DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 20     <-- 20 -->        PDF

dostatka radne snage, znatno premcšta na kolosek tehnoloških pitanja, neposrednu
tehniku iskorišćavanja i uklanjanja drvnog materijala, naravno sve
uz puno poštovanje svih uzgojnih principa.


Ukratko rečeno, sadašnje stanje mladih sastojina u svetu i kod nas karaklerišu
sledeći momenti:



velike površine pregustih sastojina, sa malim krošnjama i suviše vitkim
deblima, šio dovodi do njihove neotpornosti na sve biotičke i abiotičke
faktore;

svakogodišnji enorman broj kalamiteta prouzrokovanih snegom, ve
trom i kitinama koji izazivaju stalan porast slučajnih i neželjenih
seča;

nega malog intenziteta i kratki uzgojni intervali, česta navraćanja u
istu sastojinu;

kriza u plasmanu tankih dimenzija drveta, koje se dobija negom;

nedostatak manuelne radne snage i neophodnost sniženja troškova
seča nege u celini;

nedovoljna mehanizacija i racionalizacija rada pri nezi mladih sastojina
i
— neusavršena tehnologija seča i izvlačenja drvne mase.
Iz iznetog stanja u oblasti nege sastojina izlazi da dosadašnji načini in
tervencija u pogledu produktivnosti rada u novo nastalim uslovima nisu održivi,
te se moraju bitno menjati, racionalizirati. Cilj racionalizacije nege sastojine
je, da se sa najmanje troškova uzgajaju vredne, zdrave i otporne sastojine
koje će maksimalno prirašćivati.


Racionalizacija nege sastojina sama sebi nije cilj. Ona je sredstvo i put
ka najekonomičnijem poboljšanju stanja sastojina. Ona se odvija na dva ko
loseka i to:


a)
u neposrednoj tehnici gajenja i


b)
u tehnologiji iskorišćavanja i uklanjanja posečenog materijala.


Racionalizacija uzgojnog dela sastojine se sastoji u pojednostavljenoj fitotehnici,
koja sva iskorišćavanja od seča nege čini ekonomičnim. Ona nikako
ne srne da bude samo formalna improvizacija »novih modernih mera«,
već mora da se temelji na svrsishodnim koncepcijama i naučno zasnovanim
metodama. Zbog toga su pogrešna shvatanja da zbog pojednostavljene teh
nologije, odnosno racionalizacije seča nega neće, kao do sada, trebati toliko
visokog stručnog kadra. Naprotiv, racionalizacija nege šuma zahteva vrlo
stručan i sposoban kadar. Bez visoko stručnog šumarskog osoblja se o ekonomičnoj
i jednostavnijoj nezi uopšte ne može govoriti. Ne može neko pojednostaviti
i racionalizovati proces nege sastojina ako do detalja ne poznaje
osnovne uzgojne principe; suptilne bioekološke karakteristike pojedinih šumskih
vrsta drveća; ako pri izboru ne poznaje prednosti i nedostatke pozitiv
nog i negativnog u sastojini; ako ne zna pogodnosti slabog, srednjeg i jakog
zahvata; ako ne zna najpovoljnije vreme zahvata kako sa uzgojnog gledišta
tako i u pogledu plasmana; ili pak kada zahvat treba odložiti ili izostaviti.
Zbog svega ovoga će šumarski kadar sa najvišim kvalifikacijama biti uvek
jedan od najvažnijih karika u lancu kompleksnih mera racionalizacije seča
kao mera negovanja šuma.


Ih