DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 47 <-- 47 --> PDF |
SPEKTAR NEKIH ŠTETNIKA JELE U SR HRVATSKOJ KATICA OPALICKI, đipl. inž. Katedra za zaštitu šuma, šumarski fakultet Zagreb* UVOD Sušenje jele u šumama Gorskog Kotara i Like pripisuje se štetnom djelovanju moljca iglica (Argvresthia fundella F. R.). I zaista, ova je vrsta bila dominantna u našim jelovim sastojinama u periodu od 1965. do 1970. g. Međutim, nismo sigurni da je uzrok sušenja samo ova vrsta. Narušavanje biološke ravnoteže, bilo putem neracionalnog gospodarenja ili utjecajem abiotskih, a i biotskih faktora, od kojih neke u ovom radu opisujemo, zapravo je bilo uzrok porasta gustoće populacije ovog štetnika. Upravo zbog toga, radovi na invertarizaciji ostalih štetnika predstavljaju komponente, koje uz abiotske faktore mogu dati barem djelomičan odgovor na pitanje uzroka sušenja jele u šumama Gorskog Kotara i Like. Naravno, ovi štetnici koje smo do sada našli nisu i ne moraju biti jedini uzročnici sušenja, no u čitavom procesu sušenja jele, kao što se iz kasnijeg prikaza može vidjeti, njihova uloga je veoma velika. U daljnjem prikazu šteta i štetnika ne ću postupiti po standardnoj metodi iznošenja problema jer je problem poznat, već ću se ograničiti samo na rezultate mojih istraživanja. REZULTATI RADA Specifičnost ove teme zahtijevala je mnogo više istraživanja van naših zajedničkih ploha, a konačni rezultati rada primijenjeni su na te površine. Ranija moja istraživanja pokazala su, da na jeli dolazi veliki broj vrsta koje ranije nisu bile poznate kao štetnici, a neke se vrste prvi puta javljaju kod nas. Da bi se ovaj rad uspješno obavio, potrebno je bilo izvršiti determinaciju sakupljenih vrsta i morfološko-ekološka opažanja tih vrsta na području SR Hrvatske. Klimatske prilike u pojedinim lokalitetima uvjetuju i specifičan razvoj vrsta, što se donekle može komparirati sa podacima iz literature, ali ne u potpunosti. Težište naših istraživanja bilo je usmjereno na one vrste koje su prisutne u gotovo svim cenozama jele, čija je gustoća populacije bila najveća u protekle tri godine. Pokušala sam prikazati njihovu horizontalnu i verti * Ova istraživanja financiralo je Poslovno udruženje šumsko pirvrednih organizacija i Republički Savjet za naučni rad SR Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 48 <-- 48 --> PDF |
kalnu rasprostranjenost, koliko je to moguće u ovom kratkom vremenskom razdoblju. To se odnosi na slijedeće vrste: 1. Argyresthia funđella (F. R.). 2. Choristoneura murinana (Hb.). 3. Epinotia nigricana (H. S.). 4. Zeiraphera rufimitrana (H. S.). 5. Epinotia proximana (H. S.). 6. Thera variata (Den. et. Schiff.). 7. Püngeleria capreolaria (Den. et. Schiff.). 8. Argyresthia illuminatella (F. R.). 9. Lymantria monacha (L.). Od osnovne važnosti za sušenje sastojina jele su temporernc i permanentne vrste insekata iz naprijed navedene grupe. Najopasniji, a i primarni štetnici u našem slučaju, iz grupe tempo r crnih vrsta su: Choristoneura murinana (Hb.), Zeiraphera rufimitrana (H. S.), Epinotia proximana (H. S.), Lymantria monacha (L.), Argyresthiafunđella (F. R.). Permanentn i štetnici u našim jelovim sastojinama su GEOMETRI DAE: Thera variata (Den. et. Schiff.), Püngeleria capreolaria (Den. ct. Schiff.), te ostale vrste grbica koje susrećemo u jelovim cenozama. SI. 1. — Epinotia proximana H. S. — gusjenica — povećana Porast gustoće populacije Epinotia nigricana (H. S.), savijača jelinih pupova i Argyresthia illuminatella (F. R.), moljca jelinih izbojaka dokaz su pogoršanja zdravstvenog stanja jelika. SI. 2. — Epinotia proximana H. S. — detalj glave Broj latentnih vrsta insekata vrlo je velik, čak daleko veći od onoga koji smo ranije iznosili u našim izvještajima. Nismo nikada sigurni koja se od tih vrsta može prenamnožiti u određenim ekološkim prilikama i prijeći iz latentnog stanja u gradaciju. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Kod nas smo u proljetnom aspektu 1971. g. utvrdili prisustvo jedne nove vrste savijača iglica jele: Epinotia (Steganoptycha) pusillana (Peyer.) (Sin. Epiblema p., Eucosma p.)