DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 43 <-- 43 --> PDF |
UD K 634.0.174.7:634.0.232.1 REZULTATI RANOG RASTA I PRIRASTA PET VRSTA ČETINJAČA U ŠUMSKOM PREDJELU »TOČAK« Inž. SREĆKO VANJKOVIC, Šumsko gospodarstvo — Karlovac UVOD Šumsko gospodarstvo Karlovac ima u svom sastavu i velike, šumom neobrasle bujadnično-vrištinske površine Korduna oko 4.100 ha, koje su iza rata postale objekt kako redovnog pošumljavanja tako i osnivanja većeg broja pokusnih nasada sa raznim vrstama četinjača. Početak osnivanja ovakvih pokusnih nasada pada u proljeće 1960. godine, kad je Gospodarstvo uz suradnju upravo tada osnovanog Zavoda za kulturu četinjača (današnjeg Jug. instituta za četinjače u Jastrebarskom) osnovalo pokusne nasade plantaža i intenzivnih kultura četinjača na području svojih šumarija u Slunju (Točak), Krnjaku (Bosiljevo), Rakovici (Gusta i Metla), Duga Resi (Drenovac) i Topuskom (Suvača). U ovim pokusima bile su zasađene 2—3 vrste četinjača s ciljem da se praćenjem uspjevanja, rasta i prirasta, zdravstvenog stanja i ostalog dobiju informacije, koja vrsta odnosno vrste imaju prednost pred ostalima u vezi izbora vrsta za daljnja pošumljavanja. Od navedenih pokusnih nasada izdvaja se onaj pokusni nasad u šumskom predjelu »Točak«, na području šumarije u Slunju, o kojem ćemo dalje govoriti zbog toga što je njegova površina korištena za proširenje pokusa i sa daljnjim vrstama četinjača. Tako je uz početnu sadnju u proljeće 1960. godine, kad je u pokus unesen obični bor, crni bor i obična smreka u jesen iste godine unesen evropski ariš, u proljeće 1961. god. crni bor (ponovna sadnja), a u proljeće 1962. godine i američki borovac. U daljnjim godinama ovdje je u pokuse ili pošumljavanjem unesena i zelena duglazija te japanski ariš (na široj površini). Ovdje ćemo se ograničiti na prikaz uspjevanja, rasta, prirasta i zdravstvenog stanja samo prvo navdenih vrsta četinjača, tj. običnog bora, obične smreke, evropskog ariša, crnog bora i američkog borovca, jer su ove vrste zasađene u pokusni nasad u toku dvije uzastopne godine. Na taj se način u pokusu »Točak« od njegovog osnivanja nalaze obični bor i obična smreka 13 vegetacijskih sezona, evropski ariš i crni bor 12, a američki borovac 11 vegetacijskih sezona. LOKACIJA I STANIČNE PRILIKE Šumski predjel »Točak« nalazi se 24 km južno od Karlovca, na jako valovitom, brežuljkastom, vrištinsko-bujadnom terenu djelomično ispresjecanom vrtačama i zauzima središnji granični dio klimazonalnog područja šume |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 44 <-- 44 --> PDF |
hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.). Nadmorska visina je 250 metara. KLIMATSKE PRILIKE Klima je humidna — (klasifikacija klime: Cfubx", a indeks efektivnosti oborine (P/E) 105). Srednje vrijednosti temperature (° C) i oborina (mm) u godišnjim dobima su slijedeće: Stanica — Karlovac Proljeće Ljeto Jesen Zima °C mm °C mm °C mm °C mm 11,0 248 20,4 284 11,3 311 1,5 278 Srednja temperatura vegetacijske periode (travanj—rujan) iznosi 17,5° C — broj dana sa temperaturom iznad 10° C je 199, a prosječan broj mraznih dana iznosi 38,3 (posljednji u svibnju). Godišnji prosjek oborina za ovu stanicu iznosi 1121 mm. Od toga otpada 522 mm na razdoblje: travanj—rujan, a od toga najviše oborine padne u mjesecima: svibanj, lipanj, srpanj tj. u toku vegetacijskog perioda, što uvjetuje vrlo povoljan učinak. Relativna zračna vlaga — prosjek 77%, a u toku vegetacije za najviših O temperatura je 71%). Kišni faktor (po Langu) — = 101,9 ukazuje na humidno T PEDOLOŠKI PODACI U kulturu »Točak« vršena su pedološka ispitivanja tla