DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 20 <-- 20 --> PDF |
dostatka radne snage, znatno premcšta na kolosek tehnoloških pitanja, neposrednu tehniku iskorišćavanja i uklanjanja drvnog materijala, naravno sve uz puno poštovanje svih uzgojnih principa. Ukratko rečeno, sadašnje stanje mladih sastojina u svetu i kod nas karaklerišu sledeći momenti: — velike površine pregustih sastojina, sa malim krošnjama i suviše vitkim deblima, šio dovodi do njihove neotpornosti na sve biotičke i abiotičke faktore; — svakogodišnji enorman broj kalamiteta prouzrokovanih snegom, ve trom i kitinama koji izazivaju stalan porast slučajnih i neželjenih seča; — nega malog intenziteta i kratki uzgojni intervali, česta navraćanja u istu sastojinu; — kriza u plasmanu tankih dimenzija drveta, koje se dobija negom; — nedostatak manuelne radne snage i neophodnost sniženja troškova seča nege u celini; — nedovoljna mehanizacija i racionalizacija rada pri nezi mladih sastojina i — neusavršena tehnologija seča i izvlačenja drvne mase. Iz iznetog stanja u oblasti nege sastojina izlazi da dosadašnji načini in tervencija u pogledu produktivnosti rada u novo nastalim uslovima nisu održivi, te se moraju bitno menjati, racionalizirati. Cilj racionalizacije nege sastojine je, da se sa najmanje troškova uzgajaju vredne, zdrave i otporne sastojine koje će maksimalno prirašćivati. Racionalizacija nege sastojina sama sebi nije cilj. Ona je sredstvo i put ka najekonomičnijem poboljšanju stanja sastojina. Ona se odvija na dva ko loseka i to: a) u neposrednoj tehnici gajenja i b) u tehnologiji iskorišćavanja i uklanjanja posečenog materijala. Racionalizacija uzgojnog dela sastojine se sastoji u pojednostavljenoj fitotehnici, koja sva iskorišćavanja od seča nege čini ekonomičnim. Ona nikako ne srne da bude samo formalna improvizacija »novih modernih mera«, već mora da se temelji na svrsishodnim koncepcijama i naučno zasnovanim metodama. Zbog toga su pogrešna shvatanja da zbog pojednostavljene teh nologije, odnosno racionalizacije seča nega neće, kao do sada, trebati toliko visokog stručnog kadra. Naprotiv, racionalizacija nege šuma zahteva vrlo stručan i sposoban kadar. Bez visoko stručnog šumarskog osoblja se o ekonomičnoj i jednostavnijoj nezi uopšte ne može govoriti. Ne može neko pojednostaviti i racionalizovati proces nege sastojina ako do detalja ne poznaje osnovne uzgojne principe; suptilne bioekološke karakteristike pojedinih šumskih vrsta drveća; ako pri izboru ne poznaje prednosti i nedostatke pozitiv nog i negativnog u sastojini; ako ne zna pogodnosti slabog, srednjeg i jakog zahvata; ako ne zna najpovoljnije vreme zahvata kako sa uzgojnog gledišta tako i u pogledu plasmana; ili pak kada zahvat treba odložiti ili izostaviti. Zbog svega ovoga će šumarski kadar sa najvišim kvalifikacijama biti uvek jedan od najvažnijih karika u lancu kompleksnih mera racionalizacije seča kao mera negovanja šuma. Ih |