DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 67     <-- 67 -->        PDF

86.
REDOVNA SKUPŠTINA SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I
DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE
U Zagrebu je 9. VI. 1972. godine u Velikoj dvorani Šumarskog fakulteta održana


86. redovna Skupština Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske.
DNEVNI RED SKUPŠTINE


I DRUŠTVENI DIO


1. Otvaranje skupštine
2.
Izbor radnog predsjedništva i komisija
3.
Izvještaj o radu Saveza ITŠDIH-e za vrijeme od 20. VI 1969. — 9. VI 1972. god.
4.
Izvještaj urednika »Šumarskog lista«
5. Izvještaj o financijskom poslovanju Saveza
6. Izvještaj Nadzornog
odbora
7. Diskusija o izvještajima
8. Davanje razriješnice Upravnom i Nadzornom odboru
9. Podjela povelja počasnim i zaslužnim članovima Saveza
10.
Prijedlozi i glasanja za izbor:
a) predsjednika Saveza IT DIH-e,
b) članove Upravnog odbora,
c) članove Nadzornog odbora.
II STRUČNO SAVJETOVANJE


1.
Ing. I. Kuzmanić:
Osnovna organizacija udruženog rada u šumarstvu.
2.
I n g. D. Brkanović:
Problemi i položaj drvne industrije SR Hrvatske.
I DRUŠTVENI DIO


1. OTVARANJE SKUPŠTINE
Predsjednik SIT šumarstva i drvne industrije Hrvatske ing. Ante Mu dr ovci
ć otvorio je skupštinu i podnio uvodni referat. Otvorivši 86. redovnu skupštinu
SITŠDI-e Hrvatske pozdravio je prisutne goste: predsjednika SITŠDI-Jugoslavije
ing. K. Tabakovića, podsekretara za šumarstvo SRH ing, S. Tomaševs
k o g, dekana Šumarskog fakulteta u Zagrebu P r o f. d r. i n g. R. B e n i ć a, profesore
i predstavnike fakulteta, delegate SITŠDI-Srbijc, Bosne i Hercegovine, predstavnike
gradskih komora, poslovnih udruženja i sindikata, predstavnike šumarskih
gospodarstava, drvno industrijskih poduzeća, instituta i dr., delegate naših teritorijalnih
šumarskih društava, sve ostale kolege i prisutne na ovoj skupštini.


Dozvolite mi da prije nego pređemo na dnevni red skupštine kažem nekoliko
riječi. Ne želim govoriti o radu U. O. ili društva na terenu, jer je to predmet izvje




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 68     <-- 68 -->        PDF

staja tajnika, urednika »Šumarskog lista« i blagajnika, niti mi je cilj da ocjenjujem
rad naše organizacije. Želim istaći samo tri — po mojem mišljenju — osnovna zadatka
koji stoje pred nama u idućem mandatnom razdoblju od 1972-1975 g., a na kojima
bi trebalo intenzivnije poraditi. To su:


— riješiti pitanje položaja SIT-a u društvu,
— precizirati osnovne funkcije Saveza,
— osuvremeniti organizaciju SIT-a.
Mislim da naš Savez unatoč velikog broja članova i značajnijih uspjeha nije
postigao onaj položaj koji mu pripada. U našem radu prilično smo zatvoreni i
aktivnost leži na malenoj grupi entuzijasta-dobrovoljaca, što sigurno nije dovoljna
garancija za daljnji uspjeh i uspješan razvoj naše organizacije. U vezi s tim mislim
da bi novi organi upravljanja Savezom, kao i svi ostali članovi, trebali u idućem
mandatnom razdoblju više razmislitio daljnjem razvoju našeg Saveza, koji ima dugu
i bogatu tradiciju. Svakako da se rješavanjem osnovnih problema, koje sam prije
spomenuo, rješava u velikoj mjeri i daljnji uspješan razvoj Saveza.


U prvom redu trebalo bi nastojati da se riješi pitanje položaja SIT-a u našem
samoupravnom drušvu. Rješenje se može potražiti u postojećim sistematskim,
zakonskim i društvenim osnovama, ali je potrebno boriti se da se to pitanje u buduće
povoljnije regulira. Obzirom da je SIT u stvari asocijacija naučnih i stručnih radnika,
te tehničke inteligencije uopće, koji može svojim radom i djelovanjem pomoći razvoju
nauke, privrede i društva, to bi trebalo bolje i preciznije odrediti mjesto i ulogu
te organizacije.


Činjenica je, a o tome se govori i piše: »inženjeri su i tehničari dio radničke
klase i zajedno s ostalim radnicima ostvaruju i dijele dohodak u organizacijama
udruženog rada i najstručniji su dio radničke klase.« Mislim da nikad nitko od nas
nije tražio da se toj grupi stručnih ljudi d´ade poseban, privilegirani položaj, nego
da se to postavi tako da čim više koriste društvu i zajednici.


Ponekad se prigovara da je naša organizacija uska. Međutim, mi znamo a što
je dokazano i radom da se Savez ne može promatrati kao neka cehovska organizacija.
Ciljevi su inženjera i tehničara na makroplanu interesi zajednice, a na mikroplanu
interesi su specifični ali ne i suprotni općim ciljevima svih radnih ljudi.


I dalje, postavlja se pitanje kako postići odgovarajuće mjesto u samoupravnom
društvu i procesu somoupravnog dogovaranja. Da li je potrebno da se to mjesto
precizno formulira, od koga i u kojim dokumentima, a ako je potrebno kako to
osigurati. Ako nije potrebno, nego ćemo to nametati snagom svojih argumenata
i rezultatima rada, koja su to pitanja, koje metode i putevi, kojim će se to najefikasnije
ostvariti.


Zatim bi trebalo raščistiti kako se iskazuje pripadnost članstvu SIT-a. Da li
samo kroz pripadnost teritorijalnom društvu i plaćanjem članarine ili kroz prisutnost
u svim stručnim i drugim manifestacijama i akcijama za koje članstvo ima interesa.


Drugo je važno pitanje kojim se treba pozabaviti, a koje će bolje precizirati
osnovne funkcije SIT-a u odnosu na: razvoj nauke, tehnike i tehnologije, razvoj sistema
obrazovanja inženjera i tehničara, društvenu zajednicu, privredu, članstvo.


I kao treće trebalo bi izvršiti analizu dosadašnje organizacije SIT-a uz poseban
osvrt na teritorijalna društva. Potrebno je ustanoviti dosadašnje nedostatke i
definirati nove smjernice razvoja naše organizacije. Samoupravna struktura našega
društva olakšava nam danas više nego ikada direktnu suradnju i uključivanje u
procese samoupravnog dogovaranja.


U vezi s navedenim biti će potrebno mjenjati Statut SIT-a i uskladiti ga sa
suvremenim kretanjima u društvu. Želim istaći da problemi o kojima sam govorio


244




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 69     <-- 69 -->        PDF

nisu novi, da su oni zajednički i za Saveze drugih struka te da se na rješavanju istih
i do sada radilo. Obzirom na ozbiljnost te problematike, mislim da će novi organi
upravljanja imati pune ruke posla oko rješavanja tih i sličnih zadataka, pa ne bi
bilo loše da se i na ovoj Skupštini diskutira o tome, te dadu smjernice za daljni
rad.


U ovom kratkom izlaganju iznio sam samo neke od važnih zadataka našega
Saveza za iduće razdoblje, da bi eventualno pomogao odnosno započeo diskusiju
koja slijedi o ocjeni našega dosadašnjeg rada.


Obzirom da nas očekuje prilično dugi dnevni red zaključiti ću svoje izlaganje sa
željom da se ova Skupština uspješno odvija d doprinese daljnjem razvoju našega
SIT-a. I na kraju još jedanput vas sve najsrdačnije pozdravljam i zahvaljujem na
tako brojnom odazivu.


