DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 78 <-- 78 --> PDF |
<*?n memnciam Ing. RATKO KEVO 7. listopada 1972. godine preminuo je na Bledu, gdje je boravio kao sudionik sastanka Inicijativnog odbora za osnivanje Savjeta za zaštitu čovjekove sredine SFR Jugoslavije, ing. Ratko KEVO, direktor Republičkog zavada za zaštitu prirode u Zagrebu. Njegovo, već desetak godina bolesno srce, u tren oka prestalo je djelovati prekinuvši nit života jednog od pionira zašt,ite prirode, u času kada ta djelatnost postiže u društvu punu afirmaciju kao nužda za očuvanje što povoljnije (zdravije) životne okoline čovjeka- Na ispraćaju do posljednjeg počivališta na zagrebačkom Mirogoju između brojnih sudjeloval|i su i J. Ivezić, predsjednik Savjeta za zaštitu prirode Hrvatske i predsjednik Organizaciono-političkog vijeća Sabora SR Hrvatske, prof. Veselko Veloić, republički sekretar za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu, dr Zvonko Petrinović, republički sekretar za urbanizam, građevinarstvo |i komunalne poslove, akademik prof- Branimir Gusle |i mnogobrojne druge ugledne ličnosti, a o životnom putu ing. Keve i njegovoj stručnoj djelatnosti govorili su fng. A. Šobat (u ´ime Savjeta za zaštitu prirode Hrvatske i Republičkog sekretari |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 79 <-- 79 --> PDF |
jata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu), prof. Vladimir Ukrajinček (u jirne Društva konzervatora Jugoslavije), ing. Oskar Piškorić (u jme radne zajednice Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu) i N. Baljak (u ime društvenih li političkih organizacija Černomerca)- Ing. Ratko Kevo rodio se u Splitu 24. IX 1915- godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Za životni poziv izabrao je šumarsku struku za koju se osposobljava na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje jdiplomira u jesen 1940. godine. Stručni ispit, ispit za sticanje zvanja mlađeg šumarskog [inženjera, položio je 1951. godine. U lipnju 1941. godine postavljen je za šumarskog vježbanika u tadašnjem Ravnateljstvu šuma u Gospiću, u kojem ostaje do pred kraj studenoga 1942godine, kada odlazi u Omiš, najprije u Ravnateljstvo šuma, a zatim u Šumariju tadašnje Kotarske oblasti. Nakon kapitulacije Italije, odnosno polovicom listopada 1943. godine, premješten je u Šumariju u Splitu, u kojoj ostaje do Oslobođenja, listopada 1944. godine, kada kraće vrijeme radi u Oblasnom Narodnooslobodilačkom odboru za Dalmaciju u Splitu, a zatim u Okružnom te kotarskom narodnom odboru u Zadru. Početkom travnja 1947. godine premješten je opet Oblasnom narodnom odboru za Dalmaciju u Splitu, u kojem ostaje do njegove likvidacije, do 13. V 1950. godine- Osnutkom Šumskog gospodarstva Dalmacije, nakon jednomjesečnog rada u Kotarskom narodnom odboru u Spl(itu, prelazi u to Gospodarstvo, a zatim u Šumarski inspektorat, također, u Splitu u kojem ostaje do 17- IX 1955. godine. Time je završen prvi period stručnog rada ing. Keve u kojem je dominirala uzgojna grana šumske djelatnosti. Kao uzgajivač boravio je 1947. godine 4 mjeseca u Albaniji u svojstvu stručnog savjetnika za pošumljavanje. Drugo razdoblje stručne djelatnosti ing- Keve, razdoblje djelatnosti na zaštiti prirode, započinje 18. rujna 1955. godine, kojeg je dana nastupio dužnost u tadašnjem Konzervatorskom zavodu NR Hrvatske u Zagrebu. U tom Zavodu tada je bila ujedinjena služba zaštite spomenika kulture i zaštita prirode, odnosno, za onda samo »zaštita prirodnih rijetkosti«. U unutarnjoj organizaciji Konzervatorskog zavoda, poslovi na zaštiti prirode bili su odvojeni od poslova na zaštiti spomenika kulture u obliku »Odjela za zaštitu prirodnih rijetkosti«. Ovaj odjel iste, 1955. godine nije radio nekoliko mjeseci, jer su prijašnji konzervatori tog Odjela bili razriješeni dužnosti zbog nastojanja maksimalne zaštite Nacionalnog parka »Plitvička jezera«. Kake je ing. Kevo pri dolasku u Zavod zatekao samo jednog konzervatora, prof. M. Kamenarovića, to znači da ing. Kevo i prof. Kamenarović zapravo oblikuju novu politiku zaštite prirode, a koja se, pored svakodnevnog rada, očituje li u novom »Zakonu o zaštiti prirode iz 1965- godine. Po dolasku, ing. Kevo postavljen je odmah za šefa navedenog Odjela za zaštitu prirodnih rijetkosti, a od 1. lipnja 1958. godine preuzima i rukovodstvo cjelokupnog Konzervatorskog zavoda kao v.d- direktora koju dužnost obavlja gotovo godinu i pol dana.. Zakonom o zaštiti prirode jz 1960. godine za tu djelatnost osnovan je poseban Zavod za zaštitu prirode (kojeg Zakon o zaštiiU prirode :z 1965. geđine pretvara u Republički zavod za zaštitu prirode). Zavod za zaštitu prirode započeo je radom 1. siječnja 1961- godine, a ing. Kevo postaje njegovim