DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 35 <-- 35 --> PDF |
n j a «, da je reultate kasnije poredio sa svojim 6-godišnjim fenološkim posmatranjem u Beogradu. Ta posmatranja nisu ni jedina ni posljednja do danas. 5. S. Stilinović, A. Tucović: »Prethodna istraživanja semena đugoigličave jele (Abies concolor G. et L.) iz semenog objekta na Avali«. Str. 95—102, s 3 tabele. Materijal za istraživanje sakupljen je iz sastojine đugoigličave jele na platou Avale, velike 0,15 ha i stare oko 40 godina. Ustanovljena je prosječna klijavost od oko 30°/o, što ukazuje da stabla rađaju sjeme znatne vrijednosti. Češeri su skupljani s 8 stabala; 4 stabla sa češerima žute boje i 4 stabla sa češerima ljubičaste boje. Ustanovljeno je da sjeme koje potiče iz češera ljubičaste boje ima bolju klijavost i veću energiju klijanja. Prethodno hladno tretiranje sjemena u trajanju od 21. dana nije dalo pouzdane rezultate; u tehnologiji proizvodnje sadnica ove vrste treba predvidjeti stratificiranje sjemena u trajanju od 3—4 mjeseca prije proljetne sjetve. Pri radu je korištena bogata odgovarajuća literatura na našem i stranim jezicima. 6. N. Simić: »Neki primeri dekoracije eksterijera i enterijera cveeem u našem starom slikarstvu.« Str. 103—119, s 9 fotografija. Autor ističe da u našoj nauci i stručnoj literaturi još nije pokrenuto pitanje razvoja ideje o upotrebi cvijeća u dekoraciji eksterijera i enterijera; trebalo bi uporno tragati po likovnom materijalu za period srednjeg vijeka i po arhivskim izvorima u 18. i 19. stoljeću. U radu su dati primjeri: freska koja prikazuje Blagovesti, rađena oko 1380. god. u Markovom manastiru u Makedoniji, ikona Blagovesti iz fruškogorskog manastira Krusedola iz 16. st., ikonostas crkve u Aleksandrovu iz 18. stoljeća. U sva tri slučaja javlja se cvijeće, u vazama, kao dekoracija. Primjeri navedeni u ovome radu su prvi određeniji tragovi kod nas jedne shvatljive ideje da se cvijeće koristi u dekoraciji eksterijera i enterijera. U radu je data brojna literatura iz ove domene. 7. A. Tucović, S. Stilinović: »O razlikama ´a ranom razvitku generativnog potomstva nekih vrsta na staništu sladunacera«. Str. 113—119, s 2 tabelice. U radu su dati rezultati jednog ranog testa generativnog potomstva triju vrsta breza (Betula verrucosa Ehrh., B. pubescens Ehrh. i B. papyrifera Marsch.). .Sjeme je sakupljeno ,s jednog stabla od svake spomenute vrste 1967. godine, odmah posijano i do kraja sezone dalo je mlade biljke. Slijedeće godine biljčice su presađene na pokusnu površinu (na staništu cera-sladuna) sa četiri repeticije za svaku vrstu, odn. po 100 sadnica od sva kog majčinog stabla. Ogledne biljke, ukupno 300 sadnica, su premjerene krajem slijedeće, 1969. godine i materijal je obrađen statistički te se došlo do nekih, kako sami autori ističu, orijentacionih zaključaka (obzirom na nedovoljan broj genotipova oan. mali broj stabala). U zaključcima autori iznose da postoje značajne razlike dvogodišnjeg generativnog potomstva triju vrsta breza na spomenutom ekotopu šume cera-sladuna. Najbolje se pokazalo, po visinskom prirastu, potomstvo uradavičave breze (srednja visina 175 cm), zatim maljave oreze (158 cm), a najslabiji papiraste oreze (138 cm). Prema đebljinsKum prirastu prva je bradavičava, a posij ean ja maljava breza. U radu je korištena ooiino literatura koja se odnosi na breze. 8. M. Kojić, O. Mijanović: »O vodnom režimu i značaju nekih njegovih aspekata za gajenje ukrasnih biljaka«. Str. 121—127, s 1 grafikonom. Polazeći od postavke da poznavanje vodnog režima dekorativnih oiijaka ima izuzetan značaj, autori tretiraju na osnovu literature: 1. Stanje, osobine i promet vode i 2. Ekologija vodnog režima. U okviru ekofiziološkog problema vodnog režima kao najvažnije smatraju intenzitet transpiracije i osmotske vrijednosti staničnog soka. Daju konkretan primjer, u vidu grafikona, dnevne dinamike (od 7—18 sati) osmotske vrijednosti (staničnog soka ruže (sorta baccara) u staklari i na otvorenom prostoru (Beograd—Rakovica). Razlike u hidraturnom stanju su evidentne i iznose u najvećem dijelu dana oko 3 atmosfere osmotskog tlaka staničnog soka. Na kraju se ističe da bi problemu vodnog režima u hortikulturi, posebno u gajenju cvijeća, trebalo posvetiti znatno veću pažnju nego do sada. 9. K. Zujović: »Neka zapažanja o vrstama roda Diospyros na zelenim površinama Beograda«. Str. 129—136, s 3 tabele i 4 fotografije. Konstatirane su dvije vrste: Diospyros lotus L. i Diospyros virginiana L. Prva vrsta zastupljena je s blizu dvadeset primjeraka od kojih najstariji imaju oko 40 godina, a druga s oko 60 primjeraka, od kojih najstariji imaju 15 godina. Kod obje vrste utvrđeno je subspontano razmnožavanje, a vršeno je i mjerenje plodova i sjemena i sjetva sjemena obje vrste. Ustanovljen je visok procenat klijavosti sjemena obje vrste. Na kraju autor preporučuje obje vrste za ozelenjavanje naših naselja. 10. K. Zujović: »Prilog proučavanju nesamonikle dendroflore Beograda«. Str. 137—153, s 21 fotografijom Pored do sada |