DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Kao znanstveni radnik, naš profesor Vajda bio je jedan od pionira na znanstvenom šumarskom polju. U ono vrijeme, kad se vrata Almae Mater nisu lako otvarala i kad znanost nije bila svakome tako pristupačna kao danas, Ti si se, dragi Zlatko, probio iz redova šumarske operative od običnog šumarskog inženjera do doktora šumarskih znanonsti. Gledajući retrospektivno na naše šumarstvo pred 40 godina, usuđujem se reći da je to bio podvig svoje vrste i izvanredni uspjeh koga si Ti postigao obranivši kao operativni šumar svoju znanstvenu radnju »O rasprostranjenju i rastu smreke u Gorskom kotaru«, koju su naši stari profesori priznali kao dizertaciju i predložili Te za doktora šumarskih znanosti pa si taj stupanj i postigao 1932. godine. Od tada pa do danas dr Zlatko Vajda radi i publicira neprestano studije iz područja uzgajanja šuma, zaštite šuma, klimatologije i ostalo. Poslije Oslobođenja dr Zlatko Vajda dolazi na Šumarski fakultet. Premda ima doktorat šumarskih znanosti i premda iza sebe ima preko 20 godina neprekidne, plodne šumarske službe te iako je publicirao priličan broj radova, dr Vajda se podvrgava fakultetskim regulama i na bivšem Poijoprivredno-šumarskom fakultetu habilitira za sveuč. docenta 1947. godine. Intenzivni naučni rad s jedne strane i priznanje od Fakulteta s druge strane dalo Ti je podstreka da si u novoj sredini — na pravom mjestu na koje si došao — počeo još više stvarati na znanstvenom polju. Naročito na području zaštite šuma Ti si stvorio nove vidike, dao si znanstvena obrazloženja za sušenje naših šum.a pa su Tvoji brojni radovi našli priznanje u svijetu i kod kuće. Rijetko koji šumarski stručnjak ima sreću da doživi i vidi plodove svoga rada. Među te rijetke stručnjake obrajaš se i Ti, jer si djelovao i radio gotovo pola stoljeća, a na ovom fakultetu 25 godina. Zato je za nas sve, a posebno za mene ugodna dužnost da sam u ovom kratkom rezimeu donekle osvijetlio rezultate Tvoga rada, koji su tako veliki i vrijedni. U ime Vijeća Šumarskog fakulteta i u svoje ime, ja Ti zahvaljujem na Tvome nesebičnom radu pa mi dozvoli da Ti predam za uspomenu skroman poklon«. RADOVI PROF. Dr Z. VAJDE Dendrogeografska istraživanja (Sur les recherches dendrogeographiques), Sum. List, LV, 9, 404—407, Zagreb 1931; Dengler: Waldbau auf ökologischer Grundlage (recenzija), Sum. List, LV, 3, 131—133, Zagreb 1931; Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u Gorskom Kotaru (L´etendue naturelle et la croissance de l´epicea dans le Gorski Kotar), Šum. List, LVII, 4, 217—253, 5, 289—330, Zagreb 1933 (disertacija); Marinović: Sumsko-privređna geografija, Beograd 1934, (prikaz), Sum. List, LX, 5, 6, 7, 346—362, Zagreb 1936; Bijeli jasen u prebornoj šumi na Kršu (Fraxinus excelsior dans les forets jardinatoires du Karst),´ Sum. List, LXI, 3, 126—136, Zagreb 1937; Institut za nauku o šumskom radu u Eberswaldu. Šum. List, LXII, 11, 285— —288, Zagreb 1938; Savremeni aparati za ispitivanje čistoće i klijavosti šumskog sjemenja, (Les appareils modernes pour l´exmen de la purete et de la faculte germinative des semences forestieres), Šum. List, LXII, 10, 506—511, Zagreb 1939 (izvod na fracuskom); Die natürliche Verbreitung der Fichte im Gebiete der Gross Kapela Z. Forst u. Jagdw., 10, Berlin 1938; Neki podaci o znanstvenim šumarskim institutima u Njemačkoj i Cehoslovačkoj (Quelques donnees sur le Institute scientifique forestiers en Allemagne et en Tchecoslovaquie, Šum. List, LXIII. 12, 691—699, Zagreb 1939 (izvod na francuskom); Sumsko-uzgojne slike s puta po Njemačkoj i Cehoslovačkoj (Sylviculture en Allemagne et en Tchecoslovaquie, Šum. List, LXIII, 8/9, 414—452, Zagreb 1939 (izvod na francuskom); Problem rase kod osnivanja sastojina (Probleme de la race chez les essences forestieres), Sum. List, LXIII, 4/5, 185—205, Zagreb 1938 (izvod na francuskom); 474 |