DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Novom šumsko-privrednom području ustupila bi se na upravljanje i korištenje ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u iznosu od 104.254 hektara, a od čega otpada na obrasle šumske povšine 54% i neobrasle 46%. Predloženo posebno šumsko-privredno područje na kršu prostire se na 18 općina (od kojih se 16 nalazi u području Hercegovine i 2 u Bosni — Duvno i Livno). Prema raspoloživim podacima (posebni uređajni elaborati i šumsko-privredne osnove za dijelove ustupljenih površina od strane OOUR ŠIP »ŠIPAD«) ukupna nesporna površina šuma i šumskog zemljišta ovog područja iznosi 389.257 hektara, od čega otpada na obraslo šumsko zemljište 237.990 hektara ili 61,1% i na neobraslo šumsko zemljište 151.267 hektara ili 38,9%. Od ukupne površine obraslog šumskog zemljišta otpada na: visoke šume 26.523 ha ili 11,2%, niske šume i šikare 175.173 ha ili 73,8" o, mladike i šumske kultura 4.755 ha ili 2,2%, šibljake 31.533 ha ili 12,8%. Od ukupne neobrasle površine otpada na: čistine, paljike i kamenjare sposobne za pošumljavanje 92.045 ha ili 60,8%, kamenjare nesposobne za pošumljavanje 59.222 ha ili 39,2°/o. Ukupna bruto drvna zaliha svih uzgojnih oblika šuma na ovom šumsko privrednom području iznosi 7.438.064 m3 ili prosječno po 1 hektaru 31 m3. Prosječna drvna zaliha po 1 ha u odnosu na uzgojne oblike šuma iznosi: u visokim šumama 148 m´!, sa odnosom četinari : lišćari 22 : 88%>, u niskim šumama 38 m´, u šikarama 12 m3, u mladićima 24 m3. Visina zapreminskog prirasta u visokim šumama, prema raspoloživim podacima, iznosi 2,87 m3/ha/god., u niskim šumama 1,14 m3/ha/god., u šikarama 0,88 m3/ha/god., u mladićima 1,89 m3/ha/god. Odnos prirasta četinara i lišćara iznosi 24,4 : 75,6% (kod visokih šuma). Planirani obim sječa (etat) iznosi kod visokih šuma 74°/n volumnog prirasta, kod niskih šuma 32%, a kod šikara 29% U odnosu na šumske i javne saobraćaj nice, otvorenost visokih šuma na navedenom području iznosi 2,5 km/1000 ha, dok je otvorenost za cijelo područje svega 0,36 km/1.000 ha obraslih šumskih površina. Iz prednjih podataka vidljivo je da se u postojećim uvjetima ne može osigurati poslovanje na principu dohotka, što znači da se moraju osigurati dopunska sredstva za financiranje šumsko-uzgojnih radova i pratećih investicionih ulaganja za normalno odvijanje gospodarenja na ovom području, što će se odrediti posebnim Zakonom. Radoslav Curić, đipl. ing. šum. »SUMAPROJEKT« — Sarajevo |