DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Kako aerosnimci pružaju velike mogućnosti za dobivanje podataka brzo i jeftino, u knjizi se naročito naglašava primjena kombiniranih fotointerpretacijskih i terestrićkih metoda. Kod primjene aerosnimaka treba naročito voditi računa o vrsti snimaka obzirom na fotosloj (panhromatski, infraorveni, kolor ili kamuflažni kolor), žarišnu daljinu kamere (normalnokutni, širckckutni i superširokokutni snimci), kut nagiba osi kamere u času eksponaže (vertikalni ili kosi snimci), format snimka i mjerilo snimka. Danas se većinom snima kamerama formata 23x23 cm, dok se format 18x18 cm napušta. Mjerilo snimaka je možda najkritičniji faktor o kojemu ovisi vrijednost snimaka. Na snimcima krupnog mjerila može se identificirati više detalja, ali snimaka sitnijeg mjerila bit će za isto područje manje, znači bit će i manji troškovi fotograma i karata. Izbor svrsishodnog mjerila je uvijek kompromis između tih dviju činjenica. Kod primjene aerosnimaka treba se odlučiti dali je moguće upotrijebiti neke već postojeće snimke ili je potrebno vršiti novo snimanje. U Tabeli 2 dane su orijentacione vrijednosti relativnih cijena novih snimanja za prostrana područja. Odgovarajuće karte su bitne za racionalno iskorišćivanje i razvijanje bilo kojeg prirodnog bogatstva. Kod izrad e karat a potrebno je voditi računa o matematičkoj projekciji, mjerilu, vrsti karte (planimetrijska, topografska), te metodi snimanja i kartiranja. Primjena fotogrametrije (mozaik, fotoplan, ortofotokarta, kartiranje topografskih karata fotogrametrijski) uvelike će smanjiti troškove. Karte ne smiju ostati u ladicama, nego moraju biti ´predane u javnost, velikom broju potrošača. Zato je potrebno osigurati odgovarajuće umnožavanje karata. U projektu inventarizacije treba odlučiti o načinu računske obrade podataka , dali računati ručnim računskim strojevima ili primijeniti kompjutore. Često će viši troškovi ovih posljednjih biti samo prividni, jer njihovom primjenom se skraćuje faktor vrijeme. Ručna obrada bit će opravdana za manje ili prethodne obrade većih inventura. Kod izvođenja inventarizacije na velikim površinama, s masom podataka za obradu, kompjutori su najbrže i najsvrsishodnije sredstvo za dobivanje konciznih i vjerodostojnih podataka. Sve faze inventarizacije moraju biti brižljivo i potanko planirane, vodeći računa o svim detaljima. Unaprijed će se odrediti izgled i ispitati svrsishodnost svih tabela, formulara, koji će se primijeniti. Važno je osigurati nabavu i održavanje potrebne opreme, te regrutaciju i izobrazbu os o b 1 j a, koje će posao obaviti. Potrebno je odrediti točan vremenski tijek inventarizacije. Na taj način osigurat ćemo se od mrtvih hodova, od rasipanja vremena i novaca. U mnogim se inventarizacijama pokazalo, da su se radi lošeg novršnog planiranja prikupljali podaci, koji su se pokazali kao suvišni. Knjiga predstavlja gledišta Šumarskog odsjeka organizacije FAO, koja su formulirana nakon iscrpnih konzultacija s državnim i komercijalnim organizacijama, te se preporučuje svima onima, koji .se bave problematikom inventarizacije šuma. Z. Kalafadžić Forstwissenschaftliches Centralblat (Forstw. Cbl.) god. 1969 Br. 1 Rehfues s K. E.: Mogućnost i ciljevi gnojenja šume. Bachle r J.: Izvještaj o dvije pokusne plohe drugog međunarodnog pokusa o provenijencijama ariša god. 1958—59. nakon 8- odnosno 7-godišnjeg rasta. Schmid t A.: Tijek visinskog prirasta bora na nekim staništima u Oberpfalz-u. Zöhre r F.: Sastojinski prirast, te uporedba proizvodnje mješovitih sastojina ariša i smreke na brdsko-planinskim staništima. Br. 2 Rohmede r E.: 100 godina državne službe za ispitivanje sjemena. D i m i t r i L.: Prilog proučavanju infekcije korijenja smreke gljivom Fomes annosus (Fr.) Cooke. Dimpflmeier: Agricol, novo sredstvo za očuvanje sadnica za vrijeme uskladišten ja i transporta. Meiste r G.: Ciljevi i rezultati šumarskog planiranja u gornjobavarskom visokogorju. Br. 3 Schutt P., Neumann P. i Schuck H.-J.: Kvantitativna morfologija klijanaca četinjača. Hiise r R.: Razgradnja karbamida u sirovom humusu. Webe r E.: Pokusna pošumljivanja križancima ariša stara 16 godina. Zec h W.: Prilog poznavanju sadržaja hranjiva u iglicama klekovine bora (Pinus montana). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 47 <-- 47 --> PDF |
