DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Poznavanje oborinskog režima poslužiti će stručnjaku kao neophodna orijentacija. Količinu oborine koje padnu u toku godine u vegetacionom periodu iil pak u vrijeme najintenzivnijih radova u šumi, broj kišnih dana, visinu i trajanje snježnog pokrivača moramo znati ako imamo na umu rad u šumi i poteškoće s kojim se susrećemo na tom radu. Zasićenost zraka vodenim parama unutar šume u znatnoj mjeri odstupa od one vrijednosti koju dobijemo na otvorenom prostoru, a u neposrednoj je vezi s intenzitetom evapotranspiracionih procesa, kao i vlažnošću tla, suhoćom puteva, te je i o tome potrebno voditi računa tim više što svaki zahvat unutar šume ima naročitoga odraza upravo na vrijednosti toga elementa. Neracionalnom eksploatacijom šuma ili pak pogrešnim uzgojem mogu se otvoriti vrata trajnom procesu degradiranja uslova razvoja i rasta posmatrajući to s aspekta izmjene klimatskih — mikroklimatskih uslova. Na našim šumskim područjima trebalo bi aktualizirati fenološka motrenja kao biološko-klimatsku komponentu, jer nam ta motrenja aktualno pokazuju na koji načiin su izvjesna vremenska stanja, sagledana kroz vrijednosti meteoroloških elemenata, djelovala na pojavu izvjesne fenofaze, dakle na razvoj i rast određene šumske vrste. Ovakovim opažanjima trebala bi biti poklonjena u našem šumarstvu puna pažnja, tim više što za ovakova opažanja ne treba nekih većih izdataka u vidu nabavke opreme, već dobra volja i izvjesna metodika te minimalna sredstva za organizaciju. Svaki iole svjestan lugar mogao bi biti fenološki motritelj, jer su feno-faze toliko uočljive da njihovu pojavu nije teško registrirati. Govoreći o klimi-vremenu, odnosno spominjući meteorološke elemente te njihovu važnost za šumsku privredu u širem smislu riječi, potrebno je naglasiti da poznavanje vrijednosti meteoroloških elemenata za jedno šire područje može biti samo orijentacionog karaktera za šumara praktičara. Sve više se nameće potreba za poznavanjem klime pojedine šumske vrste na odgovarajućem užem području, staništu, te kroz tu prizmu traženje razjašnjenja o fenomenu pojave više biljnih vrsta na jednom malom arealu. Upravo pomoću vrijednosti meteoroloških elemenata i njihovih razlika na pojedinim staništima (šumskim zajednicama) dobiva se uvid u specifičnost unutar određene šumske zajednice, a ujedno i odgovor u kojoj je mjeri mikroklimatski faktor prisutan u razvoju i rastu te šumske vrste. Intenzifikacija proizvodnje zahtijeva poznavanje i stvaranje optimalnih uvjeta uzgoja ili obratno zahtijeva poznavanje svih onih faktora koji ulaze u taj mozaik uvjeta. O tome će ovisiti da se kod gospodarenja u uzgoju šuma ne dozvoli da izvjesni zahvati u šumskim sastojinama, na određenim (specifičnim) položajima, pogoršavaju ne samo mikroklimatski režim, već i zemljišno obrambeni režim. Štete učinjene u prošlosti ,npr. ogoljevanjem, nacionalnom sječom, uzgojem, šumskim požarima, osjećamo danas, a taj problem će uvijek biti prisutan. Da bi ponovno na opustjelim površinama uspjeli da se naseli i razvija nova biljna zajednica, potrebno je poznavati mikroklimu devastiranih površina kako bi se, poznavajući istu, stvorili uvjeti za ponovni rast šume, vodeći računa o mikroklimi koja rezultira kroz vrijednosti meteoroloških elemenata, kako u postojećem stanju, tako i u pojedinim fazama naših zahvata. Mreža postojećih meteoroloških stanica, u okviru meteorološke službe, bez svake sumnje po svojim podacima može poslužiti kod izrade i upoznavanja klime makro eventualno mezo-regije, međutim, kriterij koji je bio prisutan 157 |