DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 41     <-- 41 -->        PDF

ENTOMOLOŠKI MOTIVI U FILATELIJI


Dr IVAN SPAIC
Šumarski fakultet, Zagreb


UVOD


Filatelija je omiljeni i veoma rašireni »hobi« velikog broja ljudi širom svijeta.
Filatelisti se udružuju u brojna filatelistička društva, nacionalne i internacionalne
saveze, izdaju časopise, kataloge, održavaju kongrese i izložbe i uopće
veoma su aktivni. Armija »neorganiziranih« filatelista sigurno je još i veća.
Filatelija je postala i dobar »biznis«, ali njenu poslovnu stranu ovdje potpuno
ispuštam iz vida. Isto tako ne upuštam se ni u druge aspekte filatelije (humani,
politički, pedagoški i si.). Ovdje nas zanima samo tema, istaknuta u naslovu.
Ona je pomalo neobična. U stručnim entomološkim ili šumarskim časopisima
nisam naišao na sličan napis. Ipak, postoji jedan članak koji obrađuje istu materiju
,a objavio ga je P. C e b a 11 o s 1965. god. u Španjolskoj. Taj je članak,
međutim, koncepcijski drugačiji, a osim toga, što je još važnije, budući da
krivulja filatelističkih izdanja veoma strmo raste, od tog vremena do danas
izdano je barem za jednu četvrtinu više maraka s entomološkim motivom nego
što ih je bilo prije sedam godina.


Podatke, što ih iznosim u ovom članku, sredio sam prema filatelističkim
katalozima (Michel, Yvert et Tellier, Zumstein, Sikula-Winter, Katalog poštanskih
maraka jugoslavenskih zemalja) i vlastitoj zbirci.


NEKI STATISTIČKI PODACI


Filatelisti se opredjeljuju za skupljanje poštanskih maraka po određenim
temama. Drugačije danas i nije moguće. U svijetu se sada tiska toliko maraka
da je iz više razloga, a u prvom redu financijskih, nemoguće sve to pribaviti.
Zbog toga se sabiru ili sve marke samo jedne ili nekoliko država ili pak marke
određene teme, npr. fauna ili flora (i to ne sve, nego određene grupe), športska
izdanja, reprodukcije umjetničkih djela, poznate osobe iz raznih područja
javnog djelovanja, gradovi, kozmonautika i dr.


Entomološki motivi čine po prilici jednu petinu svih zooloških motiva, koji
su u filateliji inače veoma omiljeni i česti. Sudeći prema ovom podatku, entomologija
u filateliji još nema ono mjesto koje inače zauzima u zoologiji. Poznato
je, naime, da kukaca ima više nego svih ostalih životinjskih vrsta zajedno.
Čini se da entomologija tek kroči u filateliju. Entomološke bi se motive
moglo podijeliti u dvije glavne skupine i to 1) »čisti« entomološki motivi i 2)
antimalarija-izdanja. U prvoj skupini mogle bi se dalje izdvojiti podskupine
svilarstvo, pčelarstvo i dan štednje u kojima dominiraju odgovarajući simboli,
tj. dudov svilac, pčela i mrav. Na inicijativu i pod pokroviteljstvom Ujedinjenih
Naroda 1962. je god. bila proglašena godinom borbe protiv malarije. Te je




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 42     <-- 42 -->        PDF

godine 109 država (uključujući neke nesamostalne zemlje npr. francuske i portugalske
posjede) izdalo marke s geslom borbe protiv malarije (na svakoj marki
svake zemlje piše »svijet ujedinjen protiv malarije«), a simbol je, naravno, bio
komarac u prirodnom liku ili stilizaciji. Ukupno postoje 324 antimalarija-marke
(ovdje, a niti dalje u tekstu, ne računam marke s pretiskom i tzv. blokove).
Marke s ovom temom često sabiru medicinari, što je i razumljivo.


Glavninu maraka s entomološkim motivom čini prva grupa. To su marke
na kojima su prikazani razni insekti bilo u »čistim« insekatskim serijama ili
se marka s entomološkim motivom nalazi u seriji koja sadrži i druge motive.
Do kraja 1971. god. tiskano je 635 ovakvih motiva na ukupno 1.129 maraka
(isti su motiv razne države različito prikazale, a osim toga često je u istoj seriji
isti motiv tiskan u više nominala). Marke s entomološkim motivom izdalo je 112
država, od kojih su 22 evropske i 90 izvanevropskih.


