DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Tabela 5. — UPOREĐINI PODACI REZULTATA PRIVREĐIVANJA INDUSTRIJE,
DRVNE I FINALNE DRVNE INDUSTRIJE SRH-e


u min. din.


Industrija SRH-e Drvna industrija SRH-e Tvornica za finalnu
obradu drva


1964. 1971. %> 1964. 1971. °/o 1964. 1971. /o
Vrijednost sredstava
sadašnja
Ukupni prihod
Utrošena sredstva
9,9
15,2
9,5
40,9
55,8
40,8
410
370
430
0,29
0,89
0,52
0,96
3,07
2,10
304
304
405
0,11
0,37
0,20
0,39
1,40
0,955
368
430
475
Amortizacija
Dohodak za raspodelu
0,5
3,8
Zaposlenost u 000 340
Osofo. doh. po zaposlenom
mjesec, netto 350
2.36
15,02
372,4
1480
460
400
109
420
0,02
0,29
37,2
314
0,10
0,98
34,2
1200
500
336
92
380
0,01
0,10
14,4
292
0,04
0,45
15,5
1190
440
425
197
410


Fizički obujam i financijski rezultati drvne industrije koji su posljednjih
godina stagnirali, ostvareni su u 1971. god. iznad očekivanja. Relativno visoko
ostvarenje proizlazi iz povećane kupovne moći, potrošačkih kredita, rekonstrukcije
i modernizacije kapaciteta i relativno visoke građevinske djelatnosti
— koja pokraj prozora, vratiju i unutrašnjih uređaja — apsorbira i veće
količine namještaja, ploča i ostalih proizvoda prerade drva.


Drvna industrija SR Hrvatske bila je od svršetka rata na ovamo značajan
izvoznik. Danas to učešće u odnosu na industriju SRH-e iznosi ispod 10%, a
kreće se oko 35 mil. dolara. 85%> vrijednosti izvoza ostvaruje se na konvertibilnom
području. Pretežni dio izvoza drvne industrije SRH-e još uvijek čine
proizvodi primarne prerade.


Drvna industrija Hrvatske s 31,5% i Slovenija s 33,3% izvoza (u 1971. god.
je to više) predstavljaju oko 2/3 ukupnog izvoza drvne industrije Jugoslavije.
Po prvi put u 1970. god. Slovenija ima veći izvoz od SRH-e.


Od ukupne realizacije u 1970. god. u drvnoj industriji na izvoz je otpadalo
36,6%, a u čitavoj industriji 20,9%. Na jedan dinar izvoza kod drvne industrije
uvoz danas iznosi oko 0,33 dinara, a kod industrije u cjelini 0,82 dinara uvezenog
materijala. Iz ovoga proizlazi da je drvna industrija značajna izvozna
grana za našu Republiku, a po neto deviznom efektu posebno važna.


Struktura proizvodnje drvne industrije SRH-e još uvijek je nepovoljna
s obzirom na nisko učešće finalne prerade koja se tek 1971. god. približava
50% od ukupne vriiednosti proizvodnje. Dok je taj odnos kod nas nešto ispod
50%, dotle npr. u SR Sloveniji primarna prerada čini 38%, a finalna prerada
62%. Kretanje proizvodnje drvne nidustrije po republikama dano je u pregledu
tabele 6.


U posljednje 3 godine podižu se značajni kapaciteti finalne prerade, osobito
industrije namještaja, koji će izmijeniti dosadašnji nepovoljan odnos, ali
ujedno za sobom povući i rast ostale prerade i intenzivnije iskorišćenje sirovina
nego što je to bilo do sada. Dosadašnji brži razvoj primarne prerade doveo
je do raskoraka u strukturi drvne industrije. Tako npr. mi danas imamo
viškove pilanskih kapaciteta nad raspoloživim sirovinama za preko 40%. Unatoč
tome istovremeno se i dalje podižu novi ili proširuju postojeći. Na tom području
autarhičan razvoj je više nego evidentan.