DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 25     <-- 25 -->        PDF

OBAVIJESTI


Dr NORMAN E. BORLAUG PRVI ŠUMAR NOBELOVAC


Svjetska, a i naša javnost bila je obavještena da je dr Norman E. Borlaug
u 1970. godini dobio Nobelovu nagradu za mir. U to vrijeme objavljivani su
prikazi o njegovom radu na povećanju proizvodnje pšenice naročito u Aziji
i Latinskoj Americi. Njegov je veliik uspjeh povećanje prinosa pšenice u Indiji
i Pakistanu, zemljama koje su jedne od najdeficitarnijih u hrani na svijetu.
Kampanju za povećanje proizvodnje pšenice u tim zemljama dr Borlaug
je nazvao »zelenom revolucijom«. O uspjehu »zelene revolucije« se mnogo pisalo.
Nobelova nagrada, koja mu je dodijeljena usko je povezana s imenom
»zelena revolucija«. Tako je i njegovo predavanje održano povodom dodjele
Nobelove nagrade nosilo naslov: »Zelena revolucija, mir i humanost«. Za sve
to upućujemo naše čestitke i divljenje čovjeku, koji je dobar dio svog života
posvetio nauci i boljem življenju čovječanstva i to naročito onog dijela, koji
pati od pomanjkanja hrane. Mnogo takvih i sličnih iskrenih riječi je napisano




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 26     <-- 26 -->        PDF

i izrečeno pa bi možda naše bile već i suvišne da se ne radi o čovjeku koji je
nama šumarima posebno drag, budući da on sa svojom osnovnom specijalnošću
pripada u naše šumarske redove.


Norman Ernest Borlaug je rođen 25. ožujka 1914. godine blizu Cresco-a u
državi Iowa, SAD. Od 1933—37. studirao je šumarstvo na Sveučilištu Minnesota,
gdje je diplomirao (B. S. Forestry). Na istom Sveučilištu magistrirao je
1941., a doktorirao iz područja fitopatologije 1942. godine. Nakon završenog
studija radio je jedno vrijeme kao šumarski stručnjak-uzgajivač u sklopu šumarske
službe SAD u državi Idaho i Massachusetts. Od 1942. do 1944. godine
radi kao istraživač fitopatolog u DuPont-u gdje se bavi ispitivanjem kemikalija
i biološke kontrole povezane s ratnim naporima zemlje. Međutim, njegov
veliki uspjeh datira iz 1944. godine kada je pristupio tek osnovanom kooperativnom
poljoprivrednom programu između Rockefeller Fondacije i Meksika.
Zahvaljujući njegovim istraživanjima o dobivanju visokorodnih sorti pšenice
Meksiko je postao najveći izvoznik sortnog sjemena pšenice na svijetu iako
je do tada istu uvozio. Dr Borlaug je zaslužan i u izobrazbi mladih istraživača
iz Meksika, koji su kasnije bili nosioci progresa u poljoprivredi svoje zemlje.
Polu-patuljaste sorte, koje je proizveo, revolucionirale su proizvodnju pšenice
najprije u Indiji, Pakistanu, Turskoj i kasnije u Sjevernoj Africi. Zbog njegovih
velikih uspjeha u Meksiku, mnoge zemlje su u posljednjih nekoliko godina
tražile njegovu pomoć. Premda je stalno mjesto njegovog zaposlenja u
Meksiku, gdje je glavni rukovodilac CIMMYT-a (Internacionalni centar za
oplemenjivanje kukuruza i pšenice), dr Borlaug je posvetio veliki dio svog
vremena na unapređenju istraživanja i programa proizvodnje pšenice u mnogim
zemljama Bliskog Istoka, Centralne Azije i Latinske Amerike.


Dr Borlaug nije zaboravio ni na šumarstvo. U godini 1969. sudjelovao je
na konferenciji u Moscow, država Idaho (SAD), koja je bila posvećena biologiji
otpornosti kod šumskog drveća na rđu. Između ostalog za tu konferenciju
je napisao: . . . »Ja Vam savjetujem da se odreknete skromnosti i konzervatizma
i da istaknete važnost posla koji radite ne samo rada njegovog direktnog
utjecaja na našu sveukupnu okolinu tj. na bujice, konzervaciju tla,
faunu i rekreaciju. Došlo je vrijeme da se jasno postavi pred vlade, privatnuindustriju (naročito pred onu koja koristi šumske produkte) kao i pred javnost
sadašnje i potencijalne doprinose od programa oplemenjivanja šumskogdrveća za dobrobit naroda« . . . »Dakako, mi trebamo biti vizionari i stvaraoci
u našim programima oplemenjivanja ako želimo stajati ispred potreba na hrani,
drvetu i celuloznim vlaknima. Da postignemo ovo, moramo koristiti svaki
novi pristup koji izgleda podesan, ne samo u poboljšanju postojećih vrsta negoi proizvodnji potpuno novih asortimana ili vrsta šumskog drveća putem dalekovrsne
hibridizacije«.