direktorom, na kojoj ga je dužnosti zatekla i smrt. Ne podcjenjujući rad prethodnika i suradnika ing. Keve, treba priznati da se ova djelatnost pod njegovim rukovodstvom razvila na novim osnovama |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ne samo u Jugoslaviji, nego i u svjetskim razmjerima- To posebno vrijedi za razdoblje nakon donošenja novog Zakona o zaštiti prirode 1965. godine, po kojem se cjelokupna priroda stavlja pod opću zaštitu društva ne samo radi »zaštite zbog zaštite«, nego i sa svrhom racionalnog korišćenja prirode d prirodnih dobara. Ovo se ostvaruje preko zakonske obaveze da kcd donošenja prostornih planova odnosne projekte organizacije traže suradnju i službe zaštite prirode. Iako se ta obaveza1, krivnjom projektnih organizacija, nije uvijek izvršavala, ipak je doprinijela da se je na mnogim područjima, osobito u primorskim, sudjelovanjem službe zaštite prirode osiguralo racionalno korišćenje prostora u odnosu na prirodu. Nema sumnje da je u citiranom Zakonu, postavljena obaveza sudjelovanja službe zaštiite prirode u izradi prostornih planova utrla put takvoj obavezi i u »Zakonu o prostornom planiranju«, koji treba biti donesen u 1973. godini. Ne samo kao direktor, nego i osobno ing. Kevo bio je nosilac ekspertiza i elaborata o zaštiti prirode u prostornim planovima kao što su Projekt Južni Jadran, Projekt Gornji Jadran, Prostorni plan Istre, Prostorni plan otoka Šolte, da se spomenu samo oni veći. Od manjih, ovom prilikom ne može se mimoići suradnja ing. Keve kod lokacije i projektiranja, kao hotela »Eden« u Rovinju (projektant ing. Bartolić), projekta turističkog naselja Veštar kod Rovinja (projektne organizacije »Medvešćak«) ili kod izrade zaštitno-uređajne osnove za park-šumu Marijan (prof, dr D- Klepac). Rad ing. Keve odvijao se i na publicističkom polju pa se njegovi napisi nalaze u nizu časopisa d publikacija kao u: —. »Prirodi« Hrvatskog prirodoslovnog društva u Zagrebu, — »Zaštiti prirode«, kojeg je izdavao Zavod za zaštitu prirode i proučavanje prirodnih retkost|i u Beogradu, — mjesečniku »Turizam«, kojeg izdaje Turistički savez Hrvatske, — »Hortikulturi«, glasilu Stručnog hortikulturnog udruženja Hrvatske, sada časopisa Hortikulturnog društva u Splitu, — »Šumarskom listu«, iz kojega posebno naglašavamo u br. 11-12/1972. godine objavljenu raspravu »Racionalno korišćenje i upravljanje šumama veliki je doprinos šumarstva u očuvanju i poboljšanju čovjekove prirodne okoline«, — u časopisu »Život umjetnosti« (br. 15-16, objavljen 1971. godine kao tematski broj »Čovjek i njegova sredina — okolina« u kojem je ing. Kevo obradio temu »Ideja, pojam i qiljevi nacionalnog parka kao najviše prostorne kategorije zaštite prirode«), — u publikaciji Dr H. Wirth, Geschützte Natur (A. Ziemsen Verlag, DDR) o rijeci Krki — Der Krka-Flussin Dalmatien, Künftiger National Park«, — kao samostalnu publikaciju Pododbor Matice Hrvatske u Splitu u svojoj »Biblioteci prirodnih nauka« izdao je, pod nazivom »Mljet — zeleni otok« prikaz ing. Keve otoka Mljeta, a posebno istoimenog nacionalnog pai)kV. Ing. Kevo izradio je i niz referata za različite potrebe i prilike koji su, također, trajnije vrijednosti. Od tih napominjemo samo neke kao: — Stanje i problemi nacionalnih parkova kao najviše kategorje prostorne zaštite prirode« (za savjetovanje »Nacionalni parkovii i turizam« koje je održano na Plitvičkim jezerima od 29-31. svibnja 1967- godine), |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— »Mjesto Nacionalnog parka» Pli-tvička jezera« među objektima te kategorije (prigodom proslave 20-godišnjiceosnivanja tog nacionalnog parka), — »Zaštita prirodnih područja i i njihovo uključivanje u prostorno uređenje (za međunarodni skup »Nauka«,čovjek i njegova okolina« koji je održan listopada 1971. u Herceg Novom), — »Krške vode kao posebno zaštičeni objekti prirode« — (tiskanom u 6. knjizi »Krš Jugoslavije«, koju je izdala JAZU 1969. godine), — »Zaštita prirode u prostornom planiranju Jadranskog područja«, održanom na Simpoziju o zaštiti prirode u našem kršu od 2-3. X 1970. godine, a tiskanom u istoimenoj knjizi izdanoj po Odjelu za prirodne nauke JAZU 1971- godine. 1961. godine, tadanja Zavod za zaštitu prirode u Zagrebu izdao je knjigu »Zaštita prirode u Hrvatskoj« koju je u suradnji s ing. S. Bertovićem i prof. M. Kamenarevićem uredio- ing. Kevo i za listu posebno obradio nacionalne parkove uopće, a u Hrvatskoj napose. Zaštita prirode za ing. Kevu nije bila samo radna dužnost, nego životna opsesija ali, na žalost, doživio je samo početak shvaćanja o vrijednosti prirode i u najširim slojevima društva koja se očituje u obliku traženja načina zaštite životne okoline čovjeka kao nužda za normalan život. O- Piškorić |