DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Problem se može riješiti jedino na taj način, da se društvenim dogovorom odredi postotak (profitna stopa) na konkretne (planske) troškove eksploatacije šuma. B a r t h a je smatrao da se kamati na uloženi kapital trebaju zaračunati sa 6°/o, a poduzetnička dobit od 10% do najviše 15%, odnosno ukupno od 16" o do najviše 21%.11) Šuri ć ne kaže koliki bi trebao biti kamatnjak na uložene kapitale, ali smatra da se poduzetnička dobit u »šumskoj trgovini« kreće između 10°/o i 20%.12) Navedeni podaci se odnose na uvjete kapitalističke privrede dijelom u Austrougarskoj monarhiji prije I svj. rata, a dijelom u Jugoslaviij nakon I svj. rata. Naravno da ti postoci nisu mjerodavni za naše današnje uvjete privređivanja, a ovdje se navode samo radi informiranja. Nemamo namjeru da ovdje predlažemo određeni postotak, koji bi mogao biit predložen istom nakon detaljnijeg proučavanja općih uvjeta privređivanja. Isto tako nemamo namjeru da ovdje raspravljamo o raspodjeli tog viška vrijednosti, jer za to postoje u nas već utvrđena (i određena) »pravila ponašanja «. Isto je tako stvar računice, ali i dogovora, na koju bazu bi se zaračunavao taj postotak. Ostatak ostvarenog viška vrijednosti (koji u stvari proizlazi iz povoljnijih uvjeta privređivanja) predstavlja rentu (šumsku taksu). Taj se ostatak treba odvojeno knjižiti kao općedruštvena sredstva namijenjena održavanju, unapređivanju i zaštiti šuma, izgradnji šumskih komunikacija i svim poslovima oko uređivanja šuma. Taj dio zadatka izvršavaju također radni kolektivi u šumsko privrednim organizacijama, odnosno njihovi pojedini dijelovi stručno osposobljeni za te vrste poslova. Oni te zadatke izvršavaju na osnovu odgovarajućih zakonskih odredbi društva, na temelju propisa gospodarskih osnova, privrednih planova privrednih područja, a u interesu cjelokupnog društva ,posebno budućih generacija. Zbog toga taj dio zadatka treba da tereti opće društvena sredstva izdvojena u te svrhe (rentu, šumsku taksu). Karakter tog rada je servisni, obavlja se u interesu i za račun društva, a kolektiv koji ga obavlja treba da taj rad fakturira društvu s nekim određenim postotkom dobiti za svoje fondove. Takva raspodjela viška vrijednosti (koji potječe iz rada u eksploataciji šuma i povoljnijih prirodnih uvjeta privređivanja) i tako odvojeno mjereni radovi na eksploataciji šuma i na održavanju i unapređivanju šuma, omogućuju jasnu računicu i jasne odnose između društva i radnih kolektiva, omogućuju jasno ispoljavanje rezultata rada radnog kolektiva i omogućuju dosljednu provedbu ustavnog amandmana da radni čovjek . . . »ostvaruje svojosobni materijalni i moralni interes i pravo da se koristi rezultatima svojegrada« . .., a da pri tome ne bude zakinut ni interes društva a ni interes radnog čovjeka. Ovim se ujedno olakšava i problem osnivanja osnovne organizacije udruženog rada. Takvo rješavanje ovog problema daje mogućnost i onim kolektivima koji obavljaju društvene zadatke u šumama s neznatnom rentom, da pred društvom vrednuju svoj rad i da im društvo razliku dotira iz drugih sredstava, ili da im ") Vidi Bartha-Polaček : Njekoliiko riječi o izpravnom izračunavanju cijene na panju, Šum. list 1914. g., str. 431—437. lä) I n g. Stjepa n Šurić : Poduzetnička dobit, Šum. list 1932. g., str. 411—415. |