fer. 4 Mli n še k D.: Istraživanja šteta od divljači na jezgrima debala odraslih jela i dinarskih mješovitih šuma jele i bukve. Rohmede r E.: Terminološka pitanja u vezi »crvene truleži« — Problem smreke. Meist e G.: Razmišljanja o budućoj organizaciji šumskih poduzeća u gornjobavarskom visokogorju. Eckstein D. i Bauch J.: Prilog racionalizaciji jedne dendrokronološke metode i njenoj sigurnosti zaključivanja. Br. 5 Laatsc h W.: Ocjena opskrbljenosti vodom sastojina na jako propusnim staništima, (nastavak u br. 6 str. 351). Dimitr i L.: Istraživanja o podzemnim mjestima infekcije najvažnijim uzročnicima crvene truleži smreke (Picea abies Karst). Amme r V.: Značenje i zadaci njegovanja pejsaža. Ch roust Ludek: Utjecaj jačih zahvata u jednoj mlađoj sastojini smreke. Br. 6 Dietric h V.: Šumsko-privredna futurologija. Braun J. i Lulev J.: Infekcija neoštećenog korijenja smreke debljine prsta gljivom Fomes annosus (Fr.) Cooke. Rohmeder E. i Eicke G.: Rezultati šestgodišnjeg pokusa s provenijencijama bora u šumariji Hagenbach/Pfalz. Rehfuess : Stanje ishranjenosti juž nonjemačkih jelovih sastojina (Abies alba Mill.) u ovisnosti o količini hranjiva u tlu. Z e c h W., K o c h W. i F r a n z F.: Netto asimilacija i transpiracija grančica bora u ovisnosti o ishranjenosti kalijem, te o intenzitetu svijetla. Z. K. Forstwissenschaftliches Centralblat (Forstw. Cbl) god. 1970 Br. 1 Zec h W.: Osobitosti stanja ishranjenosti klorotičnih smreka na tlu bogatom kalcijem. Rohmede r E.: Prirast i zdravstveno stanje dvije sastojine Pinus peuce iz područja Grafrath (Obb.). Schut t P.: Vrijeme tjeranja, visinski rast i dužina iglica. Keller Th. i Zuber R.: O primanju i razdiobi olova u mladim smrekama. Balli k T. H.: Osnove za izbor svrsishodnih prekrivača tla na gredicama s pikiranim smrekama. Br. 2 Aufsess H. i H. v. Pechmann: Iskustva o djelovanju dužeg uskladištenja u vodi na kakvoću trupaca četinjača. Rohmeder E, i Beuschel G.: Pokus sa smrekom raznih provenijencija u Bischof sreut/Bavarska. Pechmann H. i Curtois H.: Istraživanja svojstava drva duglazije iz sastojina s lijeve obale Rajne. Br. 3 Z y c h a H.: Mednjača (Armillaria mellea Vahl ex Fr. (Kumm.) kao uzročnik centralne truleži smreke (Picea abies Karst.). Rohmede r E.: Utjecaj prašine karbita na zdravost i rast mladih smreka. Laa r A.: Prethodni rezultati pokusa prorjeđivanja topola u Južnoj Africi. Schutt P., Lang K.-J. i Mar ga.it D.: Brzi test za ustanovljavanje individualne osjetljivosti borova na SO2. Droste zu Hülshoff B.: Struktura, biomasa i prirast jedne starije sastojine smreke. Jung J. i Dres sei J.: O ispiranju hranjiva iz tla sa sirovim humusom nakon dodavanja karbamida i amonijevog sulfata. Br. 4 Brau n H. J.: Metoda istraživanja potrošnje vode drveća. Warin g R. H.: Mjerenje potencijala vode metodom Scholander-a i njeno značenje za šumarske znanosti. Schroede r M.: Metodološka istraživanja na primjeru velikog lizimetrijskog uređaja Castricum (Nizozemska). Pechmann H. i Curtois H.: Kakvoća piljenog drva, te pogodnost za izradu furnira drva duglazije iz sastojina sa lijeve obale Rajne. Johan n K: Rezultati analitičkih istraživanja strukture u prirodno pomlađenim sastojinama smreke. Br. 5 Thunel l B.: Prerada drva, jučer, danas i sutra. Braun H. J. i Lulev J.: Infekcija neozlijeđenog mlađeg korijenja smreke gljivom Fomes annosus (Fr.) Cooke. Kreutzer K: Manjak mangana kod smreka (Picea abies Karst.) u Južnoj Njemačkoj. Refisc h B.: Pitanje cilja gospodarenja i njegovih odrednica u šumskoprivrednim poduzećima. |