Dr Borlaug je naglasio da je on zainteresiran za šumarstvo zato što ono
ima mnogostruki utjecaj na dobrobit čovječanstva. To se ogleda u proizvodnji
šumskih produkata, uređenju bujica, zaštiti od erozije, kao i u prostoru za životinjski
svijet i rekreaciju.


Šumari cijelog svijeta mogu biti ponosni na čovjeka, koji je kroz svoj naučni
i stručni rad na polju proizvodnje pšenice dao veliki doprinos čovječanstvu,
a da pri tom nije zaboravio na svoju »zelenu struku«, koja je pred preporodom,
jer danas cijeli svijet u šumi gleda mnogo vaše od same proizvodnje
drvne mase.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 27     <-- 27 -->        PDF

DJELOMIČNI POPIS POČASNIH PRIZNANJA


1.
Devet počasnih doktorata nauka primljenih od američkih i azijskih sveučilišta.
2.
Najviše odlikovanje Sveučilišta u Minnesoti za izvanredna dostignuća.
3.
Stakmanovo odlikovanje Sveučilišta u Minnesoti za istaknuta dostignuća
na oplemenjivanju žitarica.
4.
Priznanje četiri države Meksika za unapređenje proizvodnje pšenice.
5.
Odlikovanje Sitara — I — Imtiaz predsjednika Pakistana.
6.
Prva internacionalna poljoprivredna medalja Društva Agronoma Amerike.
7.
Clan Nacionalne akademije znanosti SAD.
8.
Clan Nacionalne akademije poljoprivrednih i veterinarskih znanosti Argentine.
9.
Odlikovanje za rad guvernera države Iowa (SAD).
10.
Odlikovanje za rad guvernera države Minnesota (SAD).
POPIS ODABRANIH RADOVA
(od oko 75 publiciranih)


1.
Borlaug , N. E.: Variations and Variability of Fusarium Uni. University
of Minnesota, Agricultural Experiment Station, June, 1945.
2.
Borlaug , N. E., et al.: Mexican Varieties of Wheat Resistant to Race
15B of Stem Rust.
The Plant Disease Reporter, April 1952.
3.
Borlaug , N. E.: Mexican Wheat Production and its Role in the Epidemiology
of Stem Rust in North America. Phytopathology, August 1954.
4.
B o r 1 a u g, N. E. et al.: Physiologic Races of Puccinia Rubigo Var. F. Sp.
Tritici in Mexico. Phytopathology, March 1956.
5.
B o r 1 a u g, N. E. et al.: Stripe Rust Resistant Mutants Obtained from
Irradiation of Gabo Wheat.
Phytopathology, September 1956.
6.
Borlaug , N. E. et al.: Control of Sunscald and Subsequent Buprestid
Damage in Spanish Cedar Plantations in Yucatan.
Journal of Forestry, March 1957.
7.
Borlaug , N. E.: The Use of Multilineal or Composite Varieties to Control
Airborne Epidemic Diesases of Self-Pollinated Crop Plants.
Proceeding of the First International Wheat Genetics Symposium (pg.
12—31). University of Manitoba, Winnipeg, Canada. 1959.
8.
Borlaug, N. E. & Loegering, W, G.: Contributions of International
Spring Wheat Rust Nursery to Human Progress and International Good-
Will.
9.
Borlaug , N. E.: Basic Concepts which Influence the Choice of Methods
for Use in Breeding for Disease Resistance in Cross-Pollinated and Self-
Pollinated Crop Plants. Breeding Pest-Resistant Trees Symposium.
Aug.Sept. 1964.
10.
Borlaug , N. E. et al.: Wheat, Rust and People. Phytopathology, Oct.
1965.
11.
Borlaug, N. E. and Athwal, D. W.: New Horizons in Wheat Prodution.
March 1967.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 28     <-- 28 -->        PDF

12.
B o r 1 a u g, N. E.: Organizing National Crop Production Campaigns. Strategy
for the Conquest of Hunger Symposium convened by the Rockefeller
Foundation, at the Rockefeller University in New York (pages 98—101).
April 1968.
13.
B o r 1 a u g, N. E.: Wheat Breeding and its Impact on World Food Supply.
Proceedings 3rd. International Wheat Genetics Symposium. Canberra,
Australian Academy of Science, Canberra, Australia. 1968.
14.
B o r 1 a u g, N. E. and C. F. K r u 11 : The Utilization of Collections in
Plant Breeding and Production.
International Biological Program Handbook No. 11, Genetics Resources in
Plants. Their Exploration and Conservation (pg. 427—429) Blackwell Scientific
Publications. — Oxford and Edinburgh. — 1970.
15.
B o r 1 a u g, N. E.: A Cereal Breeder and Ex-Forester´s Evaluation of the
Progress and Problems Involved in Breeding Rust Resistant Forest Trees.
Proceedings of the NATO-IUPRO Study Symposium — University of
Idaho, Moscow, Idaho, U. S. A. 1969.
Mirko Vidaković