DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— druga grupa: dvoslojna tla s lesolikom etažom debljine 25 (30) do 60 cm sa smeđim kiselim tlom na reliktnoj crvenici, s lesiviranom crvenicom ili sa smeđim tlom na vapnencu; — treća grupa: tla s lesolikom etažom debljine od svega 25 (30) cm, a tlo je lesivirana crvenica ili smeđe tlo na vapnencu; — četvrta grupa: ukupna dubina tla do matične stijene iznosi oko 50 cm sa rendzinom, smeđim tlom na vapnencu ili lesiviranim tlom na vapnencu; — peta grupa: deluvijalna tla vrtača. Kod prve se tri grupe naglašava, da je razvoj korijenovog sistema sadnica u ovisnosti od dubine pojavljivanja sloja reliktne crvenice i od stupnja njene kompaktnosti. U našem radu (Maye r 1969.) ukazano je na potrebu daljnjeg istraživanja zavisnosti između heterogenih Fizikalnih i drugih svojstava predmetnih dvoslojnih tala naspram uspijevanju pojedinih vrsta četinjača. S tim u vezi pristupili smo proučavanju uspijevanja običnog bora u zavisnosti od plodnosti tla. Ovaj je rad financiralo Šumsko gospodarstvo Karlovac, stoga autori koriste priliku da izraze zahvalnost. Veliku stručnu i tehničku pomoć kod provođenja terenskih istraživanja pružili su nam Ing . S. Vanjković , I n g. I. Mrzi jak i Ing. S. Luk i ć. METODE RADA U toku 1969. godine izvršeno je rekognosciranje postojećih kultura četinjača na vrištinsko-bujadičnom području Šumskog gospodarstva Karlovac. Utvrđeno je da su najbrojnije kulture običnog bora, pa su u njima provedena ova istraživanja. Identificiranje pedosistematskih jedinica u kulturama vršeno je pomoću brojnih gusto raspoređenih sondažnih jama. Ukupno je izlučeno sedam pokusnih ploha na tri lokaliteta i to: tri plohe u Sadilovcu — Šumarija Rakovica, dvije u Drenovcu — Šumarija Duga Resa, te dvije u Vidinoj Lozi također Šumarija Duga Resa. Kod izbora pokusnih ploha naročito se pazilo da su kulture podjednake starosti (osnovane u 1960. i 1961. godini) i podignute približno istom tehnikom sadnje. Pojedina primjerna ploha obuhvaća 41 do 60 stabala, a njezina veličina i oblik bili su uvjetovani rasprostiranjem dotične pedosistematske jedinice. Unutar svake plohe izvedeno je 5 do 10 kontrolnih bušenja tla ručnom sondom. Također je otvoren i morfološki analiziran po jedan glavni pedološki profil iz kojeg su uzeti pojedinačni uzorci tla u porušenom i neporušenom stanju (valjci Kopeckog u tri do pet ponavljanja) za laboratorijska istraživanja. Uzorci iglica sabrani su s 15 stabala na svakoj plohi i to s južne strane drugog pršljena od vrha. Za analize su uzeti uzorci najmlađih iglica u studenom 1970. godine. Nadalje, na svakoj primjernoj plohi registriran je prsni promjer svih stabala, totalna visina na kraju 1971. godine te visinski prirast u posljednjih šest godina (1966—1971. g.). U pedološko-fiziološkom laboratoriju Instituta izvršena su slijedeća određivanja: mehanički sastav tla pipet-metodom s pripremom u natrijevom pirofosfatu uz Atterbergovu podjelu; kapacitet za zrak računskim putem na bazi |