DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 66 <-- 66 --> PDF |
no i površine V i VI boniteta) 13,6°/», a na ostale (u koje su uključene i neplodne) 86,4%). Međutim, smatram da se ne mali dio površina VIII bonitetnog razreda, a koje po klasifikaciji zauzimaju 58,6°/» (dakle više od polovine cjelokupne površine sliva) može koristiti pašom, jer su sigurno toliko obrasle travama koliko i kamenjari, npr. na Pagu, koji je poznat i po visoko kvalitetnom ovčjem siru (»paški sir«). Doduše, u grafičkom prikazu, str. 29, prikazano je da se u VIII bonitetnom razredu nalazi 15°/» površina »šuma i pašnjaka« pa se udio neposredno produktivnih površina smanjuje na 43,6% ukupne površine sliva. No zato važnost tih površina nije manja za sve vodotoke pa i samu Neretvu. Sastavni dio publikacije je i 6 karata: 1. sliv Neretve s podslivovima od 1—22; 2. sliv Neretve prema nadmorskoj visini (reljefu) i rasporedu naselja; 3. sliv rijeke Neretve prema inklinaciji; 4. geološka karta sliva Neretve; 5. orijentaciona pedološka karta sliva rijeke Neretve; 6. klasifikacija zemljišta prema proizvodnoj sposobnosti i upotrebnoj vrijednosti. Završujući prikaz, treba naglasiti da se ova publikacija ne može mimoići u bilo kojem slučaju obrade problematike našeg kraškog područja. O. Piškorić GODISEN ZBORNIK na Zemjodelskošumarskiot fakultet na Univerzitetot — Skopje, Šumarstvo, kniga XXIV — Skopje 1972. XXIV. knjiga Godišnjeg zbornika Poljoprivredno- šumarskog fakulteta sadrži radove s područja šumarstva. Ovaj svezak Zbornika zapravo je paleta autora i radova, jer na 182 stranice teksta sadrži 14 priloga. Objavljivanje većeg broja kraćih radova smatram pozitivnim, jer se na taj način omogućuje objavljivanje s jedne strane radova većem broju autora, a s druge strane raznolikiji materijal, i praksi omogućuje relativno brže korišćenje rezultata provedenih istraživanja i opažanja. 1. Sadržaj Zbornika je slijedeći: Em prof. H.: O uspijevanju Metase quoia-e glytostroboides u Skopskoj kotlini (str. 5—15, rezime na njemačkom), Popovski dr Pande: Kompara tivna proučavanja klijavosti sjemena ni zinskog brijesta (U. campestris L., U. mi nor Mill.) spremljenog na razne načine (str. 17—31, rezime na engleskom), Andonovski dr Aleksandar: Alnus viridis Lam. et CD — nova vrst flo re u SR Makedoniji (str. 33—36, rezime na francuskom), Džekova dr Marija: Oduzimanje mineralnih tvari iz tla u proizvodnji topolovih korenjaka (str. 36—46, rezime na njemačkom), Bećar ing. D. -Pejoski dr B. - Georgievski ing. Ž.: Prilog poznavanju fizičko-mehaničkih svojstava drva hrasta sladuna (Quercus conferta Kit.) iz sastojina niskog uzgoja (str. 47—61, rezime na francuskom jeziku), Bećar ing. D.-Pejoski dr B.- Georgievski ing. 2.: Prilog poznavanju fizičko-mehaničkih svojstava drva hrasta kitnjaka (Quercus sessilis Ehr.) iz sastojina niskog uzgoja (str. 63—88, rezime na francuskom), Pejoski dr B. -Georgievski ing. 2.: Tehnološka svojstva bukovine s Karadžice (str. 89—98, rezime na francuskom), Grujoska dr M i 1 i c a : Pojava gljive Phillinus pini (Thore ex. Fr.) Pil. na Pirnas peuce Gris. na Pelisteru (str. 99—103, rezime na engleskom), Hadži-Ristova dr Ljupka-Kamilovski dr Mihajlo: Borov četnjak gnjezdar (Thaumetopoea pityocampta Schiff.) i mogućnosti njegovog suzbijanja (str. 105—113, rezime na francuskom), Popovski dr Boris: Protiveroziona zaštitna uloga Paliurus aculeatus-a Lam. (str. 115—124, rezime na engleskom), Jovetić dr Radivoje-Trpkov d r Boris : Proizvodnost nosivosti fazanskog jata u umjetnom uzgoju (str. 125—131, rezime na engleskom), Grujoski dr Boris: Sastojine bukovih šuma i mogućnosti ekonomičnijeg gospodarenja s njima u SR Makedoniji (str. 133—139, rezime na engleskom), Krstevski dr Dimitar: Prouča vanje nekih faktora na dužinu vremena potrebnog za premjeravanje modelnih sta bala sekcioniranjem (str. 141—157, rezime na engleskom), Vilarovi ing. M. Lazar: Tlo u šumama običnog bora u SR Makedoniji (str. 159—182, 3 tabele, rezime na engles kom), In memoriam (Dr Branislavu Pejoskom). 2. U Arboretumu Trubarevo Poljoprivređno- šumarskog fakulteta u Skoplju 1955. godine posađeno je 5 komada korenjaka Metasequoia-e glyptostroboides nabavljenih iz Arboretuma Horsholm (Danska), a kasnije daljnih sedam vlastite proizvodnje. Od 1965. do 1970. godine prof, ing. H. Em snimao je dimenzije stabalaca u cilju dobivanja prve slike o uspije |