DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 20 <-- 20 --> PDF |
UDK 634.0.231:634.0.174.7 Abies alba PRIRODNO POMLAĐIVANJE U ZARAŽENIM JELOVIM SASTOJINAMA* ; :;:,y:; .. i m MATIC Mr SLAVKO, đipl. ing. šum. Katedra za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet u Zagrebu UVOD Poremećena biološka stabilnost jelovih sastojina Gorskog kotara, nastala nakon napada moljca jelinih iglica i ostalih štetnika na te sastojine, sama je po sebi pred šumare postavila problem obnove tih sastojina. S obzirom da je prirodno pomlađivanje u prebornim šumama kontinuirani proces, prostorno i vremenski nedjeljiv, izostanak ili pak smanjenje intenziteta prirodnog pomlađivanja je dovoljan razlog da mu se posveti veća pažnja. Važno je napomenuti da je obnova sastojina, bila ona prirodna ili umjetna najvažnija i najveća karika u zatvorenom lancu života jedne sastojine, čiji nestanak neminovno izaziva katastrofu za tu sastojinu. U nastojanju da rješenju problema prirodnog pomlađivanja zaraženih jelovih sastojina damo i svoj prilog, te da tom problemu damo, po moguć FAKULTETSKA ŠUMAR/JA ZALES1NA Mjerilo 1:25000 * Ova istraživanja je financirao Republički fond za naučni rad SR Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 21 <-- 21 --> PDF |
nosti, što realnije dimenzije, pristupili smo istraživanjima, koja smo nastojali bazirati na egzaktnih izmjerama svih mjernih elemenata presudnih za prirodno pomlađivanje jelovih sastojina. Istraživanja smo proveli na nastavno-pokusnom šumskom objektu Šumarskog fakulteta iz Zagreba, u Zalesini (SI. 1). OPĆENITO Šume istraživanog objekta smjestile su se s desne strane ceste Zagreb— Rijeka, na 130 km udaljenosti od Zagreba (SI. 2.). Šume tog šumskog kompleksa leže na padinama Vodenjaka (923 m), Dedinskog vrha (1061 m), Skradskog vrha (1044 m) i visoravni Kupjak (800 m). U centru šumskog kompleksa izdiže se Kupjački vrh (933 m). PREGLEDNA KARTA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Mjerilo 1:100000 Šume cijelog kompleksa razvile su se na podlozi vapnenca i dolomita, na kojoj nalazimo šume bukve i jele (Fago-Abietetum Horv.), te na škriljevačkoj i pješčenjačkoj podlozi na kojoj dolaze šume jele s rebračom (Blechno- Abietetum Horv.). Prema Köpenovoj klasifikaciji (Škreb i Letnik 1942. g.), ovo područje svrstano je u tip Cfsbx", sa slijedećim karakteristikama C — umjereno topla klima, srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je između 18° i —2° C. fs — nema izrazito suhog razdoblja, ali najsuši dio godine je ljeti. b — srednja temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 20° C, a najmanje 4 mjeseca temperatura je viša od 10° C. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 22 <-- 22 --> PDF |
x" — u godišnjem hodu oborina pojavljuju se dva maksimuma proljetni i jesenji. Za cjelovitiji prikaz klime Zalesine donosimo klimadiagram po H. Walters (SI. 3). Na podlozi pješčenjaka i škriljevaca nalazimo kisela smeđa tla, smeđa podzolasta tla i podzole. Na vapnenoj i dolomitnoj podlozi nalazimo rendzine na vapnencu i dolomitu, smeđa tla na vapnencu i lesivirana tla. CILJ ISTRAŽIVANJA Na području šumarije Zalesina, u Gosp. jed. Belevine, u sastojini jele s rebračom, postavljen je profil predstavljen nizom od 44 pokusne plohe u sistematskom rasporedu, svaka ploha površine 400 m2. Na jugozapadnoj ekspoziciji u odjelima 10 i 12 nalazi se 19 ploha, a na sjeveroistočnoj ekspoziciji u odjelima 8, 9, 10 i 13 ostalih 25. Osim toga, u sastojini jele s bukvom, na vapnenoj podlozi, u predjelu Nad Klanac, odjel 111-16 kontroliran je i ocjenjivan urod jele na jednom profilu