S


2. IZBOR RADNOG PREDSJEDNIŠTVA I KOMISIJA
Nakon podnesenog uvodnog referata prihvaćen je prijedlog i n g. A. M u d r o vč
i ć a da se u Radno predsjedništvo izaberu slijedeći drugovi: Ing. Vid Fašaić,
Ing. Tomislav Krnjak, Ing. Mirko Andrašek, Ing. Vlado Špoljar
i ć, Ing. Nikola S p u d i ć.


Zahvaljujući se na izboru i povjerenju ing. V. Fašajić, prije daljnjeg rada,
upoznaje Skupštinu sa Statutom Saveza.


Prema čl. 29 i 33 Statuta Saveza Skupštinu sačinjavaju opunomoćeni delegati
teritorijalnih Šumarskih društava i članovi Plenuma Saveza tj. članovi U. O. i N. O.,
te predsjednik i tajnik svakog Šumarskog društva. Čl. 32 Statuta glasi: »Skupština
donosi punovažne zaključke i odluke, ako je prisutno više od polovine prisutnih
delegata i članova Plenuma. U slučaju nedovoljnog broja prisutnih delegata i članova
Plenuma početak skupštine se odlaže za 1 sat kada Skupština punovažno zasjeda
ukoliko prisustvuje barem 1/3 delegata i članova Plenuma.


Odluke se donose prostom većinom prisutnih punopravnih delegata. Ukoliko
skupština drukčije ne odluči, odluke se donose javnim glasanjem i one su obavezne
za sva Šumarska društva i njihove članove.«


Prema ključu na svakih 25 članova svakog pojedinog Šumarskog društva dolazi
po jedan (1) delegat iz terenskog Šumarskog društva. Prema tome ovu Skupštinu
sačinjavaju: 11 članova Upravnog odbora na čelu sa predsjednikom, 3 člana N. O.
Saveza ITŠDIH-e, 58 opunomoćenih delegata Šumarska društva, 42 predsjednika i
tajnika Šumarskih društava. Dakle svega 114 članova odnosno opunouoćenih delegata.
Kako je ovdje prisutno 58 delegata Skupština može započeti sa radom i donositi
punovažne zaključke.


Učesnici Skupštine prihvatili su prijedlog Radnog predsjedništva za izbor komi


sija i radnih tijela skupštine i to u slijedećim sastavima:


Verifikaciona komisija: Ing. Stjepan Lukačić, Ing. Davor Kapec, Ing.


Srećko Bevelakva.


Kandiđaciona komisija: Prof. dr Zvonimir Potočić, Ing. Ivan


Mrzljak, Mr Ante Krstinić.


Komisija za zaključke o radu Skupštine: Mr Nikola Komlenović, Ing.


Mijo Kotarski, Ing. Bogoljub Hribljan.


Komisija za zaključke po stručnom savjetovanju: Ing. V e 1 j k o I g r č i ć,


Ing. Milan Blažević, Ing. Petar Nežić.
Zapisničari: Ing. Rudolf Antoljak, Zdenka Vojvođić.
Ovjerovatelji zapisnika: Dr Branimir Prpić, Ing. Edo Tomas.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Ing. K. Tabakovi ć je pozdravio Skupštinu u ime SITŠDI Jugoslavije, a
delegati republičkih SIT šumarstva i drvne industrije Srbije, te Bosne i Hercegovine
u ime svojih Saveza. U ime domaćina Šumarskog fakulteta u Zagrebu, učesnike je
je skupštine pozdravio dekan fakulteta Prof. dr Roko Benić. Brzojavom su
pozdravili skupštinu i´ zaželjeli joj uspješan rad SIT-Hrvatske i Zveza inženjerjev i
tehnikov gozdarstva i industrije za predelavo lesa Slovenije.


Nakon pozdravnih govora gostiju ing. S. Lukačić je u ime Verifikacione komisije
izvjestio da je na skupštini prisutno preko 110 učesnika, od kojih su 67 opunomoćenih
delegata terenskih šumarskih društava sa punovažnim punomoćima.


3.
IZVJEŠTAJ O RADU SAVEZA ITŠDI HRVATSKE:
Tajnik Saveza Mr Ante Krstinić podnio je o radu Saveza između 85. i 86.
redovne skupštine slijedeći:


IZVJEŠTAJ


o radu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske od
85. do86. redovne skupštine — a za razdoblje od 20. VI. 1969. g. do 9. VI. 1972.
Savez ITšIDH-e kao stručna organizacija shvatio je težinu zadataka koje je
pred njega postavilo društvo kao cjelina i nastojalo je u tom smislu najsvrsishodnije
djelovati. Sjedinjujući rukovodeće ljude struke, predstavnike organa uprave, predstavnike
naučnih i nastavnih ustanova kao i stručnih udruženja, te održavajući stalnu
vezu sa Savezom ITŠIDJ-e i SITH-e, naš Savez je nastojao pronaći naj adekvatni ja
rješenja za uklapanje šumarstva i drvne industrije u nova kretanja privrede.
U proteklom periodu od 36 mjeseci održana su 2 plenuma i 23 sastanka U. O.
i N. O. Zaključoi doneseni na plenumima odnosno na sastancima U. O. imali su
utjecaja
kako na rad Saveza tako i na rad teritorijalnih Šumarskih društava.
Rad Saveza u ove zadnje 3 godine odvijao se ovako:


1. Organizacioni rad
Na području SR Hrvatske postoji 21 Šumarsko društvo sa 1790 članova. Između
Saveza i jedne trećine teritorijalnih društava postojao je dobar kontakt. To osobito
vrijedi za Šumarska društva u Vinkovcima, Bjelovaru, Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici,
SI. Brodu i Splitu.


Svakako da nas čudi šutnja ostalih Šumarskih društava, a napose Šumarskog
društva Gospić, Delnice, Rijeka, Nova Gradiška i SI. Požega, koja su u prošlim
godinama bila aktivnija i s uspjehom radila sa čitavom strukom na zajedničkom
rješavanju problematike šumarstva i drvne industrije a time i jačanju jedinstva
struke, koje je upravo u ovom času itekako potrebno. Premda su izvještaja o radu
Šumarskih društava u Vinkovcima, Bjelovaru i Splitu za ovo trogodišnje razdoblje
tiskani u Šumarskom listu, mi i na ovom skupu želimo istaći neke podatke o
njihovu radu.


Šumarsko društvo Vinkovci broji 111 članova. Društvo je organiziralo i održalo,
uz ostalo , 6 stručnih ekskurzija te predavanja s diskusijama na područjima: Vinkovaca
(1969. g.) zatim na terenu u području Bjelovara, Senja, Gospića i Nove Gradiške
(1970. g.) te u Poljskoj (1969. g.) i CSSR (1970. g.).


Vršena je razmjena stručnjaka kako na međurepubličkom nivou tako i sa
inozemstvom.


246




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 71     <-- 71 -->        PDF

1970. g. društvo je podiglo spomen-ploču Matij i Medvedoviću , istaknutom
slavonskom šumaru, kulturnom radniku, hrvatskom književniku, autoru grba Vinkovaca
i osnivaču Vinkovačkog muzeja.


Društvo je organiziralo 6 aktuelnih stručnih predavanja i sudjelovalo gotovo na
svima stručnim plenumima, savjetovanjima i ekskurzijama naše Republike.
Osim ovoga društvo Vinkovci svake godine održava tradicionalnu šumarsku
zabavu na kojoj svira vlastiti tamburaški-šumarski zbor sastavljen od ITŠIDI.
U 1972. g. se spremazu da uz svu djelatnost svojim članovima osiguraju stalne
društvene prostorije, osnuju stručnu knjižnicu i šumarski muzej.


Poznata je njihova suradnja sa ogrankom Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti na razradi historijata šumarstva i drvne industrije vinkovačkog kraja
i ovog slavonskog dijela naše Rupublike, kao i na osnivanju već spomenutog šumarskog
muzeja.


