DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 41 <-- 41 --> PDF |
AKTUELNA PROBLEMATIKA OSNOVNA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA U ŠUMARSTVU Ing. IVAN KUZMANIČ, Bjelovar 1.0 UVOD Na prijedlog Upravnog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SRH-e odazvao sam se pozivu da u obliku referata za godišnju skupštinu Saveza, pokušam iznijeti svoje mišljenje o naslovnoj temi. Ovo izlaganje nema namjeru, a niti ovlaštenje, da daje određene gotove recepte oblika buduće organizacije šumarstva SRH-e, već se želi dati prilog diskusiji kod razmatranja ove materije. Razvoj ljudskog društva uvjetuje promjene i usklađivanja društveno- ekonomskih odnosa, a što se odražava na oblik organizacije radnih organizacija i njihovih organizacionih jedinica. U socijalističkom — samoupravnom društvu ti odnosi dolaze naročito do izražaja, jer poizvodnja ima zadaću podmirenja potreba društva, uz stalno povećanje životnog standarda radnom čovjeku. Takova kretanja, na sadašnjem stupnju razvoja proizvodnih snaga i proizvodnih procesa u našoj zemlji, temeljno su regulirana i amandmanima na Ustav SFRJ-e, kao i na Ustav SRH-e. Amandmanima su decidirano regulirani odnosi udruženog rada u osnovnim organizacijama udruženog rada, kao i njihovim asocijacijama višeg reda, radnim i drugim organizacijama. Naročiti naglasak daje se baš osnovnim organizacijama udruženog rada, što proizlazi iz duha i formulacije amandmana, posebno XXI i XXII saveznog Ustava, te 6, 7, 11 i 12 amandmana na Ustav SRH-e. Amandman XXI stav 2 definira osnovnu organizaciju udruženog rada (OOUR) ovako: »Osnovna organizacijaudruženog rada je osnovni oblik udruženog rada u kome radnici na osnovu svog rada neposredno i ravnopravno uređuju međusobne odnose u radu, upravljaju poslovima i sredstvima društvene reprodukcije, odlučuju o dohotku i o drugim pitanjima svog društveno-ekonomskog položaja. Radnici u svakom dijelu radne organizacije (poduzeća, ustanove i si.) koji predstavljaju radnu cjelinu u kojoj se rezultat njihovog zajedničkog rada može potvrditi kao vrijednost na tržištu ili u radnoj organizaciji i koji se na toj osnovi može samostalno izraziti, imaju pravo da takav dio organizirajukao osnovnu organizaciju udruženog rada. Radnici osnovne organizacije udruženog rada u sastavu radne organizacije imaju pravo da svoju osnovnu organizaciju udruženog rada izdvoje i konstituiraju kao samostalnu organizaciju na način predviđen zakonom. Organiziranjem osnovne organizacije udruženog rada u sastavu radne organizacije udruženog rada iz sastava radne organizacije ne mogu se povrediti prava radnih ljudi u drugim djelovima te organizacije, niti interesi i 217 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 42 <-- 42 --> PDF |
prava te organizacije kao cjeline koji proizlaze iz međuzavisnosti u radu ili zajedničkog rada udruženim sredstvima, kao ni jednostrano mijenjati međusobne obaveze.« Stav 3. navedenog amandmana regulira pitanje dohotka slijedećom for mulacijom: »Dohodak raspoređuju radnici u osnovnoj organizaciji udruženog rada za svoje osobne i zajedničke potrebe i za potrebe proširenja materijalne osnove udruženog rada i podizanja radne sposobnosti radnika.« »Svakom rad.niku u organizaciji udruženog rada pripada, saglasno načelu raspodjele prema radu, osobni dohodak srazmjerno rezultatima njegovog rada i njegovom osobnom doprinosu uspjehu i razvoju organizacije koji je dao svojim ukupnim, tekućim i minulim radom u njoj«. Stav 4. regulira mjerilo raspodjele dohotka slijedećom formulacijom: »Radnici u osnovnoj organizaciji udruženog rada utvrđuju osnove i mjerila raspoređivanja dohotka i raspodjele sredstava za osobne dohotke u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim samoupravnim sporazumima i društvenim