na južnoj ekspoziciji i drugom profilu na sjevernoj ekspoziciji. Cilj istraživanja se sastoji u tome da na postavljenim objektima istražimo kako se pomlađuju jelove sastojine u novini uvjetima nastalim napadom moljca jelovih iglica i ostalih štetnika. Pokus smo zamislili tako da na osnovi konkretnih izmjera jelovog ponika, pomlatka i mladika na svim pokusnim plohama, te uzimajući u obzir sve one elemente za koje smatramo da su presudni kod prirodnog pomlađivanja u tim sastojina ma (ekspozicija, struktura sastojine, klimatski uvjeti, pedološki uvjeti, pe riodicitet uroda itd.), a poznavajući zdravstveno stanje tih šuma, dođemo do zaključka kako se pomlađuju te sastojine. Trebalo bi istražiti kako reagiraju ove sastojine u svojim životnim manifestacijama presudnim za pomlađivanje, u novonastalim uvjetima. Kakvu ulogu imaju ekološki uvjeti na uvjete pomlađivanja? Kakvu ulogu ima struktura sastojine na pomlađivanje, s posebnim osvrtom na debljinski razred, broj stabala, temeljnicu i drvnu masu, te horizontalnu projekciju i volumen krošnja, kao i ostale elemente strukture vezane uz krošnju i njihov međusobni odnos. Potrebno je komparirati kakav je intenzitet prirodnog pomlađivanja u periodu jake zaraze, s obzirom na intenzitet pomlađivanja u prošlom periodu kad nije bilo zaraze. ZARAŽENOST JELOVIH SASTOJINA NA PODRUČJU ZALESINE Jelove sastojine na području Zalesine nisu bile pošteđene od napada moljca jelinih iglica i ostalih štetnika koji napadaju krošnje jelovih stabala. Već Vajda (1954) nalazi jelovog moljca na mladiku i starim stablima u šumama Zalesine. Spaić (1967., 1969. a, 1969. b) nam prezentira podatke o intenzitetu napada jelovog moljca na tom području. U 1967. g. sa slabim intenzitetom napada, napadnuto je 18% površine. Godinu dana kasnije, napadnuto je 88% površine sa slabim intenzitetom, a 12% površine sa srednjim intenzitetom napada, dok u 1969. g. je 28% površine napadnuto slabim intenzitetom, a 72% površine sa srednjim intenzitetom napada. Prema navodima istog autora u |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 23 <-- 23 --> PDF |
KLIMADIJAGRAM PO H. WALTERU ZALESINA (750) 7,A°C 2179 mm (11) a — Meteorološka stanica b — Nadmorska visina c — Broj qodina opažanja d — Godišnja temperatura u °C (višegodišnji prosjek) e —Godišnja količina oborina u mm (višegodišnji prosjek) f — Srednji minimum temperature najhladnijeg mjeseca g — Apsolutni minimum temperature u periodu motrenja h — Srednji maximum temperature najtoplijeg mjeseca i — Apsolutni maximum temperature u periodu motrenja j — Srednja kolebanja temperature k — Srednji višegodišnji prosjek temperature zraka prema mjesecima l — Srednji višegodišnji prosjek oborina prema mjesecima o — Vlažni (hurnidni) period p _ Mjeseci sa srednjim minimumom temperature ispod o°C r — Mjeci s apsolutnim minimumom temperature ispod 0°C s — Razdoblje bez mrazova toj godini je primjećeno izrazito jačanje zaraze u centralnom dijelu Gorskog kotara u kojeg spada i Zalesina, u usporedbi s drugim područjima Gorskog kotara. Androić i Klepac (1969), u gospodarskoj jedinici »Belevine« na području Zalesine, na pokusnoj plohi (na kojoj je izvršena sječa intenziteta od 25%) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 24 <-- 24 --> PDF |
