DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 87 <-- 87 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA 1 ČASOPISI Z ZAGADNIEN ZWIEKSZENIA PRODUKCYJNOSCI LASOW W POLSCE, Warszawa 1971, Polskie Towarzystwo lesne (Povećanje proizvodnje u šumama Poljske, Varšava 1971, Izdanje Šumarskog društva Poljske). Šumarsko društvo Poljske izdalo je knjigu o mogućnostima povećanja produktivnosti u šumama Poljske. Knjiga ima 348 strana, napisalo ju je 19 ovih šumarskih stručnjaka: T. Molenda, F. Krzysik, T. Marszalek, W. Krajski, E. Ilmurzynski, L. Kulig — S. Myczkowski, E. Bernadzki, S. Tyszkiewicz, S. Balut, S. Hejmanowski, W. Strzelecki, S. Gunia, L. Krolikowski, W. Koehler, S. Ostrowski, J. Greszta, T. Trampler, B. Rutkowski, B. Zobielski. Svaki je autor obradio jedno poglavlje. Tako je npr. T. Molenda napisao iprvo poglavlje »Stanje i mogućnosti šumske produikcije«. U drugom poglavlju F. Krzysik je obradio »Sadašnje i buduće potrebe na drvu«. Redaju se slijedeća poglavlja u kojima su tretirani problemi produkcije šuma s različitih gledišta — s ekološkog, fitocenološkog. genetičkog, šumsko-uzgojnog, ekonomskog i si. da bi konačno u 19. poglavlju B. Zabielski dao konkretne preporuke za povećanje šumske produkcije u Poljskoj. O tome je B. Zabielski održao pretprošle godine predavanje na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Ova je knjiga svojevrsni uspjeh, jer je plod kolektivnog (timskog) rada od 19 šumarskih stručnjaka Poljske. Zato ima naročitu vrijednost, a posebno za Poljsku gdje se povećanje šumske produkcije postavlja u prvi plrn. Poljska je nok&d bila mnogo šumovitija nego danas. Pred 200 godina imala je 43°/», a sad ima samo 26%> šuma od ukupne površine. To je u apsolutnom iznosu cko 8 miliona ha šuma. Drvna zaliha na panju kreće se oko 116 m;! ha ili ukupno oko 900 milijuna kubičnih metara. Računa se da je u 1965. godini prirast iznosio cko 19,4 milijuna kubičnih metara ili oko 2,5 m:)/ha godišnje dok je godišnji etat bio za 12°/o manji. Prognoza porasta stanovništva i potrošnje drvne mase za Poljsku izgleda ovako: Broj stanovnika Potrebna drvna masa Godina u milionima u milionima ma 1960. 29,8 18,6 1965. 31,6 19,6 1970. 33,4 20,7 1975. 35,5 22,0 1980. 37,6 23,3 1985. 39,6 24,6 2000. ok. 50,0 ck. 31,0 Knjiga je napisana na temelju poljskih iskustava, ali i uz pomoć strane literature među kojom se ističu publikacije Organizacije FAO. Iza svakog poglavlja navedena je upotrebljena literatura tako da i s te strane ova knjiga predstavlja posebnu vrijednost. Zato je preporučam našim šumarskim stručnjacima. Prof. dr Dušan Klepac ANNALI DELL´INSTITUTO SPERIMENTALE PER LA SELVICOLTURA, Vol. I, Arezzo 1970 U ovoj luksusno opremljenoj publikaciji nalaze se na 507 stranica objavljeni ovi radovi. ALLEGRI, E. — Index Plantarum Vallis Umbrosae (Popis bilja u arboretum Valambrosa). U toj studiji naveden je popis vrsta s nomenklaturom u pokusnom arboretumu koji obuhvaća 9 ha površine u državnoj šumi Vallambrosa. Arboretum se nalazi na nadmorskoj visini između 900 i 980 m nadmorske visine u prelaznoj zoni |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 88 <-- 88 --> PDF |