dogovorima «. Stav 7. regulira mjerila za raspoređivanje sredstava koja se ulažu u materijalnu osnovu rada, ovom formulacijom: »Sredstva raspoređena u osnovnoj organizaciji udruženog rada za proširivanje materijalne osnove rada, kao dio zajedničkih sredstava društvene reprodukcije, služe proširenju materijalne osnove rada u toj organizaciji i u društvu kao cjelini, saglasno interesu radnika u organizaciji udruženog rada da se u njoj koriste tim sredstvima ili da ih udružuju sa sredstvima drugih organizacija radi zajedničkog rada i poslovanja « Stav 10. glasi: »Prema organizaciji udruženog rada koja ne ispunjava svoje zakonom utvrđene obaveze ili koja svojim poslovanjem teže ošteti društvene interese ili u kojoj se bitno poremeti ostvarivanje samoupravnih prava radnika, mogu se, pod uslovima i po postupku predviđenim zakonom, poduzeti posebne zakonom utvrđene privremene mjere.« Temeljna misao amandmana XXI jeste reguliranje uvjeta i osnova za organiziranje i poslovanje osnovnih organizacija udruženog rada. Ti osnovi se definiraju u reguliranju: — pravno-ekonomskih uvjeta, društvenih kriterija, pravu odnosno volji radnika. Za osnivanje osnovne organizacije udruženog rada moraju u isto vrijeme postojati sva tri navedena kriterija. Iz ovih kriterija proizlaze elementi koji definiraju ustavnu kategoriju osnovne organizacije udruženog rada, a to su: udruženi rad radnih ljudi, sredstva društvene reprodukcije, koja omogućuju trajan intenzivan razvoj, trajan organizaconi oblik, mogućnost samostalnog vrednovanja ekonomskog efekta udruženog rada, samoupravnost, odnosno samostalnost radnika pri odlučivanju o rezultatima svoga rada. Ovi elementi predstavljaju osnove na kojima se zasniva osnivanje i djelovanje osnovnih organizacija udruženog rada u duhu Ustavnih amandmana. Oni predstavljaju uvjete koje treba da ispuni dio radne organizacije ako se želi organizirati kao osnovna organizacija udruženog rada. 218 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 43 <-- 43 --> PDF |
1.0.1. Udruživanje OOUR-a u radnu organizaciju. Radna organizacija je trajan organizacioni oblik udruženih osnovnih organizacija udruženog rada u kojoj su svi radnici povezani zajedničkim samoupravnim i društveno-ekonomskim interesom radi stvaranja dobara za podmirenje potreba društva. Udruživanje osnovnih organizacija udruženog rada u radnu organizaciju treba da se vrši na temelju ovih načela: načelo dobrovoljnosti, načelo suglasnosti, načelo ravnopravnosti svih osnovnih organizacija udruženog rada. Da bi došlo do udruživanja, odnosno do osnivanja radne organizacije treba da se ispune ovi uvjeti: da postoje najmanje dvije OOUR-a, da je izražena volja radnika OOUR-a, da postoji sporazum između OOUR-a, kojim se reguliraju međusobni odnosi, prava i obaveze. Sporazum služi kao osnovni normativni akt u radnoj organizaciji, na osnovu kojega se donose svi ostali normativni akti (Pr a v i 1 n i c i). Iz duha amandmana proizlazi da odnose u radnim organizacijama treba postaviti na samoupravnim principima, s jasno definiranim međusobnim odnosima u cilju uspostavljanja racionalne organizacije koja će omogućiti efikasno i ekonomično poslovanje svake osnovne organizacije udruženog rada, odnosno radne organizacije kao cjeline. 1.0.2. Položaj šumarstva u duhu amandmana XXI i XXII Šumarstvo zbog svoje specifičnosti u gospodarenju šumama, te tretmana šume kao dobra od općeg interesa treba, u duhu Ustavnih amandmana, posebno tretirati. Poseban tretman treba da dođe naročito do izražaja kod postavljanja organizacije za gospodarenje šumama, počevši od šumskih gospodarstava pa do osnovnih organizacija udruženog rada u šumskom gospodarstvu, odnosno u šumarstvu. Razmatranje problematike formiranja osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu u duhu Ustavnih amandmana i jeste zadatak ovog napisa. 