije. Logično je da ovako velikom
površinom treba dobro gospodariti,
koristiti je na najracionalniji način i predati
je budućim generacijama u daleko
boljem stanju, nego li je ona sada. Čovjek
i privreda ove regije za nju su životno
zainteresirani. Upravo iz ove nrostranosti
i devastiranosti proizlazi težina
problema šumarstva za ovo područje. Šume
vrše ovdje određenu ulogu s kojom
je "pored šumarstva, posredno ili neposredno,
vezan i čitav niz drugih djelatnosti.
To su u prvom redu turizam i stočarstvo,
specifično baš za ovo područje, a
k tome ioš i posebno naglašena zaštitna
uloga šume.


Osnovni šumski proizvod u klasičnom
šumarstvu — drvo, zbog degradiranosti
šuma ne može biti baza za postojanje i


83




ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 88     <-- 88 -->        PDF

djelovanje šumarskih organizacija u Dalmaciji.
Drvo, a i svi ostali direktni prihodi
koje šumarske organizacije dobivaju
s površina kojima gospodare, nisu svuda
dovoljni da pokriju troškove potrebne za
najnužniji upravni aparat službe održavanja
šuma i šumskih zemljišta u postojećim
uvjetima. Ti prihodi pogotovo nisu
dovoljni za potrebna ulaganja u melioracione
radove tih ogromnih površina, odnosno
za proširenu reprodukciju. Općine,
budući nerazvijene, također nisu u mogućnosti
da za tu svrhu odvajaju sredstva
pa je stoga došlo do situacije da šumarske
organizacije, prepuštene same sebi,
traže izlaz iz teškog stanja koje neminovno
vodi u daljnju degradaciju službe i
područja za koje ne snose krivicu.


Dopunska sredstva za održavanje i unapređenje
šumskih površina izdvajala
su se ranije iz republičkih i kotarskih
fondova za unapređivanje šumarstva. No,
ona su postepeno smanjivana i konačno
posve prestala priticati 1960. godine kada
su ukinuta. Tako su šumarske organizacije
Dalmacije, iako poznate po d e g r ad
i ranom šumskom fondu i velikim
površinama golog krša,
stavljene u iste uvjete rada i privređivanja
kao i šumarske organizacije s bogatim,
tehnički vrijednim šumskim fondom
u kontinentalnom dijelu zemlje. To predstavlja
anomaliju do koje nije smjelo
doći.


Dok šumarske organizacije Dalmacije
s jedne strane moraju obavljati svoju društvenu
ulogu čuvarice i njegovateljice degradiranih
šumskih površina i prema zajednici
udovoljiti sve fiskalne obaveze, s
druge strane nemaju u drvno i masi odgovarajućeg
izvora prihoda niti za održavanje
organizacije, a pogotovo ne za
proširenu reprodukciju. Uloga, koju šuma
ima u zaštiti od erozije jakih vjetrova
i kiša, zaštiti puteva i objekata,
ublažavanju temperaturnih ekstrema,
poboljšavanju uvjeta pašarenja, stvaranju
uvjeta za lov i lovni turizam, odnosno
za turizam i rekreaciju uopće, daje
šumarstvu Dalmacije karakter grane u
kojoj druge privredne djelatnosti nalaze
jedan od neophodnih uvjeta svojeg opstanka
i razvoja.


Uočljiviji, zapravo katastrofalni vid uništavan
ja šuma su šumski požari. Povećani
šumski požari u turističkom području
su posljedica porasta turističkog
prometa. Poznato je da za ljetne žege
neoprezno ili namjerno odbačeni ooušak
cigarete ili šibica lako zapale suhe borove


iglice ili listinac, a vjetar za čas rasplamsa
požar. Utvrđeno je da su baš turisti
najčešći uzročnici ovih požara.


U periodu od 1947. do 1959. godine bilo
je ukupno 235 šumskih požara ili prosječno
18 godišnje, a u periodu od 1960.
do 1964. godine, razdoblju koje obilježava
nagli porast turističkog prometa, bilo
je 430 požara ili prosječno godišnje 86
požara. Uništavanje šume požarima povećava
se iz godine u godinu i uglavnom
pogađa najkvalitetnije borove šume. Prema
podacima Odsjeka narone obrane kotara
Split, u razdoblju od 1962. do 1964.
godine, požarom je zahvaćeno 2.123 ha
borovih šuma.


Šumarske organizacije u sadašnjim okolnostima
nisu u stanju znatnije utjecati
na smanjenje požara. Požari stoga i dalje
haraiu i smanjuju šumski fond Dalmacije.
Tako je i u 1968. godini na području
Dalmacije bilo 56 šumskih požara
u kojima je izgorjelo 622 ha, nretežno borove
šume uz obalu. Šteta daleko premašuje
vrijednost procijenjene drvne mase
od 8.403,40 dinara. V 1971. godini zabilježeno
je 327 slučajeva šumskih požara na
površini od preko 7.000 ha.


Istaknuti problemi nisu predmet razriješavanja
samo za šumare Dalmacije,
nego cijele šumarske struke pa i šire društvene
zajednice.


Po trećo j točci dnevnog reda govorio
je predsjednik ing. H. Budimir. U
svom izlaganju iznio je djelatnost dosadašnjeg
Odbora sekcije i na kraju zamolio
razrješenje dužnosti starog Odbora
sekcije.


Nakon diskusije, a na prijedlog ing. D.
Žeravice i ing. D. Jedlovskog, prisutni su
se suglasili da je Odbor u sastavu: ing.


H. Budimir. predsjednik; ing. P. Schreiber,
tajnik; M. Capalija, blagajnik, zadovoljio
radom. Jednoglasnim izborom prisutnih
članova usvojio je da Odbor sekcije
u istom sastavu i s istim funkcijama
pojedinaca nastavi rad i u daljnjem mandatnom
razdoblju.
U vezi četvrt e točke dnevnog reda,
prisutni članovi diskutirali su i izjašnjavali
se 0 različitim društvenim nroblemima
sekciie. mogućnostima što aktivnijeg
rada. češćeg sastajanja i upoznavanja
kolega. U vezi toga, ing. H. Budimir oredložio
je da se organizira zajednička posjeta
erozionom području Muca. Sinja i
pokusne erozione plohe u Hrvačima, gdje
rpdove izvode šumarski stručniaci Općeg
vodoprivrednog poduzeća u Splitu. Posjet




ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 89     <-- 89 -->        PDF

ne bi zahtijevao veća novčana sredstva,
a doprinio bi međusobnom upoznavanju,
aktivnosti i društvenom životu sekcije.
Ing. Borić, rukovodilac Park-šume Marjan,
predložio je da se održi društveni sastanak
u lugarnici Marjana u svrhu zbližavanja
članova sekcije, boljeg upozna


van ja i nastavljanja tradicionalne kolegijalnosti
i društvenosti šumarskih struč


njaka.


Qvaj je rfkaz sačinjen rema isni.


k u ^jfi ^ skupštine DIT-a Split.


&


B. B.
ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Ovaj broj
je tiskan uz financijsku pomoć Republičkog fonda za naučni rad SRH — Izdavač: Savez inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Maž.uranićev trg 11,
tel. br. 444-206 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na Šumarski
list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 150,00 N. d. Pojedinci 30,00 N. d., studenti i učenici
7,50 N. d. Inozemstvo 10 dolara USA — Tisak: Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš«, Samobor


85