Poštanske marke s entomološkim motivom u bilo kojoj formi nisu starog
datuma. Gotovo sve takve marke izašle su poslije II Svjetskog rata, uglavnom
počevši od 1950. god. Najstariju marku s entomološkim motivom izdao je 1930.
god. Libanon povodom svilarskog kongresa u Beyrutu. Na marki je crtež gusjenica,
kokona i leptira dudovog svilca Bombyx mori. Marka je tiskana u 6
nominala. Druga po starosti i još jedina prijeratna marka s entomološkim motivom
izdana je 1932. god. u Ital. Somaliji, a na njoj je prikazan termitnjak.
Marka je tiskana u 3 nominale i to u seriji koja sadrži i druge, neentomološke
motive.


Prve poslijeratne marke s entomološkim motivom izdao je 1948. god. Čile
i to povodom stogodišnjice objavljivanja djela francuskog prirodnjaka Claudiusa
Gaya o fauni i flori Čilea. U seriji od 25 maraka 3 su s entomološkim
motivom. U Evropi prve marke s takvim motivom izdale su Jugoslavija i Švicarska
1950. god. Jugoslaviji ipak pripada prvenstvo jer je ona svoje marke
izdala 7. travnja, a Švicarska 1. prosinca. Istini za volju, ne radi se zapravo o
Jugoslaviji nego o Vojnoj upravi jugoslavenske armije (VUJA)) za zonu B slobodnog
teritorija Trsta. No marke su tiskane u Ljubljani sa hrvatskim, slovenskim
i talijanskim natpisima, nominale su u dinarima (zona A imala je druge,
talijanske marke s nominalama u lirama) i zato ih ja ovdje smatram jugoslavenskim
iako su u stranim katalozima katalogizirane pod »Slobodni teritorij
Trst«, a ne pod »Jugoslavija«. To je serija od 8 maraka, koje prikazuju razne
domaće životinje, među kojima su i 2 entomološke tj. pčele na saću te gusjenice
i kokon dudovog svilca.


Kad smo već kod Jugoslavije da odmah dovršim s našim markama s entomološkim
motivima. Kao i mnoge zemlje, tako i Jugoslavija izdaje na markama
faunu i floru naše zemlje. Prva serija faune Jugoslavije izdana je 1954.
god. Ona sadrži 12 vrijednosti s raznim životinjama, a među njima i dva insekta
i to trčak Procerus gigas i konjic Callimenus Paučići. God. 1964. tiskano
je šesto izdanje faune Jugoslavije koje sadrži 6 maraka na kojima su prikazani
leptiri i to Vanessa io, Vanessa antiopa, Daphinis nerii, Parnassius apollo,
Saturnia pyri i Papilio maehaon (na ovoj posljednjoj marki nalazi se jedna
stručna pogreška: početni p u Papilio napisan je malim slovom, a ime roda
uvijek se piše velikim početnim slovom — u filateliji su ovakve i slične pogreške
česte). Sedmo izdanje faune Jugoslavije iz 1966. god. sadrži kornjaše. Opet
je to serija od 6 vrijednosti s ovim kornjašima: Lucanus cervus, Potosia aeruginosa,
Meloe violaceus, Coccinella septempunetata, Rosalia alpina i Dytiscus


126




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 43     <-- 43 -->        PDF

marginalis. U spomenutoj filatelističkoj antimalarija-akciji Jugoslavija je također
1962. god. izdala marku s temom borbe protiv malarije. Na marki je crtež
komarca iz roda Anopheles. To bi bili svi entomološki motivi koje je Jugoslavija
do sada izdala na poštanskim markama. Prema tome, u dvije čiste i dvije
mješovite entomološke serije, zajedno s antimalarijom, ukupno 17 maraka.


S tom količinom entomoloških motiva na poštanskim markama Jugoslavija
zauzima, sasvim općenito govoreći, jedno srednje ili čak bolje mjesto.
Ima ,naime, još dosta država koje uopće nemaju entomološke motive na svojim
markama, ali ih, također, ima koje su izdale mnogo više takvih maraka
od Jugoslavije. Tako npr. Bugarska ma 4 čiste entomološke serije i zajedno s
antimalarijom izdala je ukupno 27 takvih maraka, Madžarska 6 serija s 40 maraka,
Rumunjska 5 serija s 31 markom itd. Švicarska je 1950. god. počela izdavati
marke za mladež (»pro juventute«). Prvih 8 serija za prvih 8 godina (1950.
do 1957.) sadrže isključivo insekte (u svakoj seriji nalazi se, također, po jedna
osoba iz švicarske povijesti). Taj osmogodišnji švicarski niz sadrži 31 veoma
lijepu marku, na kojima se nalaze i neki poznati šumski štetnici. Centralnoafrička
republika ima 5 entomoloških serija s ukupno 31 markom. Burundi
ima samo 2 serije (leptiri i kornjaši), ali s ukupno 50 maraka. Najveću entomološku
seriju od 91 marke izdala je Malaysia. U ovoj ogromnoj seriji ima, zapravo,
samo 7 entomoloških motiva (isključivo leptiri) koji se ponavljaju.
Malaysia se, naime, sastoji iz 13 saveznih država. Za svaku od njih entomološki
je motiv u svim detaljima isti, a na marki se mijenja samo dio na kom je
naveden naziv, odnosno grb i vladar pojedine države.


