DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 72 <-- 72 --> PDF |
kapitala, veliki državni dugovi, pasivna trgovinska b:lanca itd- Glavna privredna grana je poljoprivreda kojom se bavi daleko pretežan dio stanovništva, i to zaostala poljoprivreda malog posjeda s veoma malim obradiv´m površinama (0,77 ha oranica i 1,15 ha livada po domaćinstvu) i niskim prinosom- Premda pašnjaci zauzimaju 82fl/o poljoprivredne površine, stoke ipak nema mnogo (naročito u nekim krajevima), ali uza sve to stoka i stočni proizvodi čine glavni dio robne proizvodnje sela i osnovnu robu za izvoz. Ako se pritom ima u v´du da stoka pase gotovo u svim šumama, onda nije teško zaključiti da je bilo veoma malo mogućnosti za racionalno jiskorišćavanje, dobru zaštitu i unapređenje šume. Posebno je značajno da za poslove šumarstva nisu nikad postojali posebni državni organ;, već su te poslove obavljali opći državni organi, u doba kn jaza Danila su to bili Senat i plemenski kapetani. Plemenski kapetani su bili prvostepena sudska, upravna i vojna vlast-Kasnijim reorganizacijama se odvaja vojna organizacija (1871- i 1879.g-), umjesto Senata se osniva Veliki sud (najviša sudska vlast) zatim razna ministarstva i Državni savjet (najviša upravna vlast i upravni sud) dok plemenski kapetani ostaju prvostepeni upravni i sudski organi. U XIX vijeku u Crnoj Gori nije bilo visoko kvalificiranih šumarskih stručnjaka- Prvi se pojavljuje tek 1907. g. uz vrhovni privredni resor. Na tom se mjestu do 1915. g. smijenjuje daljnja četvorica (s prekidima), od kojih su bila dvojica porijeklom iz Crne Gore, i to između 1911. i 1914- (sa završenom šumarskom školom u Piseku, Čehoslovačka). Kvalificiranog lugarskog osoblja nije bilo. Veoma je interesantno da su poslovi šumarstva još 1873. g- spadali u nadležnost vojnih vlasti i tamo ostali (s manjim prekidima u pogledu privatnih šuma) do 1903. g- Komandiri su osnovali u svakom selu posebne komis je od »tri poštena [i savjesna čovjeka« kao prvostepene organe za poslove šumarstva- Od 1903- g., opet s malim prekidom, poslovi šumarstva prelaze u Ministarstvo unutrašnj´h djela (u Privredno odjeljenje) i njegove niže instance (oblasne uprave i kapetanije). Od 1904. g- plemenski kapetani uspostavljaju u svakoj općini nove prvostepene organe, komisije, na čelu s glavnim kmetom. Zakon o šumama nije postojao, već su razna pitanja iz područja šumarstva rješavana naredbama i raspis´ma, počev od naredbe Senata 1873- g., preko naredaba ministra vojnog iz 1875., 1884i 1888- god. do naredbe o šumama ministra unutrašnjih djela iz 1904. g- i njegovog Raspisa o šumama iz 1909. g. U analizi autor utvrđuje da su propisi ministra unutrašnjih djela rađeni po ugledu na Zakon o šumama Srbije i ukazuje na pojedine nerealne odredbe i neopravdana ograničavanja, iako su bili bolji i potpuniji nego raniji propisi- Glava o imovinsko pravn´m odnosima na šumama je osobito interesantna, naročito zbog toga što se u propisima ministra unutrašnjih djela pojavljuju i propisi o državnim šumama a takvih na teritoriji Crne Gore do balkanskog rata nije uopće bilo- Detaljnom analizom autor osvjetljava ove komplicirane odnose, razmatrajući ih posebno za područje Crne Gore do rata 187678, posebno za područje oslobođenja u tom ratu i posebno za područje oslobođenja u balkanskom ratu. Obrađujući šume komunice, koje su na teritoriji do balkanskog rata bile najveće i najvrednije šume u Crnoj Gori, autor ovo veoma važno privredno dobro povezuje sa problematikom zajedničkih pašnjaka i ukazuje na ogromnu ulogu zajedničkih šuma i pašnjaka za razvoj onog tipa stočarstva koje je bilo osnovica tadašnje crnogorske privrede. Zbog toga su tim šumama´ i njihovi vlasnici i |