Šumarsko društvo u Bjelovaru također djeluje s uspjehom. Okupilo je — za
sada — 107 članova, a poduzima akciju da u svoje redove okupi i primi što više
i stručnjaka drvne industrije svojega područja.


I ovo je društvo organiziralo i održalo niz predavanja i stručnih ekskurzija u
Makedoniju, Grčku, Bugarsku, Njemačku i Tursku.
Razmjenjuje stručnjake svojega područja s inozemstvom i ostalim krajevima
naše domovine.
Uz ostale i njihove su Šumarske zabave postale glasovite, tradicionalne i na
ugled grada u kojem djeluju.


Na godišnjoj skupštini Šumarskog društva u Splitu (sekcija šumara Društva
inženjera i tehničara), koja je održana pod konac 1971. g. u središtu pažnje bio je
referat i diskusija o problematici šumarstva Dalmacije.


Specifičnost šumarstva Dalmacije jest velika usitnjenost šumskih površina,
koje čine 68°/o ukupnih površina, i nedovoljna financijska baza. Dalmacija je naročito
teško pogođena 1960 g. kada su prestala priticati sredstva republičkog i općinskih
fondova za unapređenje šumarstva. Ovim je šumska privreda Dalmacije
izjednačena i stavljena u iste uvjete rada i privređivanja s ostalim šumarstvom,
koje raspolaže bogatijim i tehnički vrednijim šumskim proizvodima i fondovima.
Dalmacija je poznata po degradiranom šumskom fondu i velikim površinama golog
krša.


Na ovaj je način šumarstvo naših obala i mora ostalo bez snažnog izvora
prihoda za održavanje svojih brojnih šumarskih organizacija i proširene reprodukcije.


Ovaj sažeto iznesen dio problematike izgleda da se neće riješiti snagama šumarstva
same Dalmacije, nego tek uz pomoć čitave šumarske struke, pa i cijele
društvene zajednice naše Republike.


Šumarsko društvo iz SI. Broda bilo je također aktivno, napose 1970. g. kada
je u SI. Brodu održan Proljetni plenum Saveza dana 26. VI. 1970. i kada je ujedno
proslavljena i 80 godišnjica osnivanja i razvoja DIP-a »Slavonija«.


Jesenji plenum Saveza šumarskih društava održan je 8. 10. 1971. god. u Zagrebu.
Iako bez potrebnog kvoruma, u diskusiji je razmotreno veoma važno pitanje za
našu struku: formiranje sekretarijata za šumarstvo i drvnu industriju u republičkoj
vladi SR Hrvatske. Velika većina diskutanata gotovo je jednodušno podržala ovaj
prijedlog. Prisutni delegati s područja Zagreba, Karlovca, Kutine, N. Gradiške, Gospića,
SI. Broda i Našica iznijeli su svoje poglede o neprdkladnosti što se u republičkoj
vladi SRH nije formirao jedinstveni Sekretarijat za šumarstvo i drvnu privredu.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Zaključci ovoga Plenuma su bili:
1) Treba aktivno sudjelovati u donošenju prednacrta Zakona koji se odnosi na šumarstvo
i d´rvnu industriju; 2) Treba pokušati naći pravilan odgovor na pitanje što
je osnovna organizacija udruženog rada u šumarstvu; 3) Pitanje rente u šumarstvu
trebalo bi razmotriti na jednom od slijedećih sastanaka.


Šumarska društva su najpozvanija obzirom na njihovu strukturu i sadržaj rada
da diskutiraju o problemima koji se javljaju u šumarstvu i drvnoj industriji i da
zauzmu svoje stavove u vezi najadekvatnijeg rješenja nastalih problema. Moglo bi
se zapravo reći da se aktivnost teritorijalnih društava u zadnje 3 godine poklapa s
aktivnošću naše šire društvene zajednice koja je bila vezana za izmjenu niza zakonskih
propisa koji reguliraju odnose u privredi, kao naglašavanje tržišne privrede,
integraciona kretanja, jačanje samoupravljanja kao institucije novih društvenih
odnosa itd. Zapravo ovdje je teško razgraničiti djelovanje pojedinih članova društva
i izvan njih u radnim organizacijama u kojima su članovi pojedinih teritorijalnih
društava zaposleni.


U okviru djelatnosti teritorijalnih društava organizirano je niz stručnih i naučnih
predavanja, koje su održali sami članovi pojedinog teritorijalnog društva kao i
pozvani predavači.


Evo samo iskaza jednog dijela održanih stručnih predavanja i rasprava, budući
da nam izvještaj o održanim predavanjima nisu poslala sva teritorijalna društva,
odnosno članovi Saveza naše Republike:


1. Prof dr ing. M. Vidaković: Pakistan i njegovo šumarstvo (1970 g.)
2. Ing. F. Knebl: Indonezija i njezino šumarstvo (1971 g.);
3. Prof. d r V. B i a š ko vi ć: Iz prošlosti đurđevačkih pješaka (1971 g.);
4. Ing. I. Spaić: Upotreba i štetno djelovanje pesticiđa (1972 g.);
5. Ing. J. Gašparević: Upotreba elek. računara u šumarstvu (1971 g.);
6. I n g. A. F a b i j a n o v i ć: Proizvodnja podova u USA;
7.
Ing. Tonković-Ing. Babogredac: Srednjoročni plan razvoja šumarstva
i drvne industrije;
8. Ing. S. Tomanić : šumarstvo Norveške;
9. I ng. M. Andr ašek: Optimalna organizacija šumarstva;
10.
Prof. dr. M. Vidaković : Stanje i perspektive oplemenjivanja šumskog
drveća u SR Hrvatskoj.
Skoro u svim teritorijalnim društvima ovoga Saveza zapažena je velika aktivnost
oko organiziranja stručnih ekskurzija u inozemstvo kao i u ostale Republike naše
domovine (Srbija, Bosna, Makedonija i dr.). Učesnici spomenutih stručnih ekskurzija
upoznali su se s najnovijim dostignućima eksploatacije, uzgoja šuma
i rasadničke proizvodnje, kao i dostignućima drvne industrije u nizu evropskih
zemalja (Austrija, CSSR, Bugarska, Mađarska, Grčka, Turska, Njemačka, SSSR i
dr.).


Većina teritorijalnih društava održava tradicionalne šumarske zabave, na kojima
učestvuju ne samo članovi odnosnog teritorijalnog društva već i pozvani gosti iz
ostalih teritorijalnih društava te Saveza.


Savez je u zadnju godinu dana svoga rađa uveo jednu novinu, a to je da svim
njegovim sjednicama mogu prisustvovati predsjednici odnosno tajnici teritorijalnih
društava, ukoliko njihova društva mogu snositi troškove putovanja. Ova se novost
pokazala kao uspješna i odražava se u boljem kontaktiranju Saveza i terenskih
Šumarskih društava. Ona je iskušana 1971/72. god. i treba je dalje pridržavati. Zapisnici
sa svih sjednica U. O. Saveza dostavljaju se svim teritorijalnim društvima, što


248




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 73     <-- 73 -->        PDF

doprinosi boljoj i bržoj razmjeni informacija između Saveza i terenskih društava.


Osim toga oni se i redovno tiskaju u Šumarskom listu.


Ovi materijali sa sjednica, plenuma, skupština i stručnih sastanaka dobro će,
uz ostalo, poslužiti našim terenskim društvima za sastav njihovih programa i planova
rada.


Kako je dijapazon problema s kojima se Savez trebao baviti neobično širok,
to je U. O. smatrao da će zahtjevu za praćenjem svih aktuelnosti koje su od interesa
za našu struku biti najbolje udovoljeno ako se osnuju specijalizirane komisije. Na


zahtjev određene komisije, U. O. stavlja na dnevni red odnosni problem. Komisije koje
je U. O. ovog Saveza u tu svrhu osnovao jesu: 1. Komisija za stručno usavršavanje
kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji; 2. Komisija za planiranje i prihvaćanje
kadrova u šumarstvu i drvnoj industrija; 3. Komisija za praćenje integracionih
kretanja u šumarstvu i drvnoj industriji, i naučnim ustanovama; 4. Komisija za
praćenje položaja šumarstva odnosno drvne industrije u okviru ostalih privrednih
grana; 5. Komisija za praćenje problematike koja je vezana za krš.