između kestenika i jelika. U arboretumu je uzgojeno 3000 egzemplara; u svemu ima 1.200 vrsta koje pripadaju flori šumskih područja Castanetuma, Fagetuma i Picetuma. CIANCIO, O. — Prove di sfollamento sui pini međiterranei (Istraživanja o proredama primorskih borova). Istraživanja se odnose na kulture Pinus pinaster-a, Pinus pinea i Pinus halepensis. Prve intervencije ´treba obaviti vrlo rano,, što će reći u četvrtoj ili petoj godini nakon sadnje. Poslije prve intervencije broj stabala ne bi smio pasti ispod 2.300/ha. CIANCIO, O. — Tavola cormomctrica delF »Eucalyptus camaldulensis a Policoro (Tablice drvnih masa za Eucalyptus camaldulensis u Policcru). Istraživanja su izvršena na materijalu dobivenom iz jednodobne eukaliptusove šume između rijeka Sinn´i i Agri, nedaleko Policora, u provinciji Matera. Numeričkim metodama konstruirane su dvoulazne tablice drvnih masa za eukaliptus. GAMBI, G. — STRADAJOI I, G. — Variazioni dell´estratto alcoolico totale da foglie đi »Pinus pinaster« Ait. (Varijacije alkaloidnog ekstrakta u iglicama primorskog bora). Sa stabala primorskog bora sabirane su u ´pravilnim vremenskim razmacima iglice u teku cijele godine. Ekstrakt iglica je proučavan .pomoću »SOXELET« aparata. Utvrđeno je da krivulje ekstrakta za sva istraživana stabla pokazuju sličan fenomen ,koji je karakteriziran ritmom krivulja. One pokazuju dva maksimuma: prvi je prije cvatnje, a drugi je u augustu odnosno septembru. GATTI, F. — II riconoscimenO´j di alcune provenienze di »Pseudotsuga menziesii« (Mirb.) Franco, in base alle caratteristiche anatomiche degli aghi. (Prepoznavanje nekih provenijencija Pseutotsugae menziesii na temelju anatomskih karakteristika iglica). Istraživanja morfoloških i anatomskih razlika izvršena su na tri provenijencije: Olga, Darrington i Vernonia. GUIDI, G. — MORANDINI, R. — L´abetina di Fonte Vetica. Na početku ovog stoljeća izvršena su pošumljavanja jelom, smrekom, arišem i crnim borom na jednoj visoravni »Gran Sasso« u Abruzzin. Autori opisuju ta pošumljavanja i daju glavne smjernice za tretman. MORANDINI, R. — Note sulla Foresta di Beni Imloul. Šuma »di Beni Imloul» se nalazi u Alžiru, 200 km daleko od Konstantina. To je šuma Pinus halepensis s površinom od 80.000 ha. MORANDINI, R. — Selezione di bosehi da seme đi conifere mediterranee (Selekcija sjemenskih sastojina mediteranskih četinjača). U okviru aktivnosti Organizacije FAO nekoliko desetaka sjemenskih sastojina je izabrano: — Abies cephalonica, A. nordmaniana, A. pinsapo; — Cedrus atlantica, Cl. libani; — Pinus brutia, P. halepensis, P. nigra, P. pinaster, P. pinea. SANESI, G. — SULLI, M. — Misure di umidita e temperatura del suolo nclla Foresta di Vallombrosa (Firenze). Vlaga i temperatura tla u šumi Valambrosi nedaleko Firenze. GIORDANO, A., MONDINO, G. P., PALENZONA, M., ROT A, L., SALANDIN, R„ Ecologia ed utilizzazioni colturali preveilibili dell´alta Val Pellice. Ekologija i kulturne mogućnosti u dolini »Val Pellice«. U spomenutoj dolini izvršena su ekološka istraživanja u kojima se ističu pedološka s različitim pokazateljima, među kojima su najuočljiviji profili tla prikazani na fotografijama u bojama. Pored toga sastavljene su pedološke, fitocenološke i sastojinske karte. Prof. dr Dušan Klepac |