DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 30 <-- 30 --> PDF |
20-tak cm, a matična stijena u profilu 6 utvrđena je na dubini od 10 cm. Pojedine pukotine s tlom sežu znatno dublje. Stjenovitost na plohi 6 ocijenjena je s 15%, a učešće IV. talne grupe prelazi 20%. U donjem dijelu grafikona 1, 2 i 3 prikazana je sposobnost zadržavanja (retencije) vode od strane tla po dubini profila. Vršena su određivanja sadržaja vode kod poljskog vodnog kapiceta (pritisak od 0,33 atm, pF = 2,5) i kod točke venuća (pritisak od 15 atm, pF = 4,2). Između sadržaja vode kod poljskog kapaciteta i sadržaja vode kod točke venuća leži tzv. biljci pristupačna voda, koja je i sumarno prikazana u grafikonu 3. Vidljivo je da I. talna grupa (profili 3,5 i 7) ima znatno veću mogućnost zadržavanja pristupačne vode za razliku od II. i III. talne grupe. Grafikon 4 prikazuje srednje vrijednosti rezultata mjerenja vodopropusnosti i kapaciteta za zrak. Broj ponavljanja (3 do 5) veći je za površinske slojeve neujednačene građe i prorasle korijenjem vegetacije osobito bujadi. Značajno je kod toga promatrati rezultate po talnim grupama iznad i ispod 50 cm dubine. Tako je utvrđena brza i vrlo brza vodopropusnost iznad 50 cm dubine za I. grupu, a ispod 50 cm za istu grupu ona je umjereno brza. Iznimku čini profil 5 čiji je mehanički sastav vidno teži od onoga u profilima 3. i 7. Kod II. grupe vodopropusnonst iznad 50 cm pretežno je umjereno mala i umjerena, dok je ispod te dubine mala i umjereno mala. III. talna grupa (prof. 6) pokazuje umjereno malu propusnost već ispod 10 cm dubine. Što se tiče kapaciteta za zrak značajno je njegovo naglo opadanje ispod 50 cm kod II. talne grupe (2,1—8,1 vol. %), dok kod I. talne grupe ostaje u rasponu 8,8—9,7 vol. % do znatne dubine profila. Rezultati kemijskih analiza tla izneseni su u tabeli 2. Vidljivo je, da je reakcija tla u FFO pretežno jako kisela i kisela te da uz lagan porast pri dnu profila 4, 6 i 7 postaje slabo kisela. pH u n-KCl je jako kisela, a pri dnu spomenutih profila prelazi u kiselu. Zasićenost adsorpcijskog kompleksa tla bazama pretežno je slaba. Plitki profil 6, pokazuje srednju zasićenost i zasićenost bazama. Fiziološki aktivni fosfor (AL-metoda) utvrđen je u svim uzorcima tek u tragovima, a fiziološki aktivni kalij (AL) varira između 2,2—15,6 mg 100 g tla). Bolju opskrbljenost kalijem pokazuju površinski slojevi istraženih profila. Za ispitana tla karakterističan je moćni humusno-akumulativni horizont, obično tamno sive boje, koji dopire do 20-tak i više cm. Postotni sadržaj humusa u njemu doseže 6,6% što indicira jako humozno tlo. Stanje ishrane Kod obilaska kultura običnog bora tokom 1969. godine i u vrijeme sabiranja uzoraka iglica u jesen 1970. nismo u nijednoj kulturi mogli utvrditi vizuelni simptom nedostatka nekog biogenog elementa. Poznato je da se takovi simptomi javljaju u slučaju kada je nedostatak hraniva jače izražen. U praksi se, međutim, daleko češće susrećemo s latentnim simptomima nedostatka hraniva. To je općenito široko područje stanja ishrane, koje se nalazi između stanja ishrane kada se na drveću javljaju vizuelni simptomi nedostatka hraniva i stanja ishrane kada se u datim uvjetima postiže najbrži rast. U tom intervalu dodavanjem hraniva, koje se nalazi u nedostatku, može se pospješiti rast ovisno o tome koliko je taj nedostatak izražen. Za utvrđivanje stanja ihrane a time i potreba gnojidbe, danas se sve češće koriste rezultati |