- Za ovu se vrstu donedavno nije znalo niti tko joj je domaćin, a danas se pouzdano znade, da je vrlo raširena u sastojinama jele srednje Slovačke (P a t o č k a 2). Dosad je prema istom autoru utvrđeno slijedeće područje rasprostranjenja: Francuska, Austrija, ČSSR, (Češka, Moravska i Slovačka), Poljska. Kod nas u Hrvatsko j našli smo ovu vrstu na slijedećim područjima: Š. g. Delnice — Šumarija Delnice, ploha Vi, V2 i V;;, Š. g. De 1nice — Šumarija F u ž i n e, ploha III — Vrelo. Da li je ova vrsta prisutna i u drugim cenozama jele, za sada ne možemo tvrditi. To će biti predmet daljnjih istraživanja. Gusjenice ovog štetnika nalazila sam u cjevastom zapretku, ubušene na donjoj polovini iglice sa gornje strane. U zapretku su se nalazile svega 1—2 iglice. Samo jednom smo našli zajedno zapredene tri iglice. Gusjenice često mijenjaju zapredak. Gusjenice E. pusillana — savijača jelinih iglica su žućkasto-zelene boje do žućkasto-smeđe. Glava gusjenice je blijedo žuto-smeđa. Vratni i analni štitić su sjajniji i nešto tamniji od tijela gusjenice. Gusjenica se hrani do kraja IV mjeseca te se spušta na kukuljenje u listinac. Ova vrsta dolazi zajedno sa moljcem jelinih iglica — Argyresthia fundella (F. R.). Diferencijalno-dijagnostički teško je razlikovati nježne zapretčiće E. pusillana od oštećenja na iglicama nastalih djelovanjem gusjenica jelova moljca (A. fundella (F. R.). Ove biološke podatke iznosim samo zbog toga da se izbjegnu eventualne zablude. Ostala biološka i ekološka opažanja bit će naknadno objavljena. Na području Šumskog gospodarstva Senj — Šumarija Crikvenica (Šum. predjel Ravno) pojavila se 1970/71. g. Choristoneura murinana (Hb.) — crnoglavi savijač jelinih izbojaka, na površini od oko 450 ha. Ova vrsta je već pet godina u laganom porastu na navedenom području. To se može ustanoviti po postojećim oštećenjima na starijim jelama. U 1970/71. godini ovaj savijač je uništio sve mlade izbojke na jelama starosti 15—30 godina, a ni starije jele nisu bile pošteđene. Njegovim djelovanjem nastao je potpuni gubitak majskih iglica. Mišljenja smo da će već iduće godine na ovom području doći do opadanja gustoće populacije. Ovu prognozu donosimo na temelju ispitivanja zdravstvenog stanja gusjenica i kukuljica. Pregledom hemolimfe utvrdili smo virozno oboljenje, koje je izazvalo 40% mortalitet gusjenica, a 2—3% kukuljica bilo je inficirano parazitima iz reda Hymcnoptera familija: ICHNEUMONIDAE. Osim ovih vrsta savijača, koji dolaze samo na jeli, zapazili smo i nekoliko polifagnih vrsta koje ne smijemo zanemariti. Iste smo već i ranije susretali. To su slijedeće vrste, koje dolaze na listačama i četinjačama, a njihova brojnost je u porastu: Archips xylosteana L. (hrastov savijač), Archips podana Se. (jasenov savijač), Pandemis cerasana Hb. (polifag). 133 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Osim toga, na četinjačama dolaze kao oligofagne vrste: Archips piceana L. (savijač borovih iglica), Parasyndemis histrionana Froel. (savijač smrekovih izbojaka). Do porasta gustoće populacije ovih vrsta ne dolazi samo u jelovim sastojinama već i u nizinskim hrastovim sastojinama. Gotovo istovremeno počela je progradacija ovih vrsta iako su klimatski uslovi i biocenoze potpuno različite. Ove vrste se javljaju istovremeno, čak se i vrijeme eklozijc leptira poklapa bez obzira na cenozu. Ova činjenica me je ponukala da ispitam šta je zajedničko za jedinke ove vrste iz jelovih i hrastovih sastojina. Zbog toga sam izvršila neka opažanja, tj. uzgajala sam gusjenice iz jedne i druge cenoze kod iste temperature i vlage. Izračunala sam ukupnu sumu temperatura potrebnih za razvoj jedinki iz jednog i drugog tipa cenoze i utvrdila da se one poklapaju. Nešto veća suma temperatura potrebna je za razvoj kukuljica iz jelovih cenoza (istraživanja su još u toku). Od njih očekujemo mnogo više. Za sada ovo iznosim zato, da bi se skrenula pažnja na to da se utvrdi kada možemo očekivati porast gustoće populacije ovih vrsta. Treba skrenuti pažnju i na važnost klimatskih opažanja u vrijeme kad ove vrste oštećuju jele. Oligofagne vrste, koje dolaze na četinjačama, ne čine za sada veće štete na jeli. štete na smreci su znatno veće jer je Parasyndemis hystrionana — smrekin savijač, vrsta koja preferira