DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 44 <-- 44 --> PDF |
hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.). Nadmorska visina je 250 metara. KLIMATSKE PRILIKE Klima je humidna — (klasifikacija klime: Cfubx", a indeks efektivnosti oborine (P/E) 105). Srednje vrijednosti temperature (° C) i oborina (mm) u godišnjim dobima su slijedeće: Stanica — Karlovac Proljeće Ljeto Jesen Zima °C mm °C mm °C mm °C mm 11,0 248 20,4 284 11,3 311 1,5 278 Srednja temperatura vegetacijske periode (travanj—rujan) iznosi 17,5° C — broj dana sa temperaturom iznad 10° C je 199, a prosječan broj mraznih dana iznosi 38,3 (posljednji u svibnju). Godišnji prosjek oborina za ovu stanicu iznosi 1121 mm. Od toga otpada 522 mm na razdoblje: travanj—rujan, a od toga najviše oborine padne u mjesecima: svibanj, lipanj, srpanj tj. u toku vegetacijskog perioda, što uvjetuje vrlo povoljan učinak. Relativna zračna vlaga — prosjek 77%, a u toku vegetacije za najviših O temperatura je 71%). Kišni faktor (po Langu) — = 101,9 ukazuje na humidno T PEDOLOŠKI PODACI U kulturu »Točak« vršena su pedološka ispitivanja tla po »Jugoslavenskom institutu za četinjače« — Jastrebarsko. Iz pedološke jame, koja je karakteristična za strmije dijelove padina, uzeti su uzorci za potrebe laboratorijske analize. Aor 0—28 cm, obradodm izmješani bivši Aj i A3 podhorizonti, tako da je sada humozniji horizont na dnu brazde, a površina je smeđe boje (10YR 5/3). Praškasto glinasta ilovača. Ista prelazi u A3B O 28—49 cm, prelazni podhorizont žućkasto crvene boje (5YR 5/6). Laka glina, mrvičasto grašaste strukture. BC 49—120 crn, tamno crvene boje (2,5 YR 3/6) teška glina. Struktura je, međutim, dobro izražena — krupnije mrvičasta (poliedrična). Rastrošena dolomitna stijena javlja se već na 68 cm pedološke jame (prednji dio), a u desnom dijelu na 120 em dubine, — iz kojeg su dijela uzeti uzorci i morfološki opis. Tlo u kulturi po tipu nosi oznake lesivirane reliktne crvenice sa karakterističnim horizontima. Zbog strmog nagiba i veće erozije, pod sadašnjim klimatskim uvjetima, naslage reliktne crvenice su izbile bliže površine i podliježu procesu lesivaže. U lesiviranom horizontu ova tla su vrlo porozna, a u nižim horizontima porozna. Kapacitet za vodu je velik te tlo u sloju 30 em pokazuje visoki sađr |