konstatiraju bitno smanjen prirast drvne mase, uslijed jakog napada jelovog moljca. Klepac (1970) za sve odjele gospodarske jedinice »Belevine« donosi podatke o smanjenju asimilacijske površine uslijed napada štetnika. Smanjenje asimilacijske površine u gospodarskoj jedinici »Belevine« iznosi u prosjeku 7,3%. Istraživanja navedenih autora nam potvrđuju da je jelov moljac prisutan u sastojinama na području Zalesine, da su njegove štete evidentne, te da su od stručnjaka kontrolirane i evidentirane. Na osnovi tih saznanja istraživanje prirodnog pomlađivanja od štetnika napadnutih jelovih sastojina bazirali smo na promatranju i izučavanju manifestacija tih sastojina vezanih uz fenomen pomlađivanja. PERIODICITET URODA SJEMENOM JELOVIH SASTOJINA NA PODRUČJU ZALESINE Na osnovi opservacija uroda jelovih sastojina sa sjemenom u zadnjih 8 godina, na području šumarije Zalesina, došli smo do slijedećih podataka: Dobar urod jele konstatiran je u godinama: 1964., 1966., 1968., 1970., 1971. Dobar urod smreke konstatiran je 1966. g. i 1971. g. Jelove sastojine u normalnim uvjetima rađaju svake 3—4 godine (Šafar: 1963.). Prema našim podacima jela je na području Zalesine od 1964. g. do 1971. g. obilno rodila 5 puta a smreka 2 puta. Pojavila su se tri uzastopna uroda svake druge godine, te dva zadnja uroda svake godine. Promatrajući tu pojavu, a poznavajući zdravstveno stanje tih sastojina i ugroženost jele od štetnika, nameće nam se pitanje, da li možemo tako intenzivni periodicitet uroda dovesti u vezu sa ugroženošću jele? Odgovor bi morao biti u vezi s opće poznatim saznanjem, da stablo koje se nalazi u životnoj opasnosti, reagira pojačanom manifestacijom nekih životnih pojava (urod sjemena, rano listanje, izlučivanje smole itd.). Na osnovi numeričkih podataka o smanjenju prirasta, smanjenju asimilacijske površine, te napadu tih sastojina od jelovog moljca, možemo s većim postotkom sigurnosti utvrditi da postoji veza između učestalosti rađanja jele sa sjemenom i njezine ugroženosti, te da tu vezu treba i dalje detaljno pratiti i istraživati. UROD NAPADNUTIH I OŠTEĆENIH STABALA U ljetu 1971. g. izvršili smo detaljno promatranje i ocjenjivanje uroda sjemena stabala U sastojim jele s rebračom u Belevinama, kao i promatranje uroda jelovih stabala u sastojini jele i bukve u predjelu Nad Klanac. U Belevinama smo radili na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj ekspoziciji, a u Nad Klancu na južnoj i sjevernoj. Pored promatranja i ocjene uroda stabala s češerima, naročitu pažnju smo obratili na ocjenu oštećenja krošanja odnosno iglica nastalih uslijed napada jelovog moljca na prsni promjer i visinu stabla, te visinski prirast. Prvi zaključak koji smo mogli donijeti bio je da kod ovakvog stupnja oštećenja i zaraze nismo mogli uočiti smanjen urod sjemena. Stabla koja su |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 25 <-- 25 --> PDF |
urodila sjemenom bila su skoro sva napadnuta od moljca jelinih iglica. Taj napad se, uglavnom, manifestirao na donjim granama, ali ako se protezao i na više, skoro do gornje trećine krošnje, nismo uočili smanjeni urod sjemena. To se naročito odnosi na stabla koja imaju dobar visinski prirast, jer takvim stablima, na tom području, u principu, nikad nije vrh napadnut i on redovno nosi veći broj češera. Kod stabala koja imaju kišobranast vrh tj. koja su bez znatnijeg visinskog prirasta, došli smo do sličnijih zaključaka u vezi napada moljca i uroda sjemena. Kod takvih stabala smo uočili da su češće totalno napadnuti od štetnika, međutim, i pored toga na nekim od njih pronašli smo po nekoliko češera, iako se to dogodilo u relativno malo slučajeva. U tab. 1 donosimo rezultate ocjene uroda sjemena i oštećenja pojedinih stabala u južnoj i sjevernoj ekspoziciji u predjelu Nad Klanac, u sastojim jele i bukve, na vapnenoj podlozi. Na južnoj ekspoziciji spomenute sastojine izvršili smo kontrolu i ocjenu uroda stabala sa sjemenom na 67 stabala, a na sjevernoj ekspoziciji istu kontrolu obavili smo na 47 stabala. Nadmorska visina iznosi 850 metara. Urod smo ocjenjivali po ocjenama od 1 do 5 tj. stabla koja nisu rodila sa sjemenom imaju ocjenu 1, a maksimalno dobar urod smo ocjenjivali sa 5. Oštećenja smo ocjenjivali po već uhodanoj metodi s ocjenama 0., 0/1., 1., 1/2 i 2. 