Pokušao sam utvrditi koliko se vrsta insekata nalazi na poštanskim markama
kao entomološki motiv. Obično se na markama nalazi latinski naziv
vrste, no to nije uvijek slučaj. Zbog toga brojevi, koje niže navodim, možda i
nisu sasvim točni, no odstupanja mogu biti veoma malena. Prema katalogu
Sikula-Winter, upotpunjenom vlastitim podacima za dvije posljednje godine,
u čitavom svijetu do kraja 1971. godine na poštanskim markama nalazi se slijedeći
broj insekatskih vrsta iz pojedinih redova:


Red Broj vrsta o/o


ODONATA 5 1
SALTATORIA 15 2
MANTODEA 6 1
HETEROPTERA 7 1
HOMOPTERA 16 O
HYMENOPTERA 16 3
COLEOPTERA 122 19
NEUROPTERA 6 1
LEPIDOPTERA 431 68
DIPTERA 13 2


631 100


Osim ovih insekatskih vrsta, kao entomološki motivi dolaze i neki drugi
prikazi (termitnjak na spomenutoj drugoj po starosti »entomološkoj« marki,
zatim aviosuzbijanje skakavaca, stilizacije kukaca na nekim markama). Zajedno
s njima, na poštanskim markama ima ukupno 635 entomoloških motiva




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 44     <-- 44 -->        PDF

na ukupno 1.129 maraka. Ako se tome dodaju još 324 marke antimalarija-izdanja
s likom ili stilizacijom komarca, onda su u svijetu do sada ukupno izdane


1.453 »entomološke« marke.
Ako ispustimo iz vida antimalarija-izdanja, onda se jasno razabire da se
kao entomološki motiv na poštanskim markama najčešće javlja leptir. Leptiri
čine dvije trećine svih entomoloških motiva na markama. Očito su leptiri svojim
izgledom i bojama atraktivna filatelistička tema. Mnogi su se filatelisti
opredijelili za skupljanje leptira (ali ne i drugih insekata) na poštanskim markama.


Na drugom se mjestu, ali daleko iza leptira, nalaze kornjaši, a onda —
opet daleko iza kornjaša — dosta podjednako predstavnici ostalih redova.


NEKI ENTOMOLOŠKI MOTIVI


Zanimljivo je vidjeti koje se vrste insekata najčešće javljaju kao entomološki
motivi na markama. Razumljivo je da su to vrste iz reda leptira, koji
»entomološkim« markama daje najviše motiva.


Za sada vodi popularni lastin rep Papilio machaon, kojega je na svojim
markama izdalo čak 12 država. Papilio podalirius nalazi se na markama 6 država.
Na drugom mjestu (po 10 država) nalaze se Vanessa io i pčela Apis mellijica,
a na trećem (9 država) Parnassius apollo. Zatim slijede leptiri Papiliodardanus i Danaus chrysippus (po 8 država), poznati leptir admiral Vanessa
atalanta te Vanessa antiopa i jelenak Lucanus cervus (po 7 država) itd.


Na poštanskim markama ima mnogo poznatih i važnih šumskih i poljoprivrednih
štetnika kao i korisnih insekata. Navodim neke od njih, kao i države
koje su izdale te marke.