Primjećeno je, nažalost, da u društvima nisu obuhvaćeni svi inženjeri i tehničari
šumarstva a napose drvne industrije, što svakako umanjuje snagu struke. Zato
je postavljen zadatak da se provede akcija za učlanjenje u teritorijalna društva što
većeg broja inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, te osnivanje novih
teritorijalnih društava i oživljavanje rada onih teritorijalnih društava čija je aktivnost
zamrla.


2. Stručna aktivnost
Kroz proteklo razdoblje od 36 mjeseci a za vrijeme održavanja Plenuma odnosno
godišnje skupštine, održano je niz stručnih predavanja i rasprava. Spomenuta stručna
i naučna predavanja su doprinjela živim diskusijama na proteklim Plenumima
odnosno Skupštini, tokom kojih je došlo do korisne izmjene mišljenja. Ovdje treba
spomenuti i kraće brojne seminare koje su održali nastavnici Šumarskog fakulteta
za potrebe operativne službe pojedinih Šumskih gospodarstva. Zaključke spomenutih
stručnih savjetovanja Savez je redovito dostavljao Savezu ITŠIDJ-e i SITH-c, kao
i ostalim forumima za koje se smatralo da su zainteresirani za problematiku, koju
su obrađivani spomenuti referati. Veliki dio stručnih predavanja također je i
publiciran u glasilu Saveza »Šumarski list«.


Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske, kao nosilac javne rasprave


o promjenama Ustava SR Hrvatske pozvao je sve građane, radne organizacije i dr.
da sudjeluju u svenarodnoj raspravi o promjenama Ustava SRH.
Na nacrt ustavnog amandmana XII, koji je u nedovoljnoj mjeri definirao
zaštitu i obnovu šuma, osobito na kraškom području, Poslovno udruženje šumsko
privrednih organizacija Hrvatske dostavilo je Komisiji Sabora SR Hrvatske za
ustavna pitanja svoj, prihvaćen po SITšIDH-e i njegovim teritorijalnim Šumarskim
društvima, prednacrt ustavnog amandmana o šumarstvu koji glasi:


1. Šume i šumska zemljišta uživaju posebnu brigu i zaštitu društvene zajednice
određenu zakonom zbog njihovih općekorisnih funkcija.
2. Društvena zajednica s radnim organizacijama za gospodarenje šumama
utvrđuju oblike zaštiti šuma i osigurava sredstva potrebna da se šume zaštite, obnavljaju
i unapređuju i time trajno osiguravaju njihovo općekorisne funkcije.
3. Društvena zajednica zajedno sa svim korisnicima općekorisnih funkcija
utvrđuje visinu naknade i osigurava naplatu sredstava, obavezujući organizacije
gospodarenja da ta sredstva upotrebljavaju za uzgoj šuma i pošumljivanje prema
249




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 74     <-- 74 -->        PDF

šumsko privrednim osnovama i drugim planskim dokumentima. Društvena zajednica
osigurava sredstva za pošumljavanje goleti krša i zaštitu šuma od požara.


4. Organizacije gospodarenja obavezne su osigurati sredstva za obnovu šuma i
šumske kulturne radove za prostu reprodukciju.
Po saboru prihvaćen tekst XII ustavnog amandmana na Ustav SR Hrvatske u
cijelosti glasi ovako:


AMANDMAN XII


1. Zajednički društveni interes građana, organizacija udruženog rada, Republike
i općina jest da osiguraju uvjete za najsvrhovitije iskorištavanje i očuvanje prirode
i prirodnih bogatstava, te da se usporedno s privrednim i društvenim razvitkom
stvore uvjeti za racionalan prostorni razmještaj naselja, privrednih i drugih objekata,
kao i uvjeti za sprečavanje štetnih poslijedica za zdravlje i život ljudi, prouzrokovanih
načinom proizvodnje, tehnologije i prometa.
U tu svrhu Republika i općine poduzimaju mjere za zaštitu, asanaciju i unapređivanje
prirodne, urbane i ruralne sredine, za njihovu valorizaciju i revitalizaciju
i za trajno korištenje prirodnih i od čovjeka stvorenih vrijednosti.


Pojedini predjeli i objekti prirode, biljni i životinjski svijet, urbane i ruralne
cjeline i pojedini objekti od posebne znanstvene, estetske i spomenične vrijednosti,
područja namjenjena za odmor i rekreaciju i zdravstvenu rehabilitaciju, more i
morska obala stavljaju se pod posebnu društvenu zaštitu.


Zakonom se uređuje prostorno planiranje i uređenje, sprečavanje štetne buke,
sprečavanje zagađivanja zraka i voda, uređivanje vodotoka i način iskorištavanja
vođa, korištenje i zaštita jezera, mora i morske obale, istraživanje i iskorištavanje
rudnog blaga, zaštita šuma i drugih prirodnih i od čovjeka stvorenih vrijednosti.


2. Šume i šumsko zemljište zbog opće korisne funkcije uživaju posebnu društvenu
zaštitu.
Zakonom, odnosno odlukom općinske skupštine propisuju se oblici i način
zaštite opće korisne funkcije šuma i šumskog zemljišta, te se utvrđuju izvori sredstvava
za pošumljavanje goleti i krša, kao i za zaštitu šuma od požara.


U gospodarenju šumama primjenjuju se mjere kojima se osigurava trajno
održavanje i obnova šuma.
Ustavni amandman o šumama je usvojen i pred nama je stvaranje novog Zakona


o šumama. Stoga je potrebno pokrenuti akciju da o tome Savez d njegove teritorijalne
organizacije iznesu svoje poglede d dad´u svoje mišljenje. Trebalo bi pristupiti
radu oko izrade šumskog kodeksa, koji će regulirati kako će se srediti specifični
odnosi između šumarstva i raznih drugih društvenih struktura, nadalje odlučiti da li
treba pristupiti stvaranju jedne integrirane cjeline u kojoj bi se gospodarilo po
jedinstvenoj gospodarskoj politici, vodila jedinstvena politika uzgoja i iskorišćivanja
šuma. Posebno je važno bezuvjetno regulirati ponašanje djelatnosti i društvenih
struktura koje se pojavljuju kao partneri šumarstva.
Iz pročitanog teksta Amandmana XII razabiremo da je društvo preuzelo brigu


o zaštiti šuma i zakonom osnažilo — obzirom na koristi koje šuma daje — da je
potrebno voditi posebnu brigu oko zaštite i podizanja šuma. Ovo je osobito važno
za naš krš i goleti, gdje šumarstvo do danas nije bilo u mogućnosti da vrši veće
zahvate i radove u smislu uzgoja, uređivanja i zaštite šuma.
Svakako da ovaj novi tretman i pristup u odnosu na šume krša postavlja pred
inženjere i tehničare šumarstva hitno nove zadatke u smislu novih pronalazaka


250




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 75     <-- 75 -->        PDF

(patenata) te nove tehnologije prilikom uzgoja šuma na kršu, obnove postojećih
šuma i njihova sveukupne zaštite.


U izradi je i prednacrt zakona o lovu. I tu je šumarstvo zainteresirano za
donošenje zakona. Savez će nastojati također uzeti učešća u radu na rješavanju
ovog problema.


Povodom 21 sjednice Predsjedništva SKJ i 23 plenarne sjednice CK SKH i
Upravni odbor SITŠDIH-e izradio je pod konac veljače o. g. svoj Akcioni program
djelovanja stručnih organizacija na području SR Hrvatske, te ga — nakon što je
isti bio dostavljen i prihvaćen po teritorijalnim šumarskim društvima — iznose
pred´ ovu 86. redovnu skupštinu na prihvaćanje.


