DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 46 <-- 46 --> PDF |
/hb. 2. SASTOJWMA rLffLLM/CA — ßLSrAt/DLSG/iOMDfLÄCHL DeSljinsAi sfepen.cm 7,5 V,5 fZ5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5^52,5 575 62,5 67,5 72,5 77,5 Surc/imessersfufe.n, cm 3SĆA TAi/ML 0,53 0,53 0,53 0,44 0,36 0,33 0,33 0,57 0,53 1,30 1,56 0,92 1,43 1,24 2,83 7LAfLlJA//CA 8UMVA GßUWPLÄCHZ 0,27\0,52 0,71 1,19 1,19 1,49 1,99 2,41 1,59 2,16 1,30 1,23 1,79 1,24 094 BVCML my ha {/MI/P//0 0,80,1,05 1,15 1,63 1,55 1,82 2,32 2,98 2,12 3,46 2,86 2,15´ 3^2. 2,48 3,77 Z(/SAJt/iLt/ PosfofaA učešća öufoe i´Je/s u deöijenskim sfepenima 1,8 2,3 2,2 2,6 3,3 4,3 3,0 4,9 \4/ 4,6 3,5 5,4 Proz&fffae/ier Anteif V *,s 3,1 der ßucfie und Tanne in Durcbmeesersiufen öeö/JinsAi sfepen,on mawMo S2,5 87,5 92,5 97,5 102,5 107,5112,5117,5122,5127,5 132,5137,5142,5 Dwxämesserstufen, cm /mESAttr JLIA rAAJNE 2/4 3,01 3,36 5,n 4,13 2,72 1,99 2,17 3,5* 2,57 2,80 -1,64 48,73 7L/fLUU/CA BVH.VA. WWDFLÄOME 0,53 -0,S7 21,2-5 g(/CAfL ir>y/>a. l/HUP/JO 2,67 3,01 4,03 5,23 4,13 272 1,99 2,17 3,54 2,57 2,80 -1,64 69,96 Zi/SA/f/teu PosMaJc učešća. 5uAve e´Jefc t/ dedijin$// im stepenima 3,8 i$ 5,8 7,5 5,9 3,9 2ß 3,1 5,1 3,7 4,0 2A 100,0 Prozenfae/ter Anćeil der ßucne and Tanne in Durcöm&ssersfufen Kulminacija drvne mase nastupa u vrlo jakom debljinskom stepenu od 97,5 cm. Distribucija drvne mase po debljinskim stepenima može se smatrati da je binomska i ako postoje između nekih stepeni veće razlike. I ovdje dolazi do izražaja konstatacija, koju smo istakli kod zbroja temeljnica, da je najveće grupiranje drvne mase u najjačim debljinskim stepenima kako se to vidi iz danog histograma. Na jake debljinske stepene otpada od ukupne drvne mase 70%, dakle veći postotak nego što je to slučaj kod zbroja temeljnica. 4. VISINE Visine su stabala jele i bukve mjerene u cilju utvrđivanja bonitetnog razreda staništa kao i u cilju kubiciranja stabala. Izmjerene su visine grupirane s obzirom na prsni promjer u debljinske stepene i izravnane. Podatke donosimo u tabeli 4 i si. 7. Kako se iz tih podataka vidi, do debljine od 45 cm bukova stabla su viša od jelovih, a poslije tog stepena niža. Uzrok je tome brži rast bukve u mladosti, a jele u kasnijoj dobi. Najviša izravnana visina jele iznosi 47 m, a bukve 36 m. 358 |