0 — iglice krošanja nisu oštećene. 0/1 — iglice krošanja oštećene u donjem dijelu krošnje. 1 — krošnje oštećene u svom donjem dijelu do otprilike polovice dužine krošnje. 1/2 — krošnja je oštećena u velikom postotku, s tim da je vrh krošnje uvije neoštećen. 2 — krošnja je vrlo oštećena, tj. iglice su joj oštvećene u čitavoj krošnji. Komparirajući rezultate iz tabele 1. možemo zaključiti da su nam stabla na obadvije ekspozicije podjednako oštećenih iglica. Na južnoj ekspoziciji prosječna ocjena uroda sa sjemenom iznosi 2,4, a na sjevernoj 3,2. Od 67 kontroliranih stabala na južnoj ekspoziciji sjemenom je urodilo 10 stabala ili 15%, a na sjevernoj ekspoziciji od 47 kontroliranih stabala sjemenom je urodilo 19 ili 41%. Srednji prsni promjer i srednja visina rodnih stabala na juž noj ekspoziciji iznosi ps = 45 cm i hs = 25,1 m., a na sjevernoj ekspoziciji ps = 55 cm i h, = 30,8 m. Općenito možemo zaključiti da kod promatranih sastojina, na području sastojine jele s rebračom na silikatnoj podlozi i sastojina jele i bukve na vap nenoj podlozi, a uz već navedeni intenzitet napada i postotak oštećenja krošanja, nismo mogli uočiti smanjeni urod sjemena koji je nastao uslijed napada štetnika. Istraživanja su pokazala da su stabla sa sjeverne ekspozicije bolje urodila sjemenom nego stabla s južne ekspozicije. PRIRODNO POMLAĐIVANJE U SASTOJINI JELE S REBRAČOM Na 44 pokusne plohe, svaka veličina 400 m2, smještenim u sistematskom nizu i to 19 ploha na jugozapadnoj ekspoziciji, a 25 na sjeveroistočnoj ekspoziciji izvršili smo početna istraživanja koja bi trebala bar djelomično odgovoriti na već naprijed postavljena pitanja. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Tabela 1 JTužna ekspozic i j a Broj st. Prsni pr. cm Visina m Oštećenje Ocjena uroda 1 34 17,2 0 4,0 6 52 3,8 1 2,5 8 32 21,5 1 2,0 15 42 25,6 o/i 1,5 30 44 26,2 0/1 1,5 44 50 23,4 o/i 3,0 48 68 28,8 o/i 3,5 50 36 29,4 0/1 1,5 51 54 31,3 o/i 2,5 Prosjek 45 25,1 o/i 2,4 Sj everna ekspozicija 4 44 26,9 o/i 3,5 5 58 34,3 0/1 4,0 6 58 36,4 o/i 4,0 8 45 34,3 o/i 2,5 9 78 31,7 o/i 2,5 10 46 29,5 1 1,5 11 64 31,8 o/i 2,5 13 60 32,9 1 3,5 14 36 29,6 o/i 2,0 15 46 34,0 0/1 3,0 17 50 34,0 o/i 3,0 19 52 29,7 o/i 4,0 20 54 33,6 0 4,0 22 54 28,2 1 3,0 24 54 30,2 o/i 4,0 25 46 30,2 o/i 4,0 33 56 31,7 0/1 3,0 39 78 34,6 0 2,0 46 70 30,5 o/i 2,5 Prosjek 55 30,8 o/i 3,2 Na svim pokusnim plohama izvršili smo snimanje ponika, pomladka i mladika do 3 cm prsnog promjera. Ponik, jedno, dvo i trogodišnje biljke smo snimali na pruzi dugoj 20 a širokoj 2 m, koja prolazi sredinom plohe, a predstavlja 10" o površine plohe. Podatke za ponik smo preračunavali na cijelu površinu od 400 m2. Pomladak i mladik do 3 cm prsnog promjera snimljen na cijeloj površini razvrstali smo u visinske klase i to: do 10 cm a zatim 11—25., 26—50., 50—75., itd. sve do prsnog promjera 3 cm ili do visine 3,76 m na više. Na grafikonu 1. donosimo grafički prikaz distribucije broja ponika, pomladka i mladika jele, smreke i bukve na dvije različite ekspozicije. Na gra 438 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 27 <-- 27 --> PDF |