Napominjemo da je spomenuti Akcioni program umnožen i priložen uz materijale
ove skupštine, te predat svakom delegatu.


U. O. Saveza je na svojim sjednicama razmatrao i problem lugarskog osoblja,
pošto je smatrao da ovaj problem zadire u kadrovsku politiku odnosno općenito
u problem planiranja, prihvaćanja i usavršavanja kadrova u šumarstvu. U našoj
Republici ima oko 500 radnika zaposlenih u šumarstvu bez odgovarajućih kvalifikacija.
Prevladavalo je mišljenje da bi radnicima s radnim stazom preko 25 godina,
koji rade na radnim mjestima na kojima se zahtijevaju određene kvalifikacije a
svojim radom zadovoljavaju, trebalo omogućiti da pred komisijom stručnjaka iz
poduzeća u kome je dotični radnik zaposlen, verificiraju svoje znanje te tako steknu
interne kvalifikacije. Mlađim radnicima bi trebalo omogućiti d´a završe određene
škole, te da tako steknu javne kvalifikacije (npr. školu za kvalificirane radnike
u šumarstvu, koja radi u okviru Srednje šumarske škole u Karlovcu). Pojedincima,
koji su stupili u NOB-u do 9. IX. 1943. godine a imaju navršene 2 godine neprekidnog
radnog staža u šumarstvu, priznaje se interna stručna sprema koja se traži za radna
mjesta na kojem je dotični radnik raspoređen.
U. O. ovog Savjeta smatra da bi ubuduće trebalo i u šumarstvu, kao što je to
u zadnje vrijeme slučaj i s ostalim granama privrede, na svim radnim mjestima
zapošljavati kvalificiranu stručnu radnu snagu. Za to postoje realne mogućnosti s
obzirom na činjenicu da danas raspolažemo s dovoljnjim brojem mladih kadrova
sa srednjom i visokom stručnom spremom.
3. Ostale aktivnosti Saveza
U. O. ovog Saveza dao je inicijativu za osnivanje Spomen parka na području
Istre, koji bi bio prilog šumara SRH manifestacijama, koje su vezane uz 25-godišnjicu
priključenja Istre i otoka matici zemlji. Inicijativa je prihvaćena, te je Spomen
park podignut u Labinu. Za Spomen park Savez je iz svojih sredstava izdvojio din.
20.000 dok su Šumska gospodarstva i Drvno industrijska poduzeća dala 10.000 din.
za osnivanje spomenutog Spomen parka.
U proteklom razdoblju dovršen je generalni popravak´ krovišta na domu Saveza
a obnovljene su i modernizirane neke prostorije. Pred nama je obnova fasade
Šumarskog doma, te izgradnja postojećih tavanskih prostorija iznad II kata. Naime,
početkom proljeća o. g. započelo je Poslovno udruženje proizvođača drvne industrije
s adaptacijom jedne polovice tavana za uredske prostorije. Za tu adaptaciju Udruženje
je angažiralo vlastita sredstva (cea 700.000 Din.). Prostorije će biti useljive
u jesen o. g. i nakon 15 godina korištenja po spomenutom Udruženju, prelaze u
trajno vlasništvo Saveza.


Izdavačka aktivnost se ogledala u redovnom izlaženju glasila Saveza »Šumarski
list«, štampanju »Dnevnika rada«, »Tablice za kubiciranje trupaca«, te različitih


251




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 76     <-- 76 -->        PDF

formulara i tiskanica za potrebe privrednih organizacija u šumarstvu. Skrećemo
pažnju terenskim društvima i članovima Saveza da smo u 1970 godini štampali u
Šumarskom listu »Tehničke upute za ispitivanje kvalitete i zdravstvenog stanja
šumskog sjemena«.


Putem terenskih društava vršeno je raspačavanje vrijednih stručnih publikacija
SITŠIDJ-e i to: a) 25 god. razvoja šumarstva i drvne industrije 1945-1969. g.; b)
Značaj i obim opšte korisnih funkcija šuma; c) Šumarstvo i prerada drva — njihov
značaj za razvoj nerazvijenih područja Jugoslavije.


Brinuli smo se za prodaju »ciglica« u svrhu dovršenja centralnog Doma
Saveza IT Jugoslavije u Beogradu.
Preko svojih predstavnika Savez je sudjelovao u nizu Savjetovanja i sastanaka
na koje je bio pozvan radi davanja stručnih mišljenja.


I na kraju želimo istaći da će se Savez, kao staleška organizacija i predstavnik
struke, boriti da šumarstvo i drvna industrija dobiju povoljniji položaj u privredi
i društvu SR Hrvatske i Jugoslavije, položaj koji mu stvarno pripada.


Naš savez inženjera i tehničara ostati će i dalje borac i slobodna tribina, gdje
stručnjaci šumarstva i drvne industrije slobodno iznose svoja mišljenja o pitanjima
i problemima, a oslobođeni mogućih pritisaka uvjetovanih radnim mjestom ili ustanovom
gdje stručnjak radi. Savez će se i dalje boriti i zalagati, zajedno s ostalim
stručnim ustanovama i organizacijama, da uz pomoć naučne, tehničke i stručne
dokumentacije ljudi iz struke što više utječu na integraciona kretanja i sva krupnija
pitanja i problematiku struke. Boreći se najdemokratskijim načinima rada za ovo,
istodobno će se postići još veće jedinstvo struke, s kojima se u ovom času baš ne
možemo, na žalost, puno pohvaliti.


4. Izvještaj urednika Šumarskog lista
Glavni i odgovorni urednik lista d r Branimi r Prpi ć predočio je Skupštini
izvještaj pod naslovom: ŠUMARSKI LIST IZMEĐU 85. i 86. REDOVNE SKUPŠTINE
SAVEZA I.T.Š.I.D.I. HRVATSKE. Glasilo našeg saveza obilježava ove godine 96-tu
obljetnicu svoga izlaženja. Također je vrijedno spomenuti da je šumarski list najstariji
tehnički časopis u Jugoslaviji. Od prve godine izlaženja, pa sve do danas, u
listu se okupljaju vrsna šumarska pera. Međutim, u zadnjih desetak godina opada
broj stručnih članaka, a sve je više znanstvenih, tako da glasilo ne zadovoljava u
potpunosti svojoj namjeni. Također je dosta prigovora kolega iz privrede da je časopis
razumljiv samo za uski krug čitalaca koji su specijalisti za pojedina područja.
Takvi prigovori su na žalost razumljivi i opravdani, a uviđa ih i ova Redakcija. Ako
idemo vremenski unazad i prostudiramo zapisnike prethodnih Skupština, vidjet
ćemo da je problem pomanjkanja stručnih članaka bio često prisutan. A što tu-
učiniti?


Ovdje mogu ustvrditi da je Redakcija gotovo nemoćna, jer kako privoliti kolege
iz privrede da se javljaju pisanom riječju i kako povjerovati da će to ipak krenuti,
kad šutnja traje godinama. Ne moramo naglasiti posebno s kakvim zanimanjem
prima stručna javnost informacije o aktuelnim problemima, ako potječu iz pera
iskusnog kolege operativca. Znamo da su ta iskustva za našu struku dragocjena, a
znamo i to da onih koji mogu pisati u operativi ima ne mali broj, a usprkos tome
šutimo uporno.


Koristim, kolege, ovu priliku da vas ponovo pozovemo na suradnju. Vaše je
vrijeme skučeno i pišite zato samo ono što smatrate bitnim. Ako nemate vremena
srediti materijale do kraja, ne ustručavajte se poslati ih u nedorađenom obliku.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Redakcija će naći mogućnosti da dotjera članak i obavi s vama dogovor prije
objavljivanja.
U pogledu naučne tematike koju obrađuje Šumarski list mislim da nismo neskromni
ako ustvrdimo da je zadovoljavajuća.


