DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 59 <-- 59 --> PDF |
SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES U BUENOS AIRESU ODRŽAN U LISTOPADU 1972. GODINE Kongres je slijedio Svjetskom kongresu održanom u Madridu 1966. godine. Novo mjesto nije izabrano slučajno, jer u Latinskoj Americi u posljednje dvije decenije šumarstvo uzima sve veći zamah. Zato za latino-američku šumarsku javnost ta svjetska priredba znači još i posebnu potporu i značajan šumarsko-politički događaj. Oba organizatora, FAO i Ministarstvo poljoprivrede Argentine su se pobrinuli da ovaj kongres bude na visokom organizacijskom i stručnom nivou. Kongres je inače značajan doprinos svjetskom šumarstvu iz više razloga. Na kongresu je uzelo učešća 85 država sa približno 2.200 učesnika. Prvi put su se sa značajnijim doprinosom na govornici pojavili i delegati NR Kine. Jugoslaviju je zastupao samo jedan predstavnik. U pogledu značaja šumarstva u Jugoslaviji i u pogledu značaja jugoslavenskog šumarstva u svijetu, našu zemlju je trebala zastupati manja delegacija. Zato predlažem da ubuduće sličan promašaj jugoslavenski šumari sebi više ne priušte. Kongres je održan u centru Buenos Airesa u palači centra za kulturu »General San Martin«. Materija je podijeljena na uvodne referate, glavne referate i lične referate. Rad se odvijao u osam sekcija (komisija) i to: — uzgajanje šuma, — obrazovanje, — zaštita prirode i rekreacija, — iskorišćivanje šuma, — naučno-istraživački rad, — ekonomika, planiranje, administracija, — drvna industrija i — slobodna tribina. Uvodni referati na plenarnom zasjedanju su bili: Dr. B. K. Steenber g (generalni direktor FAO-a): »Centralni problemi šumarstva sa stanovišta FAO-a, I. Samse t (predsjednik iUFRO-a): »Razvoj i trend šumarsske nauke i tehnonologije sa stanovišta IUFRO-a«, P. M. Menry: »Lični pogledi i predstave o značaju svjetskog šumarstva«. Da bi se dao kongresu što veći naglasak, u Buenos Airesu je u listopadu održano više međunarodnih savjetovanja koja imaju veze sa šumarstvom i drvnom industrijom, a među njima: bilateralno i međunarodno sudjelovanje u šumarstvu; zasjedanje izvršnog odbora IUFRO-a; školstvo u šumarstvu Latinske Amerike; školstvo u šumarstvu; međunarodno udruženje šumarskih društava i dr. I pored toga što se na svjetskim kongresima neke konstatacije ponavljaju, ovaj kongres je dao nove impulse i osvježio već jednom pokrenute ideje. Za cijelo vrijeme rada kongresa provlači se kao crvena nit zahtjev za zaštitu okoline i ubrzano obrazovanje stručnih kadrova na svim nivoima. Taj naglasak je bio prisutan kod svih sekcija i država, a posebno kod zemalja u razvoju. Iz obimnih zaključaka evo nekoliko značajnijih preporuka: Uzgajanje šuma: Izboru vrsta drveća i provenijencija potrebno je ubuduće posvetiti veću pažnju. Uvođenju mehanizacije u šumarstvo treba dati veći naglasak, i to do te mjere koliko to dozvoljava zašitta okoline. Mjerama njege šuma posvetiti veću pažnju. Šumarstvo budućnosti mora imati pred očima više nego do sada šumu kao ekosistem. Preporuke se spotiču na ekstenzivne šumsko-uzgojne sisteme kao npr. na čiste sječe. Naročito je naglašena potreba suvremene sjemenske službe. Posebno poglavlje je posvećeno tropskim šumama sa upozorenjem da se nestručno gospodari |