fikonu su nanesene aritmetičke sredine sa svih pokusnih ploha jedne i druge ekspozicije. Na osnovi podataka s grafikona možemo zaključiti da se jela, u sastojim jele s rebračom, bolje pomlađuje na sjeveroistočnoj nego na jugozapadnoj ekspoziciji. To naročito dolazi do izražaja u drugoj, trećoj i četvrtoj visinskoj klasi tj. u klasama od 11—25., 26—50., 51—75. Veći broj pomladka u tim visinskim klasama nam garantira da je pomlađivanje u toj sastojim uspjelo, te da je taj pomladak izbjegao najvećem postotku mortaliteta, koji je naročito izražen u prvoj visinskoj klasi, tj. do 10 cm. DISTRIBUCIJA BROJA PONIKA,POMLADKA I MLADIKA JELE,BUKVE I SMREKE U SAST0JIN1 JELE S REBRAČOM NA DVIJE RAZLIČITE EKSPOZICIJE Juqozapodno ekspozicija Sjeveroistočna ekspo2icfjo S obzirom da su ovo početna istraživanja moramo napomenuti da smo u ovom slučaju zanemarili utjecaj svih elemenata strukture sastojine na elemente pomlađivanja, a koji su prema našim, još neobjavljenim istraživanjima, u čvrstoj korelaciji s pomlađivanjem u toj sastojini. Razlog boljeg pomlađivanja u sastojinama na sjeveroistočnoj ekspoziciji možemo tražiti u većoj vlazi tla i zračnoj vlazi. Istraživajući pojavu ponika, jedno, dvo i trogodišnjeg pomladka jele na svim pokusnim plohama došli smo do slijedećih rezultata. S obzirom na izostanak uroda sjemena jele u 1969. g. nismo imali pojavu jednogodišnjeg pomladka. Prosječni broj ponika dobivenog sa 44 pokusne plohe iznosi 510 komada na 400 m2. Dvogodišnjeg pomladka smo našli 50 komada ili 10% a trogodišnjeg pomladka 30 komada ili 6%. Mjerenja su vršena u studenom 1971. godine. Analizirajući ove rezultate, pod pretpostavkom da nam svaki urod jelovih sastojina sa sjemenom daje približno isti broj ponika, možemo zaključiti da postoji veliki postotak mortaliteta jedno i dvogodišnjeg pomladka jele. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Uzroke propadanja možemo tražiti prije svega u klimatskim čimbenicima (suša, mraz i studen), zatim u prevelikoj zastrtosti tla s krošnjama tj. pomanjkanjem svjetla i u biotskim faktorima (kukci, divljač). Naša daljnja istraživanja usmjerili smo u pravcu rješenja i objašnjenja tih pojava. ZAKLJUČAK Na osnovi istraživanja prirodnog pomlađivanja u zaraženim jelovim sastojinama možemo donijeti slijedeće zaključke: 1. Istraživanja prirodnog pomlađivanja u zaraženim jelovim sastojinama od moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R.) i ostalih štetnika, vršili smo u sastojini jele s rebračom (Blechno-Abietctum Horv.) na silikatnoj podlozi, te u sastojini jele i bukve (Fago-Abietetum Horv.) na vapnenoj podlozi, na dvije suprotne ekspozicije, jugozapadnoj i sjeveroistočnoj te južnoj i sjevernoj. 2. Prateći periodicitet uroda jelovih stabala sa sjemenom u zadnjih 8 godina ustanovili smo da je jela urodila dobrim urodom 5 puta i to, 3 puta svake druge godine, a 2 zadnja uroda su uslijedila uzastopno. Smreka je u tom razdoblju urodila 2 puta u razmaku od 4 godine. Intenzivniji periodicitet uroda jelovih sastojina sa sjemenom možemo s velikim postotkom sigurnosti objasniti kao reakciju jelovih stabala na ugroženost nastalu evidentiranim napadom štetnika, a naročito moljca jelinih iglica. 3. Promatrajući i ocjenjujući urod sjemenom stabala jele, napadnutih i oštećenih krošanja, nismo mogli zaključiti da na tom području napadnuta stabla manje rađaju sjemenom u koliko intenzitet napada ne iznosi više od ocjene 1/2. Ako je stablo do vrha oštećeno i napadnuto, možemo zaključiti da je urod vrlo slab ili je najčešće izostao. 