Jedan od prigovora Redakciji je taj da list izlazi s dosta zakašnjenja. Moram
vas, međutim, informirati da je Redakcija bila prošle godine u nekoliko navrata
bez rukopisa i da se čekalo autore da završe rukopise, kako bi list mogli predati u
tiskaru. Taj nedostatak se postupično dspravlja jer danas raspolažemo s dovoljno
rukopisa naučnih članaka. Nadamo se časopis ažurirati do kraja ove godine.


U materijalnom pogledu naše glasilo nema, za sada, većih problema i to zahvaljujući
pomoći koju dobiva od Republičkog fonda za naučni rad Hrvatske. Kad
bi financiranje Šumarskog lista zavisilo o pretplatama, našli bi se u velikim poteškoćama.
Znamo, međutim, da veliki broj naših članova nije pretplaćen na časopis i to
usprkos tome što je pretplata malena. Ona iznosi, konkretno, oko jedan promil od
godišnjih primanja inženjera i tehničara naših struka. Molimo stoga članstvo da
uvidi poteškoće Redakcije i da se pretplati.


Redakcija narednog mandata stoji pred velikim zadatkom. To je proslava
100-godišnjicc izlaženja Šumarskog lista. Za sada je zaključeno da se u svim dvobrojima
jubilarne 1976. godine otvori rubrika »Proslava 100-godišnjice«, a da se materijali
započnu prikupljati odmah. I tu pozivamo članstvo na suradnju.


5. Izvještaj o financijskom poslovanju Saveza
Blagajnik ing. Živko Pctković podnio je slijedeći


IZVJEŠTAJ


86-toj Skupštini Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske
o blagajničko-materijalnom poslovanju u razdoblju od 20. VI 1969. do 9. VI
1972. godine.


Blagajničko materijalno poslovanje Saveza temelji se na odredbama Statuta
Saveza, a vođi se prema jedinstvenom kontnom planu i jednoobraznom dvojnom
knjigovodstvu. Poslovanje Saveza vodi se na principu samostalne obračunske jedinice,
a financijsko na temelju odobrenog godišnjeg plana prihoda i rashoda.


Prihodi i rashodi Saveza


Radi djelovanja, odnosno obavljanja društvene i stručne funkcije, Savez mora
ostvarivati prihode. Prihode Saveza sačinjavaju: članarine Šumarskih društava,
prihodi od izdavačke djelatnosti, izvanredni prihodi.


Na prošloj godišnjoj skupštini donesena je odluka da Šumarska društva plaćaju
po 500.— dinara godišnje kao doprinos Savezu za pokriće troškova poslovanjadruštvene aktivnosti.


Prihodi po ovom osnovu iznosili su:


1969. god. 1970. god. 1971. god. Ukupno
2.902.— 4.400.— 2.000.— 9.302.—
253




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Iznosimo i pregled ostvarenih prihoda i izvršenih rishoda kroz ove 3 godine


Red. Dinar a
b r Sadrža j 1969. g. 1970. g. 1971. g.
A. PRIHODI
1. Članarina Šumar, društava
2. Pretplata na »Šumarski list«
3. Oglasi u »Šumarskom listu«
2.902.—
49.629.—
3.500.—
4.400.—
50.310.—
15.050.—
2.200.—
65.472.—
7.700.—
4. Prihodi od društv. dvorane 5.400.— 34.000.— 19.820.—
5. Realizacija str. šum. knjiga 536.— 425.— 541.—
6. Realizacija tiskan, za šum. 83.005.— 80.856.— 77.635.—
7. Ostali prihodi i višak
prihoda iz prošle godine 22.038.— 29.481.— 44.685.—
8. Vanrednii prihodi — dotacija
»Šumarskom listu« — — 30.000.—
UKUPNO PRIHODI 167.015.— 214.525.— 247.854.—


B. RASHODI
1. Lični rashodi
51.635.— 61.141.— 68.290.—
2. Operativni rashodi
20.913.— 23.680.— 24.398.—
3.
Funkcionalni rashodi 86.903.— 94.085.— 102.909.—
UKUPNO RASHODI 159.452.— 178.908.— 195.597.—
Iz iznešenog se vidi kako je Savez ostvarivao prihode i izvršavao rashode.


Upoređivanjem prihoda kroz ove 3 godine izlazi da je u odnosu na 1968. god.
ostvaren veći prihod u 1969. g. za 3.898.—^, u 1970. g. za 51.408.—, i u 1971. g. za 84.737.—
dinara. Rashodi su izvršavani nešto drukčije, pa su u odnosu na 1968. g. bili veći, u
1969. g. za 3.480.—, u 1970. g. za 22.936.— i u 1971. g. za 39.626.— dinara.


Dakle, rashodi su bili u 1970. i 1971. god. za 50% manji od prihoda.


Stručni list


Šumarski list kao glasilo jedna je od najvažnijih publikacija našega Saveza.
Kretanje prihoda i troškova ove publikacije bilo je kroz 3 godine slijedeće:


1. Prihodi od pretplate i oglasa
1969. g. 1970. g. 1971. g.
u Šumarskom listu 53.130.— 65.360.— 103.173.—
2. Troškovi 54.450.— 67.213.— 108.713.—
3.
4.
Dobit-gubitak
Stvarna cijena koštanja Šumar.
— 1.321.— — 1.852.— — 5.540.—
lista godišnje 49,50 61,10 98,80


Prošle godine troškovi »Šumarskog lista« znatno su se povećali uslijed poskupljenja
papira, tiska i otpreme, pa je Savez natječajem kod Republičkog savjeta za
naučni rad dobio pomoć i tako sanirao veći dio gubitka.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Struktura pretplatnika
»Šumarskog lista bila je slijedeća:


Za godinu broj komada
1969. g. 1970. g. 1971. g.


1. Šumarska poduzeći i ustanove
386 384 370
2. Inženjeri i tehničari
361 361 353
3. Studenti i đaci
183 189 115
4. Inozemstvo
30 31 36
5. Zamjena s inozemstvom
27 27 27
6. Zamjena
u zemlji 22 22 21
UKUPNO 1.009 1.014 922
S ovim stanjem ne možemo biti zadovoljni tim više što se broj pretplatnika
među inženjerima i tehničarima nije povećao, a to je glavna intencija da list prate
članovi Saveza i da utječu na njegov sadržaj i fizionomiju.


Publikacije
Ostale publikacije sastoje se od:


— zaliha stručnih šumarskih tiskanica i
— zaliha stručnih šumarskih knjiga.
Ove se zalihe utvrđuju svake godine inventurnim popisom. Uz završni račun je
kao prilog i popis zaliha stručnih knjiga i tiskanica, pa je moguć uvid u vrstu i
količinu.


U ukupnim iznosima zalihe su bile:


1969. g. 1970. g. 1971. g.


Za stručne šumar, tiskanice din. 67.323.— 72.749.— 71.878.—
Za stručne šumar, knjige din.
ili UKUPNO Din.
9.128.—
76.451.—
8.836.—
81.585.—
8.474.—
80.352.—


Zalihe potječu od ranije tiskanih knjiga, a stručne tiskanice se tiskaju prema
potrebi, dok među njima ima i onih koje se manje traže.
Realizacija iz prodaje stručnih knjiga i tiskanica bila je:
1969. g. 1970. g. 1971. g.
Din. 83.003.— 80.857.— 77.635.—


Iz prednjih rezultata zaliha i realizacija vidi se da zalihe ponešto rastu, a da se
realizacija smanjuje. Ovome podatku u buduće treba pokloniti pažnju i nastojati
povećati prodaju tiskanica, jer su one nabavljane putem Saveza i najjeftinije su.