2.0 ZADAĆA I CILJ ORGANIZACIJE Organizacija privrednog modela ima zadaću da međusobnim usklađivanjem svih dijelova proizvodnog organizma omogući najekonomičniju proizvodnju dobara za podmirenje potreba društva. To znači, pronalaženje ekonomski najefikasnije metode rada, rukovođenja i samoupravljanja radnom organizacijom, kao i njenim organizacionim jedinicama. Organizacija ne postavlja ni ciljeve niti zadatke, već raspoređivanjem i usklađivanjem svih elemenata proizvodnje omogućuje da se postavljeni programi aktivnosti čim efikasnije realiziraju. Djelatnost oko organizacije privrednog modela javlja se još prije osnivanja radne organizacije, a traje i nakon prestanka rada radne organizacije, odnosno nakon njenog rasformiranja. Iza toga slijedi da je vijek djelatnosti organizacija dulji od vijeka života i rada same radne organizacije. To je zbog toga, jer su još prije osnivanja radne organizacije potrebne detaljne organi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 44 <-- 44 --> PDF |
zacione pripreme oko osnivanja, a također i završene organizacione radnje nakon prestanka rada radne organizacije. Iz navedenog proizlazi da je dijapazon djelatnosti organizacije veoma širok te se uočava da organizacija ima slijedeće zadaće: — iznalaženje najpogodnijih faktora koji će omogućiti da radna organizacija efikasno izvršava funkcije zbog kojih je i osnovana; — osiguranje reda i skladnog djelovanja svih organizacionih jedinica te radne organizacije kao i cjeline na realizaciji poslovne politike; — osiguranje optimalnog vremenskog redosljeda u izvršavanju poslova pojedinih faza proizvodnog procesa; — raspored radnika na radna mjesta po principu »Pravi čovjek na pravo mjesto«, tj. povjeravanje pojedinih zadaća onim radnicima koji će ih izvršiti s najviše efikasnosti; — određivanje obujma radne zadaće na pojedinom radnom mjesto po principu »ni premalo, ni previše«, kako bi svaki radnik mogao obaviti svoj radni zadatak uz optimalno korištenje radnog vremena, energije i sredstava za proizvodnju; — osiguranje uvjeta za korisnu suradnju među članovima radnog kolektiva te stvaranje zdravih međuljudskih odnosa; — prilagođivanje oblika organizacije datim uvjetima vremena i mjesta u kome se stvara, kao i promjenama koje su uvjetovane općim razvitkom proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Cilj organizacije procesa proizvodnje u socijalističkim uvjetima proizvodnje je osiguranje proizvodnosti rada i ekonomičnosti poslovanja radi proizvodnje dobara za podmirenje potreba društva, tj. povećanje životnog standarda radnog čovjeka. U kapitalističkim uvjetima proizvodnje cilj je organizacije procesa proizvodnje ostvarenje čim većeg profita vlasniku sredstava za proizvodnju. Prema tome — cilj organizacije je efikasno ispunjavanje zadaća zbog kojih je radna organizacija i osnovana. Međutim postoje objektivne teškoće u mjerenju i ocjenjivanju efekata pojedinog oblika organizacije — zato što: — nije izgrađen model optimalne organizacije na sadašnjem stupnju razvitka proizvodnih snaga, — ne postoje znanstvena mjerila pomoću kojih bi se moglo mjeriti odstupanje konkretnih rezultata poslovanja, u odnosu na rezultate optimalnog modela organizacije, — ne postoji automatski mehanizam koji bi odmah upozoravao na odstupanja od najefikasnije organizacije privrednog modela. Zbog toga u takvim uvjetima proizvodno-financijski plan, a naročito plan uspješnosti poslovanja treba da služi kao pokazatelj stupnja realizacije cilja poslovanja svake radne organizacije, njenih organizacionih jedinic,a te privrede zemlje u cjelini. Ove činjenice su od posebnog značaja za šumarstvo, odnosno kod biološke reprodukcije drvne mase na panju, jer se učinjeni propusti veoma teško uočavaju u momentu njihova nastanka, što nije slučaj kod ostalih privrednih oblasti. Zbog toga je potrebno organizaciji oblika gospodarenja sa šumama prići vrlo ozbiljno na temelju detaljnih ekonomskih analiza ove materije. Ovo ističemo zbog toga, jer bi učinjeni propusti mogli imate velike materijal |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ne štete za radne organizacije koje vrše djelatnost gospodarenja šumama, a i za širu društvenu zajednicu. 