smreku, a smreka je ugrožena i od Epiblematedella — savijača smrekovih iglica, koji je u 1970. god. dosegao svoju kulminaciju. Mineri izbojaka smreke već su nekoliko godina u porastu (Arguresthia glabratella i Argyresthia certella), što je znak lošeg fiziološkog stanja smreke. Osim navedenih štetnika, na smreci dolazi i veliki broj parazitskih vrsta gljiva, što nije predmet naših istraživanja. GEOMETRIDAE (grbice), koje dolaze u sastojinama jele, stalno su prisutne. Nisu nam poznate njihove gradacione krivulje, a njihova biološkoekološka svojstva znamo samo djelomično. Mimikrija kod ovih vrsta, u stadiju gusjenica, je jako dobro izražena te ih zbog toga teško zapažamo na iglicama jele. Uočljiva su jedino oštećenja. RASPORED ŠTETNIH VRSTA PO PLOHAMA U 1971. GODINI JE SLIJEDEĆI: Ploha I. Šumarija: Mr kopa lj — g. j. »Široka draga«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih pupova; oštetio je prosječno 10% pupova svih jela bez obzira na starost i etažu krošnje. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica. Preferira vanjske dijelove krošnje. Utvrđene su 2—3 gusjenice po izbojku. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 51 <-- 51 --> PDF |
4. Zeiraphera rufimitrana H. S. (Syn. Semasia r., Enarmonia r., Stegaaoptycha r., Epinotia r., Grapholitha r.) — crvcnoglavi savijač izbojaka. Prosječno oštećeno 1´% izbojaka jele. 4. Choristoneura murinana Hb. (Syn. Cacoecia m., Tortrix m.) — crnoglavi jelin savijač izbojaka. Prosječno oštećeno 0,5% izbojaka jele. 5. Parasyndemis histrionana Froel. (Syn. Cacoecia h.) — savijač smrekovih izbojaka. Prosječno oštećeno 3—4% izbojaka jele i 2—3% izbojaka smreke. Familija YPONOMEUTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica. Nalazili smo mjestimice po koju gusjenicu. Štetnik je u retrogradaciji. 2. Blastotere sergiella Retz. (Syn. Argyresthia illuminatella Z.) — moljac jelovih izbojaka. Prosječno oštećeno 7% izbojaka. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Dent. ct. Schilf. (Syn. Larentia v., Cidaria v.). Dolaze u prosjeku 3 leptira po klopki. 2. Boarmia (Cleora) secundaria Esp. Dolaze u prosjeku 1—2 leptira po klopki. 3. Piingcleria capreolaria Dent. et. Schiff. (Syn. Numeria e.). Dolaze u prosjeku 4 leptira po klopki. Familija PHALENIDAE (SYN. NOCTUDIAE) (SOVICE): 1. Pannolis flammea — borova sovica prisutna je na plohi. U tragovima dolaze još familije: ERIOPHYIDAE (iz reda Acarinae) i fam. TRIPIDAE (iz reda Thysanoptera). Ploha II. Šumarija: Fužin c — g. j . »Bitoraj«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Sleganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema n., Eucosma — savijač jelinih pupova; oštetio je prosječno 13% svih pupova jela, bez obzira na starost i etažu krošnje. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana Ff. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica; preferira vanjske dijelove krošnje. Utvrđene su prosječno 3—4 gusjenice po izbojku. 3. Zeiraphera rufimitrana H. S. (Syn. Semasia r., Enarmonia r., Steganoptycha r., Epinotia r., Grapholitha r.) — crvenoglavi savijač jelinih izbojaka. Prosječno oštećeno 0,5% izbojaka. 4. Pandemis cerasana Hb. (Syn. ribeana Hb.). Polifagna vrsta. Prosječno oštećeno 1% izbojaka jele. 5. Archips xylosteana L. (Syn. Cacoecia x.). Polifagna vrsta koja dolazi na listačama i četinjačama. Oštećenja na jeli su na ovoj plohi prosječno 1% izbojaka. 6. Archips piceana L., oligofag na četinjačama, Prosječno oštetio 2% izbojaka jele. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Familija YPONOMENTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica, prisutan u tragovima na ovoj plohi i nalazi se u retrogradaciji. 2. Blastotere sergiella Ratz. (Syn. Argyresthia illuminatella Z.) — moljac jelinih izbojaka. Oštećeno prosječno 4% izbojaka. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Den. et. Schiff. (Syn. Laventia v., Cidaria v.). Dolaze prosječno 2 leptira po klopki. 2. Boarmia (Cleora) secundaria Esp. Utvrđen prosječno 1 leptir po klopki. 