Imovina Saveza
Imovina Saveza iznosi u:
1969. g. 1970. g. 1971. g.
UKUPNO 647.261, 725.750, 811.667,


Imovina se sastoji od poslovne zgrade Saveza, biblioteke, inventara, zaliha
stručnih šumarskih knjiga i tiskanica, sredstava na žiro računu kod banke i potraživanja
od dužnika.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Ako izuzmemo vrijednost osnovnih sredstava, onda vidimo da su se obrtna sredstva
Saveza kretala u prosjeku godišnje od 160 do 190.000.— dinara.


Za nastavak i dovršenje radova na krovištu zgrade Savez je u 1969. g. utrošio
još 15. 600.— dinara (što sa onih ranijih 67.000.— čini 82.600.— din.). Osim ovoga
Savez je utrošio još 26.000.— din. za nužne popravke u zgradi.


U okviru proslave 25-godišnjice oslobođenja Istre, Savez se uključio u akciju
podizanja Spomen-parka u Labinu. Za uređenje zemljišta, nabavku i sadnju sadnica,
Savez je platio 30.000.— din. U ovoj akciji sudjelovali su s novčanim prilozima i naša
poduzeća: Šumsko gospodarstvo Karlovac, »Hrast« Vinkovci, Split Senj i Koprivnica,
DIP »Slavonija« Slav. Brod, Šumarije: V. Pisanica, Miokovićevo, Vrbovec i Čazma,
Šumarsko društvo Vinkovci i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija,
Zagreb.


Ovaj kratki prikaz blagajničkog poslovanja upućuje na potrebu da Savez i
nadalje mora imati organizirano knjigovodstvo i blagajničku službu. U knjigovodstvu
radi 1 stalni radnik — knjigovođa i 1 blagajnik. Na održavanju prostorija radi još
1 stalni radnik.


I u idućem razdoblju potrebno je osigurati što redovitije pritjecanje novčanih
sredstava. Veliku pomoć u tome mogu dati naša teritorijalna društva redovnom
uplatom članarine. Vrlo značajni su prihodi i od izdavačke djelatnosti, pa i tu naša
društva mogu mnogo pomoći posredovanjem kod privrednih organizacija za nabavu
tiskanica preko Saveza i pravovremenim podmirivanjem novčanih zaduženja.


Za napomenuti je, da je Savez poslao Šumarskim društvima i privrednim organizacijama
knjigu »Utvrđivanje i društveno vrednovanje opće korisnih funkcija šuma«
za koju je stvorio novčanu obavezu, pa i ovom prilikom molimo da se naznačena
cijena od 300.— dinara što prije plati.


I na kraju želimo reći da su svi članovi Upravnog i Nadzornog odbora našega
Saveza obavljali svoje dužnosti na dobrovoljnoj osnovi bez ikakvih novčanih naknada.


6. Izvještaj Nadzornog odbora
In g. Srećko Vanjković podnio je Skupštini


IZVJEŠTAJ


Nadzornog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske.


Nadzorni odbor pregledao je blagajničke dokumente blagajničkog poslovanja
u toku godine 1969, 1970 i 1971., te je iste sravnio sa blagajničkim dnevnikom i utvrđeno
je, da je blagajničko poslovanje vršeno uredno i u smislu postojećih propisa
te nema na iste primjedba.


Ujedno se navodi da su članovi Nadzornog odbora uz funkciju vezanu za kontrolu
financijskog poslovanja, prisustvovali i sjednicama Upravnog odbora prema već
uvedenoj praksi, i surađivali na rješavanju tekućih pitanja.


7. Diskusija o izvještajima
Ing. Rudolf Tomek: kao delegat Šumarskog društva — Koprivnica pred
skupštinu je iznio neke glavnije podatke o radu svojega teritorijalnog Šumarskog
društva.


256




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 81     <-- 81 -->        PDF

In g Žark o Hajdin : Namjeravam govoriti o pitanju aktivnosti naše
stručne organizacije u cjelini. Aktivno radeći u ovoj našoj stručnoj organizaciji dugi
niz godina iza prošlog rata imao sam kao i mnogi drugi mogućnost pratiti rad Saveza
i društava. Mogao sam ustanoviti da je taj rad po godinama ili po periodima godina
uvijek oscilirao — od znatne aktivnosti do neke vrste obamrlosti. Po mom sjećanju
možda bih period između godina 1950. i 1960. mogao okvalificirati kao period veće
aktivnosti. Od godine I960, pa nadalje aktivnost opet oscilira, ali mi se čini na mnogo
nižoj razini.


Ako je ova moja izjava objektivno točna — a meni se čini da jest — onda bi
trebalo prostudirati detaljnije razloge ovakvom kretanju naše aktivnosti u ovoj
stručnoj organizaciji. Ja ovom prilikom sigurno ne ću moći dati prave razloge za
takvu situaciju, ali si dozvoljavam da neke svoje misli kao i misli nekih drugova,
s kojima sam o tome razgovarao, iznesem sa željom da sc o tome razmišlja ili pak
ako ima osnova, i na tome u budućem periodu vremena poradi.


Neki članovi, naročito stariji, katkad izraze misao da je došlo do sin^cne generacije
i da nova generacija, koja je počela stručni rad i dalje ga nastavlja u prilično
kompliciranim prilikama, nema one privrženosti struci koju su oni imah — pa se to
odražava na aktivnost u ovoj našoj organizaciji. Neki opet — i stariji i mlađi —
iznose misao, da je danas u eri poplave želja za naglim visokim životnim standardom,
to glavna preokupacija i naših ljudi — pa neki dobrovoljni rad u našoj stručnoj
organizaciji ne izbija ni u peti plan mnogih pojedinaca. Možda ima još sličnih
mišljenja, a možda ona imaju i barem trunak istine. Ja pretpostavljam da to nisu
glavni razlozi, ako se oni traže, za slabu aktivnost o kojoj je riječ.


Meni se čini da bi se glavni razlozi mogli naći u općoj preopterećenosti stručnjaka
kako sa složenim privrednim prilikama u njihovim radnim organizacijama
tako i sa stalnim traženjima koja nameće tok našeg društvenog kretanja. Sjetimo
se samo nekih fakata: redovni plan i njegovo izvršenje, organi upravljanja u radnoj
organizaciji i okupiranosti u njihovom radu, poslovna udruženja, komore, sindikati


— integraciona kretanja, amandmani na ustav, primjena amandmana u šumarstvu
i drvnoj industriji, uklapanje šumske privrede u nove tokove, nelikvidnost, suradnja
u radu općinskih skupština i tako dalje. Neću nabrajati sve moguće okupiranosti
radnog čovjeka šumarstva i drvne industrije, naročito´ inženjera i tehničara koji
predstavljaju tehničku inteligenciju pa su prema tome i u svim tim poslovima više
i angažirani.
I još nešto — često je slučaj da je tako okupirana možda jedna grupa stručnjaka,
koja je ujedno i na funkcijama u našoj stručnoj organizaciji tj. u Društvu. S druge
strane mnogi kažu: baš su Savez i Društva oni forumi, gdje ovi stručnjaci tj. inženjeri
i tehničari mogu o vitalnim problemima naših struka reći svoju pravu, iskrenu
riječ — a osim toga u ovoj se organizaciji nalaze zajedno stručnjaci šumarstva i drvne
industrije, koji — eto — neovisno (da li baš neovisno?) mogu objektivno naći
rješenja za mnoge probleme koji između njihovih privrednih grana postoje. Tu ima
istine, ali i sumnji!


Moje je mišljenje, da će ovakove i slične druge situacije, koje su odraz živog
kretanja našeg društva kao cjeline u samoupravne tokove, imati i dalje reperkusije
na aktivnost u ovoj organizaciji. Bit će i dalje oscilacija u toj aktivnosti.


Kako to stanje popraviti, koliko god se to može, stvar je analize u svakoj konkretnoj
situaciji tj. u svakom našem terenskom društvu. Vjerujem da će se naći
rješenja, kao na primjer, da se iz foruma organizacije puste po strani oni stručnjaci
koji su na svojim radnim mjestima, u poslovnim udruženjima, komorama i drugdje




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 82     <-- 82 -->        PDF

suviše opterećeni i da se rasporede snage, a da Društvo povedu »slobodniji« stručnjaci
— koji trebaju znati da će povremeno uklopiti i one jako opterećene, kojd se bave
problemima s dnevnog reda sastanka Društva ili njihovih programa rada.