3.0. EKONOMSKE KARAKTERISTIKE OOUR-a U ŠUMARSTVU Šumarstvo je specifična privredna oblast. Iz te specifičnosti proizlaze ekonomske karakteristike, koje organizaciji gospodarenja šumama daju izuzetnu ulogu. Specifičnosti šumske proizvodnje su slijedeće: — gospodarenje se vrši na širokom nezaštićenom prostoru, — veliki vremenski intervali od »sjetve« do »žetve«, — propisani obujam etata, odnosno drvna masa za sječu, — obavezno održavanje prihoda po masi, površini i vrijednosti, — značenje šume kao dobra od općeg interesa, — šuma kao osnovno sredstvo — daje različite uvjete privređivanja i sticanja dohotka, — neodređeni efekti rezultata sadašnjeg i minulog rada, — teški uvjeti rada šumskih radnika, — različiti radni učinci radnika za jednako utrošeni živi rad. Sve ove ekonomske specifičnosti dikitraju oblik organizacije šumskog gospodarstva i njegovih organizacionih jedinica. Ta organizacija treba biti tako postavljena da omogući svođenje istaknutih specifičnosti na nivo odnosa koji postoje kod ostalih oblasti proizvodnje. Nivo odnosa treba postaviti tako da se proizvodnja u šumarstvu svede u okvire proizvodnje koja se može pratiti naturalnim i novčanim pokazateljima. Kao mjera za ova svođenja služe instrumenti plana gospodarenja osnovnih organizacionih jedinica, te gospodarstva kao cjeline. Kod toga treba voditi računa da se omogući ravnomjeran razvoj svih organizacionih jedinica gospodarstva, po principu: »Jedan za sve, a svi za jednoga«. Sistem formiranja i raspoređivanja dohotka na razini osnovne organizacije udruženog rada također zahtjeva da se ekonomske specifičnosti, koje utječu na visinu dohotka, određenim mjerama svedu u realne okvire. Te mjere treba da omoguće da u dohodak ulaze samo oni efekti koji su rezultat sadašnjeg utrošenog života rada. Svi ostali financijski rezultati ne smiju ulaziti u dohodak za raspodjelu, već formiraju sredstva za ulaganja u proširenu materijlnu osnovu rada isključivo u šumarstvu. Materijalno ekonomski položaj osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu može se poboljšati, među ostalim i ovim ekonomskim mjerama: Optimalnom organizacijom šumarstva kao privredne oblasti i to vanjskom i unutrašnjom, što znači formiranjem optimalnih šumsko-privrednih područja čime se definira vanjska organizacija, te oblikovanjem osnovnih — radnih jedinica unutar šumsko-privrednih područja koje predstavljaju unutrašnju organizaciju šumskog gospodarstva. b) Racionalnom organizacijom rada unutar osnovnih organizacionih jedinica, što obuhvaća zapošljavanje realno potrebnog broja radnika na bazi normi, raspored radnika na radna mjesta po principu: »pravi čovjek na pravo mjesto«, provedenom optimalnom pripremom procesa proizvodnje, te racionalnim korištenjem radnog vremena i utroškom proizvodnih sredstava. 221 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 46 <-- 46 --> PDF |