po »Jugoslavenskom institutu za četinjače« — Jastrebarsko. Iz pedološke jame, koja je karakteristična za strmije dijelove padina, uzeti su uzorci za potrebe laboratorijske analize. Aor 0—28 cm, obradodm izmješani bivši Aj i A3 podhorizonti, tako da je sada humozniji horizont na dnu brazde, a površina je smeđe boje (10YR 5/3). Praškasto glinasta ilovača. Ista prelazi u A3B O 28—49 cm, prelazni podhorizont žućkasto crvene boje (5YR 5/6). Laka glina, mrvičasto grašaste strukture. BC 49—120 crn, tamno crvene boje (2,5 YR 3/6) teška glina. Struktura je, međutim, dobro izražena — krupnije mrvičasta (poliedrična). Rastrošena dolomitna stijena javlja se već na 68 cm pedološke jame (prednji dio), a u desnom dijelu na 120 em dubine, — iz kojeg su dijela uzeti uzorci i morfološki opis. Tlo u kulturi po tipu nosi oznake lesivirane reliktne crvenice sa karakterističnim horizontima. Zbog strmog nagiba i veće erozije, pod sadašnjim klimatskim uvjetima, naslage reliktne crvenice su izbile bliže površine i podliježu procesu lesivaže. U lesiviranom horizontu ova tla su vrlo porozna, a u nižim horizontima porozna. Kapacitet za vodu je velik te tlo u sloju 30 em pokazuje visoki sađr |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 45 <-- 45 --> PDF |
žaj makro pora, a zatim se kapacitet za zrak znatno smanjuje dubinom, ali do granice zadovoljavajućeg. Po mehaničkom sastavu to su teška tla, kod kojih je smanjena količina koloida u lesiviranom sloju, ali zato dosta naglo prelaze (na dubini od 30—50 cm) u teški glinoviti i iluvijalni horizont u kome imade i do 70% glinovitih čestica. Reakcija ovih tala je jako kisela, u lesiviranom horizontu ima malo baza, tako da je oko 80°/o adsorpcijskog kapaciteta zauzeto vodikovim ionima, a tek od dubine 50 cm raste količina adsorbiranih baza do cea 50% adsorpcijskog kompleksa. Aciditet sa porastom dubine opada. Površinski horizont može se označiti kao dosta humozan do 50 cm, budući da je vršena obrada tla. U sastavu humusa prevladavaju fulvo kiseline, dok huminske kiseline su slobodne ili vezane na seskviokside. Karakteristična je srednja opskrbljenost kalijem i ekstremno siromaštvo na fosforu u fiziološki aktivnim hranjivima. NAČIN OSJEMENJIVANJA, NJEGE I PRAĆENJA POKUSA Prije osnivanja ovoga pokusa, cjelokupna površina (bivša Z. Z. od 46 ha) bila je pod upravom »Poljoprivredne zadruge — Veljun«, koja je povoljnije dijelove zemljišta obrađivala za ratarske kulture, a preostali dio služio je za pašnjak. Budući da se je uočila veća korist za budućnost ako se podignu na tom terenu odgovarajuće šumske sastojine, to je navedenu površinu konačno u 1960. godini preuzelo pod svoju upravu i korištenje »Šumsko gospodarstvo Karlovac«, koje je u proljeće iste godine pristupilo osnivanju komparativnog nasada »Točak«. Veličina : 110 m X 104 m = 11.440 m- (1,1440 ha). Vrste sadnica: obična smreka (Picea abies Karst) — obični bor (Pinus silvestris L.) — crni bor {Pinna nigra ssp. austriaca). — Na dodirnoj površini van plohe: Američki borovac (pinus strobus L.) i evropski ariš (Larix decidua Mili.). Razmaci: 2 m X 2 m Broj biljaka po 1 li a: = 2.500 Jame su kopane: 40 cm X 40 cm X 50 cm Gnojivo: NPK (omjer: 10 : 16 : 20) (po svakoj sadnici 0,20 kg). Budući da ova površina nije bila kultivirana (pašnjak), to je ista izorana u dubini od 30 cm. Za sadnju su upotrebljene 3 god. sadnice običnog bora i smreke iz rasadnika Šumskog gospodarstva Karlovac, i 4 god. sadnice crnog bora iz rasadnika Sesvete (Šumskog gospodarstva — Zagreb). Nadalje 3 god. sadnice američkog borovca (iz plantaže Šumarije Varaždin) i 2 god. sadnice evropskog ariša. Zbog toga što je došlo do jačeg sušenja sadnica crnog bora (slab kvalitet), te su iste u idućoj godini zamjenjenc 3 god. sadnicama crnog bora iz rasadnika Š. G. Karlovac. Kopanje jama za sadnju vršeno je ručno. Izvađena zemlja usitnjena je, a ona zemlja koja je izvađena iz jama predviđenih za startno gnojivo dobro se je izmješala sa navedenom dozom umjetnog gnojiva. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Za smreku, obični bor i crni bor pokus je postavljen u tri repeticije, a u svakoj repeticiji zastupane su sve tri vrste. Svaka vrsta zastupljena je sa tri negnojena i tri gnojena reda. Sadnja amer. borovca i evropskog ariša (na dodirnoj površini) vršena je na neoranoj i negnojenoj površini. Naknadno je vršeno prihranjivanje svih sadnica. Nakon sadnje idućih godina vršena je njega kulture: okopavanje sadnica, popunjavanje, žetva bujadi i trave, prihranjivanje, te obrezivanje grana i ostalo. Pokusni nasad stalno je pod kontrolom zdravstvenog stanja, obzirom na štetne insekte i biljne bolesti. Kontrolu vrše stručnjaci Š. G. Karlovac sa terenskim osobljem uz suradnju specijalista entomologa i fitopatologa Jug. inst. za četinjače — Jastrebarsko. Dosadašnjim pregledima utvrđena je pojava: a) Štetnih insekata: — velika borova pipa (Hylobius abietetis L.) — hrušt (Melolontha sp.) grčica i imago na iglicama ariša. Zbog toga bio je i prirast ariša u 1966. g. znatno smanjen). — borov savijač (Evetria sp.) Suzbijanje : primjena insekticida — Lindan (prašivo, ulje), Gesarol E-25 (proti grčice), Dipterex 8. Odrezivanje grana (palenje). Injekcije. b) biljne bolesti: — Laphodennimn sp — na običnom i crnom boru — Coleosporium sp — na crnom boru — Hypoderma sp — na američkom borovcu — Melatnpsora sp — na običnom boru. Suzbijanje : Bakarni kreč — 25 u koncentraciji od 1,5° o, Ortocidon — 50 u koncentraciji 0,3%, Delan (10—-15 dkg na 100 1. vode), Antracol — Bayer (0,2—0,25»/»). Rezultati rasta i prirasta krajem 1972. g. (prosjek svih stabalaca) Starost nasada kra jem 1972. ta Prosječna visina m c >u u a a >o Vrsta drveć; visina priras cm V ´J) o a I u J biljaka kulturi svega Si ´—1 S (/> SH ex a o 0 U PH ´ o — obični bor crni bor obična smreka američ. borovac evropski ariš 12,5 6,2 6,1 11,4 6,2 7,60 3,86 4,86 7,23 8,83 3 3 3 3 2 13 12 13 11 12 16 15 16 14 14 48 26 30 52 63 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Prema prednjoj tabeli vidljivo je, da je visinski prirast najveći kod evropskog ariša, zatim slijede: američki borovac, obični bor, smreka i crni bor, a što je i očekivano. Međutim, prema debljinskom prirastu na prvom mjestu je: obični bor, zatim slijedi: američki borovac, dok evropski ariš, crni bor i smreka približno su istih dimenzija. Ovdje se nameće pitanje, koji je uzrok da je evropski ariš pokazao znatno slabije debljinsko prirašćivanje od običnog bora i američkog borovca, a u visinskom prirašćivanju je na prvom mjestu. Opravdanje se može naći u primjeni razmaka sadnje 2 X 2 m, što izgleda evr. arišu ne odgovara, kao izrazito heliofilnoj vrsti. Mišljenje je, da razmak sadnje nebi trebao biti manji od 2,5 X 2,5 m. Također, niti startno gnojivo nije primjenjeno kod američkog borovca. PRETHODNI ZAKLJUČCI Iz ovoga prikaza mogu se donijeti prethodni zaključci i to: 1) Postavljene pokusne plohe na bujadnično-vrištinskoj površini »Točak<< pokazale su određene pozitivne rezultate u uzgoju intenzivnih kultura četinjača (evrop. ariša, am. borovca, ob. bora, smreke i crnog bora), koji mogu poslužiti za širi zahvat unošenja i proširenja četinjača na tim površinama prema stanju tla i zahtjevu vrsta. 