4. Ellopia prosapiaria L. (Syn. E. fasciaria L.) — jelova grbica. Dolaze prosječno 1—2 leptira po klopki. Familija PHALENIDAE (SYN. NOCTUIDAE) (SOVICE): 1. Pannolis flammea — borova sovica, prisutna je na jeli. Familija CECIDOMYIDAE (MUHE ŠIŠKARICE) (DIPTERA): 1. Agevillea abietis Pastner. Jciina muha šiškarica preferira mlađe jele i donje partije starih jela. Na jelama ove plohe oštećeno je 10% iglica larvama ove vrste. Veliki broj iglica jela na ovoj plohi (8%) oštećen je od Acarinae (tetrapodili) iz familije ERIOPHYIDAE. Mjestimice su primjećena oštećenja štetnika iz reda Thysanaptera, familija TRIPIDAE. Ploha III. Šumarija: Fužin e — g. j . »Brloško«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptvcha) nigricana H. S. (Syn. Epiblcma n., Eucosma n.) — savijač jelinih pupova. Oštećeno 11% jelinih pupova, svih dobnih razreda i svih etaža krošnje. 2. Epinotia (Steganoptycha) pusillana Peyer. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — miner jelinih iglica, čiju brojnost za sada nismo utvrdili. 3. Zeiraphcra rufimitrana H. S. (Syn. Semasia r., Enarmonia r., Steganoptycha r., Epinotia, Grapholitha r.) — crvenoglavi savijač jelinih izbojaka. Oštetio u prosjeku 3% izbojaka jele. 4. Pandemis cerasana Hb. (Syn. ribeana Hb.). Polifagna vrsta. Štete iznose 1% izbojaka jele. 5. Archips podana L. (Syn. Cacoecia p.) — jasenov savijač. Polifag na listačama i četinjačama. Na jeli oštećeno 3´% izbojaka. 6. Archips xylosteana L. (Syn. Cacoecia x.) polifagna vrsta. Oštećeno prosječno 2% izbojaka jele. 7. Archips piceana L. oligofag na četinjačama. Oštećeno oko 0,5% izbojaka jele. 136 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Familija YPONOMEUTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica. 7% iglica ispunjeno gusjenicama I i II larvalnog stadija. 2. Blastotere sergiella Ratz. (Syn. Argyresthia illuminatella Z.) — moljac jelovih izbo jaka. Oštećeno prosječno 11% izbojaka. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Den. et. Schiff. (Syn. Larentia v., Cidaria v.). Dolazi u prosjeku 8 leptira po klopki. 2. Boarmia (Cleora) secundaria Esp. Dolazi u prosjeku 0,5 leptira po klopki. 3. Püngeleria capreolaria Den. ct. Schiff. (Syn. Numeria e.). Prosječno 6 leptira po klopki. Familija PHALENIDAE (SYN. NOCTUIDAE) (SOVICE): 1. Pannolis flammea — borova sovica, prisutna na plohi. Red Acarinae, familija ERIOPHYIDAE oštećeno 5% iglica, mjestimice primjećena oštećenja insekata iz reda: Thysanoptera, familija TR1PIDAE. Ploha IV. Šumarija: Fužin c — g. j . »Bitoraj«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema n., Eucosma n.) — savijač jelinih pupova. Oštetio u prosjeku 6% pupova jele, svih dobnih razreda i svih etaža krošnje. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica. Preferira vanjske dijelove krošnje. Utvrđene su prosječno 2 gusjenice po izbojku. 3. Choristoneura murinana Hb. (Syn. Cacoecia m., Tortrix m.) — crnoglavi jelin savijač izbojaka. Oštetio prosječno 1% izbojaka. 4. Pandemis cerasana Hb. (Syn. ribeana Hb.). Polifagna vrsta. Oštetio prosječno 0,5% izbojaka jela. 5. Archips podana L. (Syn. Cacoecia p.) — jasenov savijač. Polifag na listačama i četinjačama. Na jeli je oštetio 1% izbojaka. Familija YPONOMENTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica, mjestimice prisutan. 2. Blastotere sergiella Ratz. (Argyresthia illuminatella Z.) — moljac jelovih izbojaka oštetio u prosjeku 13" (l izbojaka. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Den. et. Schiff. (Syn. Larentia v., Cidaria v.). Dolazi prosječno 4 leptira po klopki. 2. Boarmia (Cleora) secundaria Esp. Dolazi prosječno 2 leptira po klopki. 3. Püngeleria capreolaria Den. et. Schiff. (Syn. Numeria). Prosječno 5 leptira po klopki. 4. Ellopia prosapiaria L. (Syn. E. fasciaria L.). Prosječno 0,5 leptira po klopki. 5. Semiothisa signaria Hb. (Syn. Maceria s.). Prisutna na plohi. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Familija LYMANTRIIDAE (Syn. Liparidae, Orgydae) (PRELCI GUBARI): 1. Lymantria monacha L. (Syn. Ocneria m., Liparis m., Psilura m.) — snirekov prelac duvna ili nona. Dolaze prosječno 1—2 gusjenice po stablu jele. Familija PHALENIDAE (Syn. NOCTUIDAE) (SOVICE): 1. Pannolis flammea — borova sovica, prisutna na plohi. Familija CECIDOMYIDAE (MUHE ŠIŠKARICE) (DIPTERA): 1. Agevillea abietis Pastner. — jelina muha šiškarica, preferira mlađe jele i donje partije starih jela. Oštećeno je 7% iglica. Iz reda Acarinae (Tetrapodili), familija ERIOPHYIDAE. Oštećeno je 4% iglica jela. Ploha V. Šumarija: Delnic e — g. j . »Veliki Rebar«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema n., Eucosma n.) — savijač jelinih pupova. Oštetio je u prosjeku 2% pupova. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica. Preferira vanjske dijelove krošnje. Utvrđena je prosječno 1 gusjenica po izbojku. 3. Epinotia (Steganoptycha) pusillana Peyer. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — miner jelinih iglica čiju brojnost do sada nismo utvrdili. 4. Choristoneura murinana Hb. (Syn. Cacoecia m., Tortrix m.) — crnoglavi jelin savijač izbojaka, prisutan na plohi. Familija YPONOMENTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. moljac jelinih iglica. Prisutan na plohi u retrogradaciji. 2. Blastotere sergiella Ratz. (Syn. Argyresthia illuminatella Z.) — moljac jelovih izbojaka. Oštetio u prosjeku 3% izbojaka. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Den. et. Schiff. (Syn. Larentia v., Cidaria v.). Dolazi prosječno 5 leptira po klopki. 2. Boarmia (Cleora) secundaria Esp. Prosječno 1 leptir po klopki. 3. Püngeleria caprcolaria Den. et. Schiff. (Syn. Numeriae). Prosječno 3 leptira po klopki. 4. Ellopia prosapiaria L. (Syn. E. fasciaria L.) — jelova grbica, prisutna na plohi. Iz reda Acarinae (Tetrapodili), familija ERIOPHYIDAE. Primjećena su oštećenja na 4% iglica jele. Ploha VI. Šumarija: Klana — g. j. »Suho«. Familija TORTICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema n., Eucosma n.) — savijač jelinih pupova. Oštetio prosječno 6% pupova jela svih dobnih razreda i svih etaža krošnje. 138 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 55 <-- 55 --> PDF |
2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblcma p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica. Preferira vanjske dijelove krošnje. Utvrđena je prosječno 1 gusjenica po izbojku. 3. Choristoneura murinana Hb. (Syn. Cacoecia m., Tortrix m.) — crnoglavi jelin savijač izbojaka, prirajećen je na plohi. 4. Epinotia (Asthenia) subsequana HW. (Syn. Scmasia s., S. abiegana Dup., Grapholitha abiegana Z.) — miner jelinih iglica. Dolazi prosječno 1 gusjenica po izbojku. 5. Archips podana L. (Syn. Cacoecia p.) — jasenov savijač. Polifag na listačama i četinjačama. Na jeli je oštećeno 1% izbojaka. 6. Archips xylosteana L. (Syn. Cacoecia x.). Polifag. Oštećeno prosječno 0,5% izbojaka. 7. Archips piceana L. Oligofag na četinjačama. Oštećeno 0,5% izbojaka jela. 2. Pandemis cerasoma Hb. (Syn. ribeana Hb.). Polifagna vrsta, štete iznose 1% izbojaka (prosječno). 9. Parasyndemis histrionana Froel. (Syn. Cacoecia h.) — savijač smrekovih izbojaka. Oštećeno prosječno 2% izbojaka. Familija YPONOMENTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica. Nalazili smo mjestimice po koju gusjenicu. 2. Blastotere sergiclla Ratz. (Syn. Argyresthia illuminatella) — moljac jelovih izbojaka. Prosječno 3% izbojaka oštećeno. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Den. ct. Schiff. (Syn. Larentia v., Cidaria v.). Prosječno 2 leptira po klopki. 2. Püngeleria caprcolaria Den. et. Schiff. (Syn. Numeria c). Prosječno 2 leptira po klopki. Familija PHALENIDAE (SYN. NOCTUIDAE) (SOVICE): 1. Pannolis flammea — borova sovica, prisutna na plohi. Red Acarinae, familija ERIOPHYIDAE. Oštećeno je 3% iglica jele. Ploha VII. Šumarija: Otoča c — g. j . »Veliki kotao — Godače«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema n., Eucosma n.) — savijač jelinih pupova. Oštećeno 2% pupova jela, svih dobnih razreda i svih etaža krošnje. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica, preferira vanjske dijelove krošnje. Prosječno 4 gusjenice po izbojku. 3. Choristoneura murinana Hb. (Syn. Cacoecia m., Tortrix m.) — crnoglavi jelin savijač izbojaka jele, prisutan na plohi. 4. Archips podana L. (Syn. Cacoecia p.) — jasenov savijač. Polifag na listačama i četinjačama. Prisutan na plohi. 5. Archips xylosteana L. (Syn. Cacoecia x.). Polifag prisutan na plohi. 6. Archips piceana L. Oligofag na četinjačama. Prisutan na plohi. 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 56 <-- 56 --> PDF |