Vjerujem da se pitanja koja su u programima rada društva mogu selekcionirati,
svesti na bitna, pa bi se u ovoj napetosti i tako mogao kanalizirati i racionalizirati
rad.


Ja sam ovo nekoliko misli nabacio u želji da se u sadašnjoj situaciji nađu rješenja
za nešto aktivniji rad ove naše stručne organizacije koja djeluje kontinuirano
već preko jednog stoljeća. Uvjeren sam da među inženjerima i tehničarima šumarstva
i drvne industrije ima snaga koje će naći rješenja i koji će nastaviti rad
protekle — valjda 3 generacije šumara.


Ing. Srećko Van j kov i ć: konstatira da je 1/3 teritorijalnih Šumarskih
društava zaista aktivna, dok ostatak »šuti«, kako se to vidi iz tajničkog izvještaja.
Slaba je veza terenskih društava i Saveza. Pred nama je realizacija »Akcionog
programa rada« koji je dostavljen još u svibnju o. g. društvima i koji treba realize
rati. Tu je naskoro i proslava 100 godina izlaženja Šumarskog lista, kao i 130 godina
šumarstva Hrvatske. Planovi su tu, sada se treba primiti posla! Ne funkcionira ni
naša zajednička zamisao, da svakoj sjednici Saveza prisustvuju predsjednik ili tajnik
većih terenskih Šumarskih društava, koje se održavaju u razmaku svakih 30-45 dana.
Konstatira da ni izabrane stalne komisije slabo ili uopće nisu radile, a problemi se
gomilaju ili prolaze mimo nas.


Ing. Oska r Piškorićj e govorio o problematici Šumarskog lista i iznio
da je manjak´ suradnika i pisaca iz operative stara bolest lista, kao i njegovo neredovito
dzlaženje. Konstatira opadanje broja pretplatnika iako je pretplata minimalna
i iznosi 30,00 dinara godišnje što nije niti l»/o mjesečne zarade inženjera i tehničara.
Za neredovito izlaženje lista krivi tiskare, koje zapostavljaju mjesečne listove s
malim tiražom, ali smatra da se to dade popraviti.


8. DAVANJE RAZRIJEŠNICE UPRAVNOM I NADZORNOM ODBORU
Nakon podnesenih izvještaja i diskusije Skupština je dala razrješnicu dosadašnjem
Upravnom i Nadzornom odboru, a predsjednik Radnog predsjedništva ing.
Fašaić zahvalio se članovima uprave Saveza na dosadašnjem radu.


9. PODJELA POVELJA POČASNIM I ZASLUŽNIM ČLANOVIMA
Ing. Košt a Tabakovićje u ime Saveza ITŠDI Jugoslavije, uz prigodne riječi,
kao znak priznanja za istaknuti društveni i stručni rad, proglasio Prof.drZvoni mira
Potočića, in g.V i d a F a š a i ć a (počasni) i ing. Ivu Podhorskog
(zaslužni) za počasne odnosno zaslužne članove Saveza ITŠDI Jugoslavije i uručio
im povelje o tome.


U ime odlikovanih ing. Tabakoviću se zahvalio Prof. dr Potočić i
istakao da su svoj rad u Savezu ITŠDI Hrvatske vršili dobrovoljno i bez ikakvih
financijskih zahtjeva. Iznosi da među članovima terenskih Šumarskih društava
širom Hrvatske kao i kod privrednih organizacija šumarstva i drvne industrije ima
niz takovih društvenih radnika i istaknutih stručnih osoba kojima treba dati ovakovo
priznanje. Poziva predstavnike terenskih Šumarskih društava da pismeno predlože
u smislu »Pravila o izboru počasnih i zaslužnih članova SITJ« takova lica.


258




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 83     <-- 83 -->        PDF

10. PRIJEDLOZI I GLASANJE ZA IZBOR PREDSJEDNIKA, ČLANOVA U. O.
i N. O.
Prof. dr Zvonimir Potočić u ime Kandidacione komisije predložio je da
predsjednik Saveza bude ing. Stank o Tomaševski , što su učesnici skupštine
prihvatili aklamacijom. Nakon toga Prof. dr Potočić predlaže članove U. O.
i N.O., obrazloživši principe čime se rukovodila Komisija prilikom ovoga kandidiranja.


Za Upravni odbor predloženi su: Ing. Tomislav Krnjak, Ing. Bozo
Mačešić, Mr Nikola Komlenović, Ing. Zvonko Hren, Dr Branimir
Prpić, Ing. Milan Blažević, Tehn. Emil Bregar, Ing. Dimitrije
Brkanović, Ing. Slavko Horvatinović, Ing. Veljko Igrčić, a
za Nadzorni odbor: Ing. Ante Mudrovčić, prof, dr Zvonimir Potočić,
Ing. Srećk o Vanjković . Predloženi kandidati za Upravni odbor Saveza, prihvaćeni
su po Skupštini jednoglasno.


11. RAZNO
Nakon obavljenog izbora nove uprave, novi predsjednik Saveza ing. Stank o
Tomaševsk i zahvalio se u ime svoje i izabranih na izboru i ukazanom povjerenju.
Zahvaljuje i svima onima koii su do danas bili na čelu Saveza. Poziva cjelokupno
članstvo na suradnju i još vt4cu aktivnost, te smatra da će Savez moći sa uspjehom
izvršavati svoje zadatke samo ako će i terenska društva biti znatno aktivnija i u
uskoj vezi sa Savezom.


12. DISKUSIJA
Ing. Mirko Andrašek, iznio je dokle se stiglo u provođenju radničkih
amandmana XXI iXXII i šumarskog amandmana XII. Konstatira da postoje nejasnoće
i problem je vlasništvo šuma. Seljaci neobjektivno postavljaju pitanje kakovu
neposrednu korist oni imaju od šuma u društvenom sektoru, dok istodobno ne pitaju
kakovu imaju korist od susjednih poljoprivrednih dobara? U sprovođenju ustavnih
amandmana treba sve snage udružiti i angažirati i Savez ITŠDI, poslovna udruženja,
šumska gospodarstva, drvno industrijska poduzeća i dr. Apelira da se prilikom
pristupanja ovoj problematici pristupi bez hazardiranja i promašaja, bez paušalnog
etiketiranja, jer se šumarstvo našlo u sasvim drugoj situaciji nego do sada. Centar
oko koga se sve vrti jeste radnik. On će odlučivati! Međutim tom radniku treba
pomoć i nauke i prakse u vidu dugoročne akcije prilikom samoupravnog dogovaranja
i udruživanja. Tu treba zacrtati kako radniku osigurati — manuelnom i intelektualnom
— da poboljša uslove svojega rada i podigne svoj životni standard. U ovom
poslu treba razlikovati što je rezultat, a što uvijeti rada, te kako se odnositi na
problem minulog rada?


Prof. drZvonimir Potočić, u diskusiji se osvrće na referat Mr. Kuzmanića
i podvlači njegovu pozitivnu stranu u kojem se ističe potreba, da se, radovi na
uzgajanju šuma vrednuju sa određenim postotkom dobiti. U daljnjoj diskusiji iznosi
činjenicu, da su u kapitalističkom društvenom sistemu utvrđene granice između
interesa eksploatatora i interesa šumovlasnika u raspodjeli ostvarenog viška vrijednosti.
Tu granicu utvrđuje tzv. prosječan profit. Ostatak čini rentu koja ne pripada
radnom kolektivu, nego društvu. Taj pojam rente moramo raščistiti, premda se,
kako izgleda toga bojimo. No ako taj pojam ne raščistimo, nećemo moći utvrditi


259