2) Sa boljim rezultatima ukazuju se u ovom ispitnom razdoblju: ob. bor, am. borovac i evr. ariš pa bi prema sadašnjem stanju istima trebalo dati i odgovarajući prioritet. Također, zadovoljavajuće rezultate pokazuje i ob. smreka i crni bor. Međutim, ta odluka mora biti povezana sa daljim ispitivanjima, jer će se bolja slika steći nakon cea 20—25 godina, budući da je i tako intencija da se nasadi četinjača uzgajaju u daleko manjim ophodnjama nego je to bilo u tradiciji, a potom se konačno odlučiti za one vrste, koje su najproduktivnije u predviđenoj ophodnji. Pri tome dolazi naročito do izražaja primjena umjetnih gnojiva (prihranjivanje) prigodom sadnje i u prvim godinama njege, kao jaki stimulans, a što je uočeno i praćenjem ovih pokusa. Mišljenje je, da je efikasnije djelovanje umjetnih gnojiva ako se ista dodaju kao startno gnojivo (zbog pomanjkanja fosfora i kalija u tlu) površinski, nego direktnim miješanjem sa zemljom iz jama za sadnju. 3) Praćenje i ispitivanje daljeg uzgoja ovih kultura mora bazirati kao i do sada, na naučno-stručnim postavkama, što ukazuje na još prisniju suradnju sa naučnim institucijama (Jug. inst. za čet. Jastrebarsko, Šum. fakultetom i dr.). 4) Budući da su rezultati ovih pokusa od neprocjenjive koristi za proširenu reprodukciju uzgoja četinjača i osvajanje znatnih bujadnično-vrištinskih površina, ali što iziskuje znatna novčana ulaganja, potrebno je, da šira zajednica osigura odgovarujuća novčana sredstva za ove radove kao dio uloga za opće korisnu funkciju šuma. LITERATURA 1. Bertovi ć S. (1967): Ekološke značajke okoliša primjernih objekata. Vodič za ekskurzije III Kongresa »Zadar 67«, Jug. društvo za proučavanje zemljišta, Zagreb, str. 152—153. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 48 <-- 48 --> PDF |
2. Harapi n M.: Zdravstveno satnje kultura četinjača, Jug. inst. za četinjače — Jastrebarsko (rukopis). 3. Martinović J. -Komlenović N.: Točak (Slunj), Vodić za ekskurzije III Kongresa »Zadar 67«, Jug. društvo za proučavanje zemljišta, Zagreb, str. 156—157. 4. ´"´"": Registr. rasta i prirasta stabala u postojećim mlađim kulturama četinjača, izvještaj (1965), Jug. inst. za četinjače — Jastrebarsko, str. 6. i 13. 5. ´"´*"´: Šumsko gospodarstvo Karlovac — interni zaključci. Summary RESULTS OF EARLY GROWTH AND INCREMENT OF FIVE CONIFEROUS SPECIES IN THE FOREST DISCTRICT OF »TOČAK« In the region of the Forest Enterprise Karlovac are to be found about 4,100 hectares of heather and bracken areas on which were established a major number of experimental plantings with various coniferous species. In the article is described a planting of intensive culture of conifers »Točak«, compartment 18, in the area of the Forest Office of Slunj. In 1960 was performed a planting of Scots Pine, Norway Spruce and European Larch, in 1961 of Austrian Pine and Eastern White Pine. During the planting a starting fertilization was applied in Scots Pine, Norway Spruce and Austrian Pine (partly), no fertilization being applied in Larch and Eastern White Pine. In the years following artificial fertilizers were added to all plants (dose of 0.20 kg. NPK (ratio: 10:16:20) per plant), and that produced quite a success. Through a follow-up of experiments satisfactory results were obtained, and special success was achieved in Scots Pine, Eastern White Pine, European Larch in the diameter and height increments. Through further investigations, but in lower rotations of 20—25 years, final results for applying the planting of those coniferous species will be obtained, which ought to be most productive in this area within the anticipated shorter growing cycle. |