4. Ocjenjujući intenzitet uroda stabala sjemenom u jelovim sastojinama na vapnenoj podlozi došli smo do zaključka da je na južnoj ekspoziciji 15% ukupnog broja kontroliranih stabala urodilo sjemenom s prosječnom ocjenom uroda 2,4. Na sjevernoj ekspoziciji urodilo je 41% od ukupnog broja kontroliranih stabala s prosječnom ocjenom uroda od 3,2. Srednji promjer (ps) i srednja visina (h8) rodnih stabala na južnoj ekspoziciji iznosi p., = 45 cm, h, = 25,1 m, a na sjevernoj ekspoziciji ps = 55 cm, hs = 30,8 m. 5. U sastojini jele na silikatnoj podlozi na 44 pokusne plohe, svaka veličine 400 m2, ustanovili smo da od prosječnog broja od 510 kom. jelovog ponika ostane dvogodišnjeg pomladka 10%, a trogodišnjeg svega 6%. 6. Na osnovi totalnog snimanja pomladka i mladika, u jelovim sastojinama na silikatnoj podlozi, te njihovog razvrstavanja u 17 visinskih klasa, na 19 pokusnih ploha jugozapadne ekspozicije i 25 pokusnih ploha sjeveroistočnoj ekspoziciji, došli smo do zaključka da jela na sjeveroistočnoj ekspoziciji ima bolje uvjete pomlađivanja nego na jugozapadnoj ekspoziciji. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 29 <-- 29 --> PDF |
LITERATURA 1. Androić, M.-K 1 e p a c, D. (1969.): Problem sušenja jele u Gorskom KotaruSloveniji. Sum. list 1/2. 2. D e k a n i ć, I- (1963.): Proučavanje optimalne strukture sastojine (po vrstama drveća i etažama) u vezi sa korišćenjem sunčane energije, hranjiva u tlu i gospodarske namjene (preborne sastojine), Zagreb. 3. Klepac , D. (1970.): Kako utvrditi postotak smanjenja asimilacijske površine u zaraženim jelovim šumama. Sum. list 7/8. 4. S p a i ć, I. (1969.): Neka ekološka opažanja i rezultati suzbijanja moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R.) Šum. list 5/6. 5. Spaić , I. (1969.) a): Suzbijanje moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R) 1968. god. u Gorskom kotaru, Šum. list 1/2. 6. S p a i ć, I. (1969. b): Stanje zaraze i suzbijanje moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R.) u 1969. godini, Šum. list 11/12. 7. Šafar , J. (1963.): Uzgajanje šuma, Zagreb8. Š k r e b, S.-Letnik, J. (1942,): Klimatska razdioba Hrvatske, Zemljopis Hrvatske, I, Zagreb. 9. Vajda , Z. (1954): Moljac jelovih iglica u sastojinama Gorskog kotara. Šum. list Summary NATURAL REGENERATION OF INFESTED FIR STANDS Investigations on natural regeneration of Fir stand attacked by the Fir needle moth (Argyresthia fundella F. R.) and other pests were carried out in the Gorski Kotar region (Croatia), Forest District Zalesina. The experiment was laid out in Fir/Beech stands on limestone parent material (Fago-Abietetum Horv.), and in the stands of Fir with Hardfern (Blechno-Abietetum) on silicate parent material, and this on two opposite aspects, viz. SW and NE, S and N. Taking into consideration that Silver Fir in the last 8 years yielded 5 good seed crops 3 times every second year, while the last two crops occurred subsequently, such intensive seed crops are to be explained by the reaction of Fir trees to the danger of pests, primarily the Fir needle moth. In Fir trees whose damage intensity did not exceed an estimated 1/2, it was not possible to notice a reduced seed crop. In the Beech/Fir stand on the southern aspect only 15% of the total number of controlled trees yielded seeds — with an average estimate of yield of 2.4, while on the northern aspect 41% of trees yielded seeds with a yield estimate of 3.2. In the stand of Fir with Hardfern of the total young reproduction there remained in life only 10% of two-year, and 6% of three-year seedlings. In this same stand better regeneration conditions were found on the NE than on the SW aspect. This is especially conspicuous in the height-class II, III and IV of the young growth, i. e. in those height-classes where the percentage of young growth mortality is the least. |