7. Pandemis ccrasana Hb. (Syn. ribeana Hb.)- Polifag, prisutan na plohi. 8. Parasyndemis histrionana Froel. (Syn. Cacoecia h.) — savijač smrekovih izbojaka. Oštećeno prosječno 0,5n (, izbojaka. Familija YPONOMENTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica, prisutan na plohi. 2. Blastotere sergiella Ratz. (Syn. Argyresthia illuminalella Z. — moljac jelovih izbojaka. Oštećeno prosječno 2% izbojaka jela. Familija LYMANTRIIDAE (SYN. Liparidae, Orgydae (PRELCI GUBARI): 1. Lymantria monacha L. (Syn. Ocneria m., Liparis m., Psilura m.) — smrekov prelac, duvna ili nona. Dolaze prosječno 1—2 gusjenice po stablu jele. Familija CECIDOMYIDAE (MUHE ŠIŠKARICE) (DIPTERA): 1. Agevillea abietis Pastner — jelina muha šiškarica, preferira mlađe jele i donje partije starih jela. Oštećeno 4% iglica. Red Acerinae, familija ERIOPHYIDAE mjestimice primjećene. Ploha VIII. Šumarija: P1. Ljeskova c — predjel »Čorkova uvala«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema n., Eucosma n.) — savijač jelinih pupova. Oštećeno prosječno 2% pupova jele svih dobnih razreda i svih etaža krošnje. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica. Preferira vanjske dijelove krošnje. Prosječno 1 gusjenica po izbojku. Familija YPONOMENTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica, prisutan na plohi. 2. Blastotere sergiella Ratz. (Argyresthia illuminatella Z.) — moljac jelovih izbojaka. Prosječno 3´% izbojaka. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Den. ct. Schiff. (Syn. Larcntia v., Cidaria v.). Prosječno 1 leptir po klopki. 2. Püngeleria capreolaria Den. et. Schiff. (Syn. Numeria c). Prisutna na plohi. 3. Ellopia prosapiaria L. (Syn. E. fasciaria L.), prisutna na plohi. Iz reda Acarinae (Tetrapodili), familija ERIOPHYIDAE. Prisutna na plohi. Familija LYMANTRIIDAE (PRELCI GUBARI) (SYN. LIPARIDAE, ORGYDAE): 1. Lymantria monacha L. (Syn. Ocneria m., Liparis m., Psiluram.) — smrekov prelac, duvna ili nona. Prosječno 1—2 gusjenica po stablu jela. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Ploha IX. Šumarija: Ivane c — g. j . »Trakoščan«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema n., Eucosma n.). Oštećeno je 12% pupova svih jela, neovisno o starosti i etaži krošnje. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica. Preferira vanjske dijelove krošnje. Prosječno 2—3 gusjenice na izbojku. 3. Choristoneura murinana Hb. (Syn. Cacoecia m., Tortrix m.) — crnoglavi jelin savijač izbojaka, primjećen je prosječno 2% izbojaka. 4. Pandemis cerasana Hb. (Syn. ribeana Hb.). Polifagna vrsta, štete iznose prosječno 1% izbojaka. 5. Archips podana L. (Syn. Cacoecia p.) — jasenov savijač. Polifag na listačama i četinjačama. Prosječno je oštećeno 2% izbojaka. Familija YPONOMENTIDAE (MOLJCI): 1. Blastotere sergiella Ratz. (Syn. Argyresthia illuminatella Z.) — moljac jelinih izbojaka, oštećeno 7% izbojaka. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Den. et. Schiff. (Syn. Larentia v., Cidaria v.). Prosječno 4 leptira po klopki. 2. Püngeleria capreolaria Den. et. Schiff. (Syn. Numeria c). Prosječno 3 leptira po klopki. Red Acarinae, familija ERIOPHYIDAE — oštećeno 6% iglica. Ploha X. Šumarija: Krasn o — g. j . »Lom«, predjel Apatišan. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema n., Eucosma n.) — savijač jelinih pupova. Oštećeno 25% pupova. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica. Preferira vanjske dijelove krošnje. Prosječno 3—4 gusjenice po izbojku. 3. Epinotia (Asthenia) subsequana H. S. (Syn. Semasia s., S. abiegana Dup., Grapholitha abiegana Z.) — miner jelinih iglica. Dolaze prosječno 2—3 gusjenice po izbojku. 4. Choristoneura murinana Hb. (Syn. Cacoecia m., Tortrix m.) — crnoglavi jelin savijač izbojaka. Prosječno 7% izbojaka oštećeno. 5. Zeiraphera rufimitrana H. S. (Syn. Semasia r., Enarmonia r., Steganoptycha r., Epinotia, Grapholitha r.) — crvenoglavi savijač jelinih izbojaka. Prosječno 7% izbojaka oštećeno. 6. Archips xylosteana L. (Syn. Cacoecia x.). Polifag. Oštećeno 1% izbojaka jele. 7. Archips piceana L. Oligofag na četinjačama. Oštećeno prosječno 1% izbojaka. 