Carabiđae
Calosoma sycophanta — Bugarska, Čehoslovačka, Poljska
Carabus intricatus, Schoenherri, auronitens, violaceus, Fabricii, arvensis


— 6 raznih država


Cicindelidae
Cicindela campestris — Belgija, 1st. Njemačka
Scarabaeidae
Melolontha melolontha — Rumunjska
Polyphylla fullo — Albanija, Madžarska
Cetonia aurata — Švicarska


Lucaniđae
Litcanus cervus — Albanija, Bugarska, Čehoslovačka, 1st. Njemačka,
Jugoslavija, Madžarska, Poljska


Clirysomelidae
Leptinotarsa decemlineata — Austrija, Rumunjska


Cerambycidae
Cerambyx cer do — Madžarska, Poljska
PMsalia alpina — Bugarska, Čehoslovačka, Jugoslavija, Poljska


Scolytidae
Scolytus scolytus — Iran
Siricidae
Sirex gigas — Švicarska




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Formicidae
Formica ruja — 1st. Njemačka, Poljska


Lymantriidae


Lymantria dispar — Rumunjska


Lymantria monacha — Švicarska


Noctuidae
Catocala fraxini — Čehoslovačka, Švicarska


Sphingidae
Acherontia atropos — Albanija, Madžarska, Poljska, Rumunjska


Bombycidae
Bombyx mori — 7 zemalja


Lasiocampidae
Lasiocampa quercus — Švicarska


Pieridae
Aporia crataegi — Rumunjska


Nymphalidae
Limenitis populi — Mongolija, Rumunjska


Među dvokrilcima najbrojniji su komarči i to vrste roda Anopheles (Culicidae).
Na antimalarija-markama portugalskih kolonija u Africi i Aziji ima
9 vrsta ovog roda, a na ostalim markama još nekoliko vrsta. Kuba i Panama,
osim antimalarija-izdanja imaju na markama, također, i komarca žute groznice
Aedes aegypti (na markama Paname naziv ovog komarca tiskan je s nekoliko
nevjerojatnih pogrešaka: AEEDES EGITY). Kamerun i St. Tome e Principe
(portug. posjed u Africi) imaju marke s ce-ce muhama (Glossina morsitans i


G. palpalis).
Afar-Issa, Angola i Mali imaju na svojim markama prikaze aviokemijskog
suzbijanja skakavaca. Biološka je borba također zastupana. Mauritanija je izdala
marku s likom datuline bube mare Pharascymnus anchorage i natpisom
»zaštita datulinih palmi«. Kao što je već navedeno, 1st. Njemačka i Poljsk*a
izdale su marke s likom crvenog šumskog mrava Formica ruf a (spominjući kod
biološke borbe samo ova dva insekta ne zaboravljam da su na markama i drugi,
već navedeni predatori Calosoma sycophanta, Carabus vrste, Ammophilu
sabulosa, no oni se u svojim serijama nalaze u prvom redu zbog atraktivnog
izgleda).


Neke države objavljuju prigodne marke za dan štednje. Najčešći su simboli
za tu svrhu mrav (Grčka, Madžarska) ili pčela (Juž. Koreja, Madžarska).
Čehoslovačka, Meksiko, Poljska, Rumunjska i SSSR imaju na markama lik
pčele povodom raznih pčelarskih kongresa ili proslava. Prigodom međunarodnog
kongresa za zaštitu bilja, koji je održan 1967. god. u Beču, Austrija je
izdala marku s likom krumpirove zlatice, a SSSR, prigodom svjetskog entomološkog
kongresa 1968. god. u Moskvi, marku s likom trčka Carabus Schoenherri.


I jedan je entomolog dobio priznanje time što mu je lik tiskan na poštanskoj
marki. Na taj način Francuska je 1956. god. počastila svog čuvenog entomologa
J. H. Fabre-a (1823—1915).


129




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 46     <-- 46 -->        PDF

LITERATURA


Ceballo s P.: La entomologia forestal, motivo filatelico. Piagas Forestales Nr.
16/1965, Madrid.


Zusammenfassung


ENTOMOLOGISCHE MOTIVE IN DER PHILATELIE


Die entomologischen Motive auf Briefmarken werden vom Autor in zwei Hauptgruppen
eingeteilt, und zwar: 1) die »reinen« entomologischen Motive (auf Briefmarken
sind überwiegend verschiedene Insekten dargestellt), und 2) die Antimalaria-
Ausgaben (auf allen Marken ist als Symbol dlie Malariamücke). In der ersten
Gruppe gibt es insgesamt 635 Motive auf 1.129 Briefmarken, die von 112 Staaten
ausgegeben wurden. Es gibt insgesamt 324 Antimalaria-Briefmarken, die von 109
Staaten (die Kolonien mit eingeschlossen) ausgegeben wurden. Demnach wurden bis
Ende des Jahres 1971 in der Welt insgesamt 1.453 »entomologische« Briefmarken
ausgegeben. Im Aufsatz gibt der Autor die statistischen Daten über die ersten »entomologischen
« Briefmarken, über die häufigsten Motive (Insektenarten) sowie über
andere Motive an, die auf Briefmarken erscheinen und vom Standpunkt der forstlichen
Entomologie interessant sind.