c) Stimulativnom unutrašnjom raspodjelom dohotka i osobnih dohodaka po principu: »za jednako utrošeni živi rad, jednaki osobni dohodak«. d) Efikasnim investicionim ulaganjima u izgradnju šumskih komunikacija, nabavku opreme za rad (mehanizacije), te intenzivnim gospodarenjem šumama, jednom riječju efikasnim ulaganjem potrebnih sredstava u jednostavnu i proširenu biološku i tehničku reprodukciju u šumarstvu. 4.0 OBLIK OSNOVNE ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA Osnovnu organizaciju udruženog rada u. šumarstvu sačinjavaju radnici koji rade na poslovima gospodarenja šumama i drugim pomoćnim djelatnostima u šumarstvu, na određenoj šumskoj površini, čiji se rad može vrednovati na tržištu, a osigurava trajno intenzivno gospodarenje i stvaranje dovoljno sredstava za ulaganja u jednostavnu biološku reprodukciju, te makar minimum sredstava za ulaganja u proširenu biološku i tehničku reprodukciju. Iz ove definicije proizlazi da se osnovna organizacija udruženog rada u šumarstvu, promatrajući je makroekonomski, u idealnom slučaju, poklapa sa šumsko-privrednim područjem. Taj zaključak proizlazi iz činjenice što su definicije šumsko-privrednog područja i osnovne organizacije udruženog rada u šumarstvu gotovo identične. Osnovni moto ovih definicija jeste ekonomski tretman trajnosti intenzivnog gospodarenja šumama sa zadaćom održavanja istih po površini, masi i vrijednosti. Opće poznato biološko-ekonomsko pravilo kazuje da je postizavanje trajnosti intenzivnog gospodarenja šumama lakše postići i trajno održavati na većoj šumskoj površini. To se naročito odnosi na izravnavanje etata po površini, načinu sječa i vrstama prihoda, a što je obaveza šumarstva, jer je šuma dobro od općeg društvenog interesa. Osim toga, na većoj šumskoj površini lakše je i jednostavnije regulirati i usklađivati visinu ukupnog prihoda i dohotka, te definirati njihovu raspodjelu. Lakše je odrediti program razvoja s najefikasnijim ulaganjem investicionih sredstava u objekte koji će dati najjače ekonomske efekte za šumarstvo šire regije, odnosno šumsko gospodarstvo kao cjelinu. Međutim, nauci a i praksi je poznato da idealna organizacija ne postoji, jer svaka organizacija privrednog modela ima svoje prednosti a i nedostatke. Nedostaci ovog predloženog oblika organizacije, osnovne organizacije udruženog rada u šumarstvu ispoljavaju se kao: — otežano funkcioniranje organa samoupravljanja putem zborova radnika zbog velikog prostanstva teritorija, — otežano uklapanje u komunalni sistem privređivanja, što se u sadašnjim uvjetima ne može zanemariti, — postojanje ustaljenog oblika osnovnih jedinica za gospodarenje šumama, kao što su sadašnje šumarije, odnosno radne jedinice u šumarstvu. Postoji mogućnost da se nabrojeni nedostaci otklone oblikovanjem radnih ili obračunskih jedinica unutar osnovnih organizacija udruženog rada, sa svojim organima upravljanja kao i određenim pravima i obavezama. Drugi vid organizacije u šumarstvu može da bude takav, da osnovne organizacije udruženog rada obuhvate samo jedan dio teritorija šumsko-privrednog područja. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ta osnovna organizacija udruženog rada može da obuhvati površinu sadašnje šumarije, ili da se oblikuje na teritoriji više sadašnjih šumarija. Veličina teritorija, u ovom slučaju, ovisi o ekonomskim mogućnostima šumskog fonda da udovolji uvjetima koje mora da ispuni svaka osnovna organizacija udruženog rada. Kod ovog oblika organizacije također je teško oblikovati optimalne veličine OOUR-a, zbog toga što je struktura šuma obično takva da po nekoliko susjednih šumarija ima ekonomski vrijedne ili ekonomski slabe šumske sastojine. Zbog takvog stanja šumskog fonda dolazi do toga da spajanjem određenih šumskih površina ne mora da se oblikuje ekonomski stabilna OOUR-a, koja će moći zadovoljiti kriterije za osnivanje OOUR-a u šumarstvu. Poznato je, da spajanjem ekonomski slabih ili degradiranih šumskih površina ne može automatski nastati ekonomski jača organizacija, a često puta se dobije upravo obrnuti efekat. Kod ekonomski vrijednih šumskih sastojina stanje je sasvim drugo, jer spajanjem vrednijih šumskih površina sigurno nastaju ekonomski