8. Parasyndemis histrionana Froel. (Syn. Cacoecia h.) — savijač smrckovih izbojaka. Oštećeno prosječno 2% izbojaka. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Familija YPONOMENTIDAE (MOLJCI): 1. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica. U 30% iglica utvrđene gusjenice I i II larvalnog stadija. 2. Blastotere sergiella Ratz. (Syn. Argyresthia illuminatella Z.) — moljac jelinih izbojaka. Oštećeno prosječno 10% izbojaka. Familija GEOMETRIDAE (GRBICE): 1. Thera variata Den. et. Schilf. (Syn. Larentia v., Cidaria v.). Prosječno 5 leptira po klopki. 2. Püngeleria capreolarija Den. et. Schiff. (Syn. Numeria c). Prosječno 3 leptira po klopki. 3. Boarmia (Cleora) secundaria Esp. Prosječno 1 leptir po klopki. Familija PHALENIDAE (SYN. NOCTUIDAE) (SOVICE): 1. Pannolis flammea — borova sovica, prisutna na plohi. Red Acarinae, familija ERIOPHYIDAE. Oštećeno 10% iglica jele. Familija CECIDOMYIDAE (DIPTERA) (MUHE ŠIŠKARICE): 1. Agevillea abietis Pastner. — jelina muha šiškarica. Preferira mlađe jele i donje partije starih jela. Oštećeno prosječno 5% iglica. Osim ovih vrsta, navedenih po plohama, na jeli iz reda Homoptera pod- red Aphidinae, utvrdili smo jaču zarazu uši jelina izbojka Mindarus abietinus. (fam. APHIDIDAE (Pfeffer. A4) — prave lisne uši. Ova vrsta ima tri generacije, dvije partenogenetske i jednu gamogenetsku. Imaga su različite boje, od zelene do crne. Jaja odlažu u lipnju na mlade izbojke j-ele ponekad na pupove. Dugoljasto jaje je srebrenasto sjajno. Pile se u IV i V mjesecu i nakon tri presvlačenja pretvaraju se u fundatrix. Njihova prva generacija je žućkasto zelena do sivo zelena, beskrilna. Sišu na nježnim dijelovima novih izbojaka i često se sakrivaju ispod ljusaka pupova koji tjeraju. One rađaju drugu generaciju krilatih ili sexuparae, koju čine mužjaci i ženke. Treća generacija je sexuales. Oplođene ženke odlažu 4—9 jaja, koja preleže sve do narednog proljeća. Druga generacija stvara u mladosti veliku količinu plavo bijele vune, u kojoj kuglice ekskremenata liče kuglicama gume. Izlučuju veliku količinu voska i lete sa izbojka na izbojak, od jele do jele. ženka nosi jaja čija je ljuska prekrivena voštanim nitima, koje im daju srebrenasti izgled. Svojim sisanjem, uši deformiraju nježne izbojke, iglice se savijaju prema unutra i kovrčaju. Oštećeni izbojci poprimaju sivkastu boju. U početku iglice pocrvene te izgledaju kao mrazom ofurene. Takav napad može djelovati štetno na prirast, ali ne dovodi do sušenja jele. Aktivnost ove uši traje vrlo kratko, počinje u travnju i završava u srpnju. Jelove sastojine u Gorskom Kotaru u toku 1968, 1969, 1970. pretrpjele su jači napad ove vrste. U 1971. g. je zaraza u opadanju. Naročito su stradale mlade jele od 10—30 godina. Ovu uš utvrdili smo također u Lici, Zagrebačkoj Gori i Macclj Gori. Uz gornju granicu jelina areala nismo je našli. Na temelju ovih orijentacionih podataka možemo zaključiti, da u sastojinama jele dolazi vrlo veliki broj štetnika, koji uz negativni utjecaj biotskih i abiotskih faktora imaju ogromnu ulogu u propadanju tih sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 59 <-- 59 --> PDF |
str* * -v x ´ <^ C; ,4/ s*3 % SI. 3. — Oštećenja od uši jelova izbojka (Mindarus abietinus Koch.) U prirodi postoje stalna kolebanja, koja su ovisna o čitavom nizu faktora. Za davanje dugoročne prognoze treba poznavati sve faktore bicenoze koje je zbog njihove promjenljivosti teško odrediti, zbog čega su potrebna dugogodišnja opažanja. Na temelju dosadašnjih istraživanja mogu se donijeti slijedeći ZAKLJUČCI 1. Mi, za kraći period, predviđamo da je za većinu štetnika nastupilo stanje mirovanja, odnosno stanje latence, uz manja lokalna odstupanja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Na tim površinama ne bi trebalo intervenirati nikakvim kemijskim sredstvima. Sa ekonomskog gledišta u ovoj situaciji nikakove represivne mjere nisu opravdane. 2. U toku 1972. g. preporuča se uklanjanje svih sušaca, tj. sanitarna sječa i potrebni uzgojni radovi, a u toku 1973. g. preventivne zaštitne mjere. 3. Neophodno je potrebno podići nekoliko opažačkih tornjeva da bi se moglo pratiti stanje zaraze štetnika. 