DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Kako aerosnimci pružaju velike mogućnosti
za dobivanje podataka brzo i jeftino,
u knjizi se naročito naglašava primjena
kombiniranih fotointerpretacijskih i terestrićkih
metoda. Kod primjene aerosnimaka
treba naročito voditi računa o vrsti snimaka
obzirom na fotosloj (panhromatski,
infraorveni, kolor ili kamuflažni kolor),
žarišnu daljinu kamere (normalnokutni,
širckckutni i superširokokutni snimci), kut
nagiba osi kamere u času eksponaže (vertikalni
ili kosi snimci), format snimka i
mjerilo snimka. Danas se većinom snima
kamerama formata 23x23 cm, dok se format
18x18 cm napušta. Mjerilo snimaka
je možda najkritičniji faktor o kojemu ovisi
vrijednost snimaka. Na snimcima krupnog
mjerila može se identificirati više detalja,
ali snimaka sitnijeg mjerila bit će
za isto područje manje, znači bit će i manji
troškovi fotograma i karata. Izbor svrsishodnog
mjerila je uvijek kompromis između
tih dviju činjenica. Kod primjene
aerosnimaka treba se odlučiti dali je moguće
upotrijebiti neke već postojeće snimke
ili je potrebno vršiti novo snimanje. U
Tabeli 2 dane su orijentacione vrijednosti
relativnih cijena novih snimanja za prostrana
područja.


Odgovarajuće karte su bitne za racionalno
iskorišćivanje i razvijanje bilo kojeg
prirodnog bogatstva. Kod izrad e karat
a potrebno je voditi računa o matematičkoj
projekciji, mjerilu, vrsti karte
(planimetrijska, topografska), te metodi
snimanja i kartiranja. Primjena fotogrametrije
(mozaik, fotoplan, ortofotokarta,
kartiranje topografskih karata fotogrametrijski)
uvelike će smanjiti troškove. Karte
ne smiju ostati u ladicama, nego moraju
biti ´predane u javnost, velikom broju potrošača.
Zato je potrebno osigurati odgovarajuće
umnožavanje karata.


U projektu inventarizacije treba odlučiti
o načinu računske obrade podataka
, dali računati ručnim računskim
strojevima ili primijeniti kompjutore. Često
će viši troškovi ovih posljednjih biti
samo prividni, jer njihovom primjenom
se skraćuje faktor vrijeme. Ručna obrada
bit će opravdana za manje ili prethodne
obrade većih inventura. Kod izvođenja inventarizacije
na velikim površinama, s
masom podataka za obradu, kompjutori su
najbrže i najsvrsishodnije sredstvo za dobivanje
konciznih i vjerodostojnih podataka.


Sve faze inventarizacije moraju biti brižljivo
i potanko planirane, vodeći računa o
svim detaljima. Unaprijed će se odrediti
izgled i ispitati svrsishodnost svih tabela,
formulara, koji će se primijeniti. Važno je


osigurati nabavu i održavanje potrebne opreme,
te regrutaciju i izobrazbu os
o b 1 j a, koje će posao obaviti. Potrebno
je odrediti točan vremenski tijek inventarizacije.
Na taj način osigurat ćemo se
od mrtvih hodova, od rasipanja vremena
i novaca. U mnogim se inventarizacijama
pokazalo, da su se radi lošeg novršnog planiranja
prikupljali podaci, koji su se pokazali
kao suvišni.


Knjiga predstavlja gledišta Šumarskog
odsjeka organizacije FAO, koja su formulirana
nakon iscrpnih konzultacija s državnim
i komercijalnim organizacijama,
te se preporučuje svima onima, koji .se
bave problematikom inventarizacije šuma.


Z. Kalafadžić
Forstwissenschaftliches Centralblat
(Forstw. Cbl.) god. 1969


Br. 1


Rehfues s K. E.: Mogućnost i ciljevi
gnojenja šume.


Bachle r J.: Izvještaj o dvije pokusne
plohe drugog međunarodnog pokusa o provenijencijama
ariša god. 1958—59. nakon
8- odnosno 7-godišnjeg rasta.


Schmid t A.: Tijek visinskog prirasta
bora na nekim staništima u Oberpfalz-u.


Zöhre r F.: Sastojinski prirast, te uporedba
proizvodnje mješovitih sastojina
ariša i smreke na brdsko-planinskim staništima.


Br. 2
Rohmede r E.: 100 godina državne
službe za ispitivanje sjemena.
D i m i t r i L.: Prilog proučavanju infekcije
korijenja smreke gljivom Fomes annosus
(Fr.) Cooke.
Dimpflmeier: Agricol, novo sredstvo
za očuvanje sadnica za vrijeme uskladišten
ja i transporta.
Meiste r G.: Ciljevi i rezultati šumarskog
planiranja u gornjobavarskom visokogorju.


Br. 3
Schutt P., Neumann P. i Schuck
H.-J.: Kvantitativna morfologija klijanaca
četinjača.
Hiise r R.: Razgradnja karbamida u
sirovom humusu.
Webe r E.: Pokusna pošumljivanja križancima
ariša stara 16 godina.
Zec h W.: Prilog poznavanju sadržaja
hranjiva u iglicama klekovine bora (Pinus
montana).