DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 35     <-- 35 -->        PDF

n j a «, da je reultate kasnije poredio sa
svojim 6-godišnjim fenološkim posmatranjem
u Beogradu. Ta posmatranja nisu ni
jedina ni posljednja do danas.


5. S. Stilinović, A. Tucović: »Prethodna
istraživanja semena đugoigličave jele (Abies
concolor G. et L.) iz semenog objekta
na Avali«. Str. 95—102, s 3 tabele. Materijal
za istraživanje sakupljen je iz sastojine
đugoigličave jele na platou Avale, velike
0,15 ha i stare oko 40 godina. Ustanovljena
je prosječna klijavost od oko 30°/o,
što ukazuje da stabla rađaju sjeme znatne
vrijednosti. Češeri su skupljani s 8 stabala;
4 stabla sa češerima žute boje i 4
stabla sa češerima ljubičaste boje. Ustanovljeno
je da sjeme koje potiče iz češera
ljubičaste boje ima bolju klijavost i veću
energiju klijanja. Prethodno hladno tretiranje
sjemena u trajanju od 21. dana nije
dalo pouzdane rezultate; u tehnologiji
proizvodnje sadnica ove vrste treba predvidjeti
stratificiranje sjemena u trajanju
od 3—4 mjeseca prije proljetne sjetve. Pri
radu je korištena bogata odgovarajuća literatura
na našem i stranim jezicima.
6. N. Simić: »Neki primeri dekoracije
eksterijera i enterijera cveeem u našem
starom slikarstvu.« Str. 103—119, s 9 fotografija.
Autor ističe da u našoj nauci i
stručnoj literaturi još nije pokrenuto pitanje
razvoja ideje o upotrebi cvijeća u
dekoraciji eksterijera i enterijera; trebalo
bi uporno tragati po likovnom materijalu
za period srednjeg vijeka i po arhivskim
izvorima u 18. i 19. stoljeću. U radu su
dati primjeri: freska koja prikazuje Blagovesti,
rađena oko 1380. god. u Markovom
manastiru u Makedoniji, ikona Blagovesti
iz fruškogorskog manastira Krusedola
iz 16. st., ikonostas crkve u Aleksandrovu
iz 18. stoljeća. U sva tri slučaja
javlja se cvijeće, u vazama, kao dekoracija.
Primjeri navedeni u ovome radu su
prvi određeniji tragovi kod nas jedne
shvatljive ideje da se cvijeće koristi u dekoraciji
eksterijera i enterijera. U radu je
data brojna literatura iz ove domene.
7. A. Tucović, S. Stilinović: »O razlikama
´a ranom razvitku generativnog potomstva
nekih vrsta na staništu sladunacera«.
Str. 113—119, s 2 tabelice. U radu su dati
rezultati jednog ranog testa generativnog
potomstva triju vrsta breza (Betula verrucosa
Ehrh., B. pubescens Ehrh. i B. papyrifera
Marsch.). .Sjeme je sakupljeno ,s jednog
stabla od svake spomenute vrste 1967.
godine, odmah posijano i do kraja sezone
dalo je mlade biljke. Slijedeće godine biljčice
su presađene na pokusnu površinu (na
staništu cera-sladuna) sa četiri repeticije
za svaku vrstu, odn. po 100 sadnica od sva


kog majčinog stabla. Ogledne biljke, ukupno
300 sadnica, su premjerene krajem
slijedeće, 1969. godine i materijal je obrađen
statistički te se došlo do nekih, kako
sami autori ističu, orijentacionih zaključaka
(obzirom na nedovoljan broj genotipova
oan. mali broj stabala). U zaključcima
autori iznose da postoje značajne
razlike dvogodišnjeg generativnog potomstva
triju vrsta breza na spomenutom ekotopu
šume cera-sladuna. Najbolje se pokazalo,
po visinskom prirastu, potomstvo
uradavičave breze (srednja visina 175 cm),
zatim maljave oreze (158 cm), a najslabiji
papiraste oreze (138 cm). Prema đebljinsKum
prirastu prva je bradavičava, a posij
ean ja maljava breza. U radu je korištena
ooiino literatura koja se odnosi na
breze.


8. M. Kojić, O. Mijanović: »O vodnom
režimu i značaju nekih njegovih aspekata
za gajenje ukrasnih biljaka«. Str. 121—127,
s 1 grafikonom. Polazeći od postavke da
poznavanje vodnog režima dekorativnih
oiijaka ima izuzetan značaj, autori tretiraju
na osnovu literature: 1. Stanje, osobine
i promet vode i 2. Ekologija vodnog
režima. U okviru ekofiziološkog problema
vodnog režima kao najvažnije smatraju intenzitet
transpiracije i osmotske vrijednosti
staničnog soka. Daju konkretan primjer,
u vidu grafikona, dnevne dinamike
(od 7—18 sati) osmotske vrijednosti (staničnog
soka ruže (sorta baccara) u staklari
i na otvorenom prostoru (Beograd—Rakovica).
Razlike u hidraturnom stanju su evidentne
i iznose u najvećem dijelu dana
oko 3 atmosfere osmotskog tlaka staničnog
soka. Na kraju se ističe da bi problemu
vodnog režima u hortikulturi, posebno
u gajenju cvijeća, trebalo posvetiti
znatno veću pažnju nego do sada.
9. K. Zujović: »Neka zapažanja o vrstama
roda Diospyros na zelenim površinama
Beograda«. Str. 129—136, s 3 tabele i 4
fotografije. Konstatirane su dvije vrste:
Diospyros lotus L. i Diospyros virginiana
L. Prva vrsta zastupljena je s blizu dvadeset
primjeraka od kojih najstariji imaju
oko 40 godina, a druga s oko 60 primjeraka,
od kojih najstariji imaju 15 godina.
Kod obje vrste utvrđeno je subspontano
razmnožavanje, a vršeno je i mjerenje plodova
i sjemena i sjetva sjemena obje vrste.
Ustanovljen je visok procenat klijavosti
sjemena obje vrste. Na kraju autor
preporučuje obje vrste za ozelenjavanje
naših naselja.
10. K. Zujović: »Prilog proučavanju nesamonikle
dendroflore Beograda«. Str.
137—153, s 21 fotografijom Pored do sada