4. Dobro organizirati opažačku službu na području Gorskog Kotara Like. 5. Fenološka opažanja treba da vrše sve šumarije. To mora biti stručna obaveza svakog revirnika. 6. Katedra za zaštitu šuma, u suradnji sa drugim institucijama, radit će na formulaciji efikasnog biološkog i kemijskog sredstva za suzbijanje štetnika u stadiju gusjenice. Kemijska sredstva voljni smo primjeniti samo u slučaju ako se radi o vrlo vitalnim sastojinama. Summary THE SPECTRUM OF CERTAIN PESTS ON SILVER FIR IN THE S. R. OF CROATIA The author reports on the results of her investigations on the spectrum of insect pests in the Fir stands of the territory of the S. R. of Croatia. In 1971 the author discovered in this country in the Forest Discrict of Fužine, Forest Enterprise Delnice, the insect species Epinotia (Steganoptycha) pusillana Peyar. syn. Epiblema pusillana — Eucosma p. On the Fir trees was noted an increase in the density of the population of polyphagous leaf-roller species which have so far caused greater damage only to broadleaved tree species. The author found the folloving insect species: Ar chips xylostcana L., Ar chips podana Sc., and Pandemis cerasana Hb. Now are permanently present and occurring locally in great numbers the following loopermoths — Geometridae: Thera variata Den. et. Schiff. — (Larentia v. — Cidaria v.), and Püngeleria capreolaria Den. et Schiff. — (Numeria a). More frequent and major damage is caused by the Fir gallgnat — Agevillea abietis Past. — fam. Cecidomyidae, and by the four-legged Acarinae (Eriophyidae). On younger Fir trees, over the whole of the S. R. of Croatia, great damage is caused by the Fir shoot louse — Mindarus abietinus Koch. (fam. A p h i d i d a c), while the Silver Fir chermes — Dreyfusia nüsslini C. B. occurs sporadically — on individual plants. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 61 <-- 61 --> PDF |
In addition to the aforementioned pests, also the following species were found: fam. Tortricidae : Archips piceana L., Parasyndemis histrionanauoptycha) nigricana H. S., Epinotia (Sieganoptycha) notia (Asthenia) subsequana H. W. Froel., Epinotia (Stegaproximana H. S., Epifam. Yponomentidae : Blastotere sergiella Ratz. — syn. Argyresthia illuminat ella Z. fam. Geometridae: Boarmia (Cleora) secundaria Esp., Ellora prosapiaria L. — (syn. E. fasciaria L.), Semiothisa signaria Hb. — (syn. Macaria s.). fam. Phalenidae — (syn. Noctuidae): Panolis flammea Schiff. fam. Lymantriidae — (syn. Lyparidac, Orgydae): Lymantria monacha L. — (syn. Ocneria m., Lyparis m.). This survey would not be complete in the Fir needle moth Argyresthiafundella were not mentioned, which is considered by the author the primary pestand the causal organism of the dieback and drying of Fir. The author´s investigations showed that this pest appears only when the biocenosis is impaired by adverse activity of the biotic and abiotic factors. As in other countries of Central Europe so in this country there occur in the first place the Fir shoot rollers Choristoneura murinana Hb. and Zeiraphera rufimitrana H. S. The whole mosaic of enumerated pests can under given ecological conditions pass from a state of latency into progradation, and thus endanger the Fir stands, wich it was also possible to establich by the author, because until recently some of the enumerated species were present in Fir stands but did not cause any greater damage. LITERATURA 1. Android, M., D. Klepac: Problem sušenja jele u Gorskom Kotaru, Lici i Sloveniji, Šum. list. 1—2, Zagreb, 1969. 2. Escherich , K.: Forstinsektenkunde Mitteleuropas, Bd. III, Berlin, 1931. 3. Nüsslin , O.: Leitfaden der Forstinsektenkunde II, Aufl, Berlin, 1913. 4. P a t o č k a, L, M. Ć a p e k : Prispevok k poznaniu korunovej faunu člankoveov v jedlinach postihnutveh kalamiton obolovača jedloveho, Bratislava, 1963. 5. Pfeffer, A.: Hmvz jako složba biocenosy jedle, Acta soc. ento. Cech. III, Prag, 1955. 6. Ratzeburg : Lehrbuch der Mitteleuropaischen Forstinsektenkunde, Bd. IL Berlin, 1895. 7. Schütze , M.: Mitteilungen über Kleinschmeterlinge, D. Ent. Bd. XXV, No 6, 1911. 8. Vukasović , P. i dr.: Štetočine u biljnoj proizvodnji I, Beograd, 1964. |