jače organizacione jedinice. Smisao Ustavnih amandmana je oblikovanje stabilnih i ekonomski jakih osnovnih organizacija udruženog rada, koje će biti u stanju trajno uspješno vršiti funkcije zbog kojih su i osnovane. Iz izloženog se može zaključiti da se oblikovanju OOURa-u šumarstvu mora pristupiti vrlo oprezno. Kao polazna osnova treba da služi detaljna ekonomska analiza sadašnjih i potencijalnih ekonomskih mogućnosti šumarstva dotične regije. Ova ekonomska analiza dat će odgovor na pitanja — koji od navedena dva oblika formiranja osnovnih organizacija udruženog rada će se primjeniti uz konkretne uvjete šumarstva pojedine regije. Period koji treba ekonomskom analizom obuhvatiti treba da bude čim je moguće duži, najmanje 10 godina, jer taj period predstavlja vrijeme punovažnosti propisa osnova gospodarenja šumama, sagledavajući i duži period. Analiza treba da obuhvati slijedeće faze rada i elemente: A) Snimanje i prikupljanje podataka kao što su: a) Materijalna baza koja obuhvaća: — površinu po vrsti drveta, dobnim ili debljinskim razredima, — drvnu masu po vrstama drveta, dobnim ili debljin. razredima, — prirast drvne mase tečajni i prosječni, — etat po vrstama drveta i prihoda, — obim potrebnih uzgojnih radova, — obim potrebnih sredstava za rad, — obim potrebnih šumskih komunikacija, — potrebne objekte društvenog standarda radnika, — potrebna kvalifikaciona struktura radnika. b) Financijski pokazatelji kao što su: — vrijednost osnovnih sredstava, sadašnja i nabavna, te koeficijent upotrebljivosti osnovnih sredstava, — vrijednost šuma, — potrebna obrtna sredstva, — ukupan prihod, — utrošena sredstva, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— dohodak, — osobni dohotci, — dobit, — fondovska sredstva (amortizacija), — otplata anuiteta. c) Potrebna investiciona sredstva za: — biološka ulaganja za jednostavnu reprodukciju, — biološka ulaganja za proširenu reprodukciju, — izgradnju šumskih komunikacija, — nabavku sredstava za rad, — izgradnju objekta društvenog standarda, — učešće za izgradnju objekta šireg društvenog interesa. B) Analiza i sinteza snimljenih podataka: a) Materijalne baze, b) Financijskih pokazatelja, c) Potrebnih investicionih sredstava. C) Projektiranje optimalne veličine OOUR-a u odnosu na: — materijalnu bazu, — financijske pokazatelje, — potrebna investiciona ulaganja, — strukturu i rad organa samoupravljanja, — komunalni privredni sistem, — kumulativno uzevši u razradu sve analizirane elemente, — sagledavanje mjesta i uloge OOUR-a u okviru radne organizacije u duhu Ustavnih amandmana. Izložene analitičke elemente potrebno je izraditi za određenu regiju, odnosno šumsko-privredno područje, te iz tih elemenata komponirati OOUR-a, vodeći računa o uvjetima koje mora ispuniti svaka osnovna organizacija udruženog rada u šumarstvu. 5.0. IZJEDNAČIVANJE UVJETA ZA STVARANJE DOHOTKA Razmatranjem mogućih oblika OOUR-a u šumarstvu došli smo do saznanja da nije moguće postaviti jedan unificirani oblik tih organizacija za cijelu SR Hrvatsku. Po našem mišljenju takva unifikacija nije niti potrebna, već je značajnije da se određenim ekonomskim mjerama omogući izjednačivanje uvjeta za stvaranje dohotka u svim osnovnim organizacijama. Nauci a i praksi je poznato da su prirodni uvjeti privređivanja u šumarstvu vrlo različiti i ograničeni. Navedene razlike očituju se u šumarstvu između šumsko-privrednih područja — gledajući s makroekonomskog stanovišta, te između pojedinih dijelova šumskih površina unutar šumsko-privrednog područja — gledajući mikroekonomski. Ta različitost može se donekle ublažiti, odnosno izjednačiti, veličinom šumsko-privrednog područja, Što je površina šumsko-privrednog područja veća postoji mogućnost da se te razlike smanje, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 49 <-- 49 --> PDF |
