DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— na suhim pješčanim tlima u području Darmstdat-a prevladala je Festuca ovina, dok je Festuca rubra izostala; — Lolium perrene po sjetvi proširila se brzo, zauzela visok udio u smjesi ali se brzo i povukla; — lepirnjače i druge zeleni u formiranju tratine imaju podređenu ulogu i gdje su, neposijane zauzele većeg maha nepovoljno su djelovale na razvoj trava (graminea). Šume u Sjeveroameričkim sjedinjenim državama (USA) zauzimaju površinu od blizu 260 milijuna ha ili oko 33% državne površine. Gotovo 3/4 svih šuma u privatnom su posjedu, a ostale su državne. 10% ukupne šumske površine nalazi u neposrednoj federalnoj upravi, u kompetenciji US Forest Service osnovanog tek 1905. godine. Djelatnost te šumarske službe predmet je članka H. Köpp-a: Multiple-USE- Management in den National Forsten der USA (u br. 5.) Osnovna djelatnost Savezne šumarske službe sastoji se od: — gospodarenja federalnim šumama i pašnjacima, — suradnja s upravama državnih šuma i privatnim samoposjednicima, — istraživačkih i pokusnih radova za šume svih šumoposjednika i na pašnjacima. Osnovna je upravna jedinica »rangerdistrikte «, njih 820, s prosjekom površina šuma i pašnjaka od 90 000 ha, a više jedinice su »National Forest« (154) i uprave pašnjaka (19). Istraživačkih je instituta 10 od kojih se 1 nalazi na Aljasci, a 1 na otoku (i državi) Puerto Rico (Portoriko). Državna šumarska služba u svojoj kompetenciji ima i zaštitu vodocrpnih područja (od kojih neka zauzimaju površinu i preko 1000 ha), lovstvo i ribolovstvo te podizanje i iskorišćavanje rekreativnih objekata (ovih se na državnom šumskom posjedu nalazi preko 8 000 od čega 7 000 raznovrsnih parkirališta i mjesta za odmaranje, 300 kupališta, 800 objekata za športove na vodi te oko 200 objekata za zimske športove). Sve ove djelatnosti upisane su i na amblemu (znački) US Forest Service-a s riječima »šuma, voda paša, divljač, rekreacija«. U SRNj djelatnost šumara sve više zah- Waldbeständen« (u br. 6) autor dipl. ing. H. Jacob postavlja teme za ispitivanje psihičkog djelovanja raznovrsnih šumskih sastojina na čovjeka, jer »djelovanje prirode na psihu čovjeka do danas nije još konkretno ocjenjeno«. U SRNj djelatnost šumara sve više zahvaća i područje »zaštite prirode«. Tako npr. na Univerzitetu u Göttingen-u posto ji »Institut für Forstpolitik, Holzmarktlehere, Forstgeschichte u. Naturschutz«, a 1967. godine u Hessen-u Zemaljska uprava šuma preuzela je i brigu o zaštiti prirode. Dr K. F. Wenzel u članku »Erfassung der Landschaftsschäden in Hessen« (u br. 6) iznio je rezultate o evidenciji i klasificiranju svih oštećenja prirodnosti ambijenta, koji je posao obavila navedena Uprava. U pokrajini Hessen do sada izvršeno je 6012 zahvata u pejsaž s oštećenjem na 9903 ha (kamenolomi, materijalne grabe, gliništa, površinski rudnici, otpadišta i dr.). Od tog broja registrirana je rekultivacija na samo 1044 lokaliteta površine 1744 ha. Ostali lokaliteti planirani su za slijedeće svrhe: — 606 lokaliteta površine 2585 ha za uređenje odmarališta (u rekreacione svrhe), — 130 lokaliteta površine 124 ha za promet, — 221 lokalitet površine 412 ha za poljoprivredno korišćenje, — 1130 lokaliteta površine 2306 ha za pošumljavanje u svrhe ptičjih remiza, klimatskih zaštitnih pojaseva i za gospodarske šume, — stanje 231 lokaliteta površine 2797 ha je takovo da je sanacija praktički nemoguća. Zanimljiv je prikaz Dr A. v. Kortzflesch- a pod naslovom »Landespflege und Erholungsplanung in den Niederländischen Staatsforsten« (u br. 12) o djelatnosti i kompetencijama danske Uprave državnih šuma (SBB — Staatsbosbeheer). To je ramjerno mlada organizacija, osnovana je tek 1899. godine i prema tome nije, konstatira dr Kortzfleisch, »opterećena hipotekom tradicije« šumarstva kao samo privredne grane. I doista, ova Uprava skrbi se o zaštiti prirode, osiguranju prostora za odmor i rekreaciju te rad na području prostornog uređenja. Kompetencija SBB-a na ovom posljednjem području toliko je velika, kako kod izrade državnih tako i pokrajinskih planova prostornog uređenja, da ima pravo veta u koliko ocijeni da bi postavke odnosnog plana negativno djelovale na prirodne vrijednosti (kao vrednije šumske komplekse, posebno zaštićene objekte prirode ili druge pejsažno vrednije nasade). Što više, SBB je ona koja locira tzv. multifunkcionalne prometnice, tj. paralelno postavljene ceste, željezničke pruge, kanale, elektrovodove, naftovode, telefonske kabele i dr. u okviru trakastih trasa. S druge strane SBB u korist ostvarivanja »zaštite prirode« ustupa i pojedine šume (postoji ideja da se u području 69 |