DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 43     <-- 43 -->        PDF

UD K 634.0.174.7:634.0.232.1


REZULTATI RANOG RASTA I PRIRASTA PET VRSTA ČETINJAČA
U ŠUMSKOM PREDJELU »TOČAK«


Inž. SREĆKO VANJKOVIC, Šumsko gospodarstvo — Karlovac


UVOD


Šumsko gospodarstvo Karlovac ima u svom sastavu i velike, šumom neobrasle
bujadnično-vrištinske površine Korduna oko 4.100 ha, koje su iza rata
postale objekt kako redovnog pošumljavanja tako i osnivanja većeg broja
pokusnih nasada sa raznim vrstama četinjača.


Početak osnivanja ovakvih pokusnih nasada pada u proljeće 1960. godine,
kad je Gospodarstvo uz suradnju upravo tada osnovanog Zavoda za kulturu
četinjača (današnjeg Jug. instituta za četinjače u Jastrebarskom) osnovalo
pokusne nasade plantaža i intenzivnih kultura četinjača na području svojih
šumarija u Slunju (Točak), Krnjaku (Bosiljevo), Rakovici (Gusta i Metla),
Duga Resi (Drenovac) i Topuskom (Suvača). U ovim pokusima bile su zasađene
2—3 vrste četinjača s ciljem da se praćenjem uspjevanja, rasta i prirasta,
zdravstvenog stanja i ostalog dobiju informacije, koja vrsta odnosno
vrste imaju prednost pred ostalima u vezi izbora vrsta za daljnja pošumljavanja.


Od navedenih pokusnih nasada izdvaja se onaj pokusni nasad u šumskom
predjelu »Točak«, na području šumarije u Slunju, o kojem ćemo dalje
govoriti zbog toga što je njegova površina korištena za proširenje pokusa i sa
daljnjim vrstama četinjača. Tako je uz početnu sadnju u proljeće 1960. godine,
kad je u pokus unesen obični bor, crni bor i obična smreka u jesen iste
godine unesen evropski ariš, u proljeće 1961. god. crni bor (ponovna sadnja),
a u proljeće 1962. godine i američki borovac.


U daljnjim godinama ovdje je u pokuse ili pošumljavanjem unesena i zelena
duglazija te japanski ariš (na široj površini).


Ovdje ćemo se ograničiti na prikaz uspjevanja, rasta, prirasta i zdravstvenog
stanja samo prvo navdenih vrsta četinjača, tj. običnog bora, obične
smreke, evropskog ariša, crnog bora i američkog borovca, jer su ove vrste zasađene
u pokusni nasad u toku dvije uzastopne godine. Na taj se način u pokusu
»Točak« od njegovog osnivanja nalaze obični bor i obična smreka 13
vegetacijskih sezona, evropski ariš i crni bor 12, a američki borovac 11 vegetacijskih
sezona.


LOKACIJA I STANIČNE PRILIKE


Šumski predjel »Točak« nalazi se 24 km južno od Karlovca, na jako valovitom,
brežuljkastom, vrištinsko-bujadnom terenu djelomično ispresjecanom
vrtačama i zauzima središnji granični dio klimazonalnog područja šume