odnosno izjednače njihove ekonomsko-financijske mogućnosti. Zbog toga osnivanju šumsko-privrednih područja treba da prethodi detaljna znanstvena ekonomska analiza sadašnjih i potencijalnih mogućnosti šumskog fonda na razini SRH-e. Jasno je, da kod ovih razmatranja treba imati u vidu i sve ostale kriterije koji su bitni za trajno intenzivno gospodarenje šumama, kao i razvoj drvne industrije pojedine regije, posebno usklađivanjem kapaciteta primarne prerade drveta s etatnim mogućnostima šumskog fonda. Različitost uvjeta privređivanja posebno dolazi do izražaja između pojedinih dijelova šumsko-privrednih područja. To treba naročito imati u vidu ako se prihvati princip da je OOUR-a dio šumsko-privrednog područja. Načelo stvaranja i raspodjele dohotka na razini OOUR-a nužno nalaže da se uvjeti privređivanja, odnosno sticanja dohotka u OOUR-a izjednače. U protivnom i nije moguće stimulativno vršiti raspodjelu dohotka na razini OOUR-a. Načelo stimulativnosti: »Za jednako uloženi živi ljudski rad jednaki osobni dohodak«, pri raspodjeli dohotka, nije moguće bez svođenja ekonomskih karakteristika proizvodnje na podjednaki startni položaj. To znači da je potrebno pomoću određenih mjera odvojiti iz dohotka sve ono što nije rezultat sadašnjeg uloženog živog rada. Dakle potrebno je izlučiti rezultate minulog rada, rente i ekstra-dohodak. Metoda rada za rješavanje te problematike, odnosno za izjednačivanje ekonomskih uvjeta za stvaranje dohotka u OOUR treba da bude praktična, efikasna, jednostavna i razumljiva svim radnicima radne organizacije. Kriteriji te metode moraju biti unaprijed postavljeni tako da su poznati radnom kolektivu. U toku obračunskog perioda ne smiju se mijenjati, jer bi promjene izazvale zbrku i nervozu, te bi imale destimulativno djelovanje. Mi smo teoretskom razradom i praktičnom primjenom razrađene metode došli do zaključka da je proizvodno-financijski plan sredstvo za svođenje osnovnih organizacija, ili određenih njihovih nižih organizacionih jedinica na podjednake startne ekonomske odnose za stvaranje dohotka. Potrebno je planskim instrumentima utvrditi cjelokupan obujam radne zadaće sa svim potrebnim financijskim elementima, koji su u vezi s poslovanjem organizacionih jedinica u toku godine. U prvom redu treba izračunati ukupan prihod. Obračun je najbolje izraditi na bazi stvarnih tržišnih cijena po mjestima prodaje proizvoda i izvršenih usluga. Za planirani obujam proizvoda i usluga treba izračunati sve potrebne pripadajuće troškove. U ove troškove ulaze i osobni dohoci, te svi opći troškovi, bez »amortizacije šuma«. Kao mjerilo pri obračunu troškova treba da služe radne norme i normativi materijala po djelatnostima i fazama rada za konkretne radne uvjete. Od planiranog ukupnog prihoda odbiju se planirani ukupni troškovi bez amortizacije šuma. Razlika između ove dvije veličine predstavlja planski ostatak ukupnog prihoda. Od ovoga ostatka formira se planirana amortizacija šuma i planirani dobitak organizacione jedinice. Poznato je da kod nas ne postoji propisana prosječna profitna stopa, zbog toga predlažemo da odnos amortizacije šuma i dobitka bude 90 : 10°/o. One organizacione jedinice koje imaju ovaj ostatak ukupnog prihoda negativan za dotičnu godinu ne formiraju planska sredstva amortizacije šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Pozitivan ostatak ukupnog prihoda u sebi sadrži konkretnu cijenu reprodukcije biološke proizvodnje posječenog drva, rente i ekstra-dohodak. Zbog toga ta sredstva ne smiju ulaziti u dohodak za raspodjelu, već imaju karakter sredstava za ulaganje u održavanje i proširenje materijalne osnove proizvodnje, isključivo za šumarstvo. Izdvojena sredstva (90%) služe kao baza za izradu cjenika amortizacije šuma po vrstama drveta i sortimentima. Obračun amortizacije vrši se mjesečno množenjem jediničnih cijena s količinom prodane drvne mase po sortimentima i vrstama drveta. Kod realizacije plana u šumarstvu moguća su odstupanja po količini i kvaliteti sortimenata. Zbog toga je potrebno i kod konačne raspodjele izdvojiti iz dohotka ono što nije rezultat sadašnjeg uloženog živog rada radnog kolektiva. Mi smo za ta izjednačivanja postavili nekoliko metoda, koje zbog opsega ovoga izlaganja sada ne možemo ovdje opisati. 