DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 15     <-- 15 -->        PDF

STANJE MLADIH SASTOJINA I PERSPEKTIVE NEGE ŠUMA


Statistički podaci kako u svetu tako i kod nas pokazuju da se površine
sastojina stasalih za negu ne menjaju i pored vrlo prisutne činjenice da će
do 2000-te godine nastati određeno pomeranje funkcije šume od šume kao
objekta za eksploataciju drvne mase ka šumi čija će namena prevashodno
biti higijensko-dekorativno estetska i kreativna. Pretpostavlja se da će do
2000-te godine 70"0 površina pod šumama i dalje imati uglavnom eksploatacioni
karakter. Pored ovoga i onih 30% sastojina sa posebnom namenom u
mlađem periodu života se moraju negovati.


U našoj zemlji, na primer, zbog obimnih čistih seča za vreme II svetskog
rata i vrlo intenzivnih pošumljavanja u periodu posle rata površine šuma
pod mladim sastojinama, u kojima treba da se sprovode seče kao mere negc
šuma su u porastu u odnosu na raniji period i na površine pod starijim sastojinama.


Savremena iskustva praktične i naučne uzgojne aktivnosti preko rezultata
dobivenih na oglednim površinama ukazuju da se kako u mladim gustim
sastojinama nastalih prirodnim putem tako i veštački osnovanim sastojinama,
samo korišćenjem prirodnih faktora sredine ne mogu postići optimalni
ekonomski rezultati. Zbog toga se u sastojinama najmlađih dobnih razreda
ne mogu izostaviti seče nege šuma. Ovome treba dodati i to da realizacija
zamisli o plantažnom načinu podizanja i gajenja šuma danas u svetu u odnosu
na privredne šume, sa brojnim genotipovima, predstavlja kap vode u
moru, i da on nije na tom stepenu da bi se sa njim do 2000-te godine moglo
računati sa bitnijim promenama današnjeg stanja u nezi šuma zbog dorastanja.
Ako bacimo samo letimično pogled na stanje mladih sastojina u našoj
zemlji doći ćemo do zaključka da velike površine mladih sastojina, bez
obzira da li se radi o prirodno nastalim ili veštački osnovanim sastojinama,
sa malim izuzetkom kod nas do 10-te, 15-te godine uopšte nisu negovane. Praktično
seče kao mere negovanja su izostajala Zbog ovoga su ove sastojine vrlo
guste. Stabla su im ili suviše visoka, sa malim krošnjama ili suviše granata
(kod lišćara) pa su zato neotporna na biotičke i abiotičke nepogode, naročito
sneg i kitine. Ove sastojine u većoj starosti imaju visok procenat fenotipski
loših i potištenih individua. Zato je ekonomska vrednost ovih sastojina relativno
niska. Gak i kod sastojina u kojima su prve intervencije nega izvedene
oko 10 do 20-te godine, ali sa slabim intenzitetom, u starosti između 30 i 40
godine iz njih dobijamo takođe tanak materijal.


Da bi se ovakvo stanje otklonilo, odnosno poboljšalo, još pre 120 godina
je Heyer po principu »na vreme, umereno i često« predlagao da se u sastojinama
do 20-te godine starosti u praksi provedu najmanje 3 intervencije seča
kao nege sastojina. Što se tiče obima nege šuma danas, možemo sigurno tvrditi
da šumska privreda ni u jednoj evropskoj zemlji ne računa sa zapošljavanjem
većeg broja radnika. Naprotiv, svuda se nastoji da se postigne bitno
smanjenje učešća živog rada. Zbog ovoga je neophodno da se i kod nas već od
danas pomišlja na problem racionalizacije seča kao mera nege šuma. Suština
racionalizacije seče nege šuma treba da bude ta, da sa manjim brojem radnika
po jedinici površine nego do sada, sa manjim finansijskim sredstvima,
obezbedimo takav život i razvoj u mladim sastojinama da one u kasnijem
periodu budu otporne na sve biotičke i abiotičke faktore, a da pri tom daju i
najveću moguću drvnu masu visokog kvaliteta.