6.0. ZAKLJUČAK Ustavnim amandmanima dana je opća definicija OOUR-a. Mi smo u skladu s tom definicijom pokušali definirati OOUR-a u šumarstvu i to ovako: »Osnovnu organizaciju udruženog rada u šumarstvu sačinjavaju radnici koji rade na poslovima gospodarenja šumama i drugim pomoćnim djelatnostima u šumarstvu, na određenoj šumskoj površini, čiji se rad može vrednovati na tržištu, a osigurava trajno intenzivno gospodarenje i stvaranje dovoljnosredstava za ulaganje u jednostavnu biološku reprodukciju, te makar minimum sredstava za ulaganja u proširenu biološku i tehničku reprodukciju.« Na temelju ove definicije konstatirali smo da osnovna organizacija udruženog rada u šumarstvu može da obuhvati: a) Ukupnu površinu šumsko-privrednog područja, b) Samo jedan dio šumsko-privrednog područja. Ako se prihvati prvi oblik OOUR-a potrebno je obavezno unutar istih organizirati jedinice nižeg reda, kao što su radne, obračunske ili slične jedinice. Internim aktima treba regulirati prava i dužnosti te međusobne odnose tih organizacionih jedinica unutar osnovnih organizacija udruženog rada. Ako se prihvati drugi oblik OOUR-a mora se organizirati radna organizacija kao jedinica višeg reda. U tom slučaju međusobni odnosi, prava i obaveze između OOUR-a i radne organizacije reguliraju se međusobnmi samoupravnim sporazumom. Opće je poznato u teoriji i praksi da idealne organizacije privrednog modela nema niti u jednoj oblasti privređivanja, a u šumarstvu pogotovo. Svaki oblik organizacije ima svoje prednosti i nedostatke. Zbog toga je potrebno postaviti onaj oblik organizacije koji se najbolje može prilagoditi uvjetima sredine i vremenu u kojem se stvara. Elemente za donošenje odluke treba da dade detaljna ekonomska analiza te materije. Dohodak se u praksi poklapa s novostvorenom vrijednošću. Novostvorena vrijednost nastaje kao rezultat sadašnjeg uloženog živog rada i predstavlja sredstva namijenjena za raspodjelu radnom kolektivu. Stimulativna raspodjela po načelu »za jednaki rad jednaki osobni dohodak « moguća je jedino onda ako se određenim planskim instrumentima svedu |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 51 <-- 51 --> PDF |
sve organizacione jedinice na podjednake ekonomske startne odnose, za stvaranje dohotka i njegovu raspodjelu. Svi financijski iznosi koji nisu rezultat sadašnjeg uloženog živog rada ne smiju ulaziti u dohodak za raspodjelu. Ta sredstva treba da se ulažu za održavanje i proširenje materijalne osnove rada OOUR-a, odnosno radne organizacije kao cjeline. Mi smo našim razmatranjima došli do zaključka da je za intenzivno gospodarenje i stimulativnu raspodjelu u šumarstvu daleko značajnije izjednačivanje ekonomskih uvjeta privređivanja, nego oblik organizacije. Bitno je da se sredstva koja nisu rezultat sadašnjeg uloženog živog rada koriste za razvoj slabije razvijenih dijelova šumsko-privrednog područja. Princip kod ovih ulaganja treba da bude »jedan za sve, a svi za jednoga«. Ulaganja treba vršiti na bazi kreditnih odnosa, time da se u određenim mogućim vremenskim intervalima sredstva izravnaju unutar pojedinih dijelova radne organizacije, odnosno šumskog gospodarstva. Takvi ekonomski odnosi su u skladu s današnjim društveno-ekonomskim kretanjima u našoj zemlji. |