DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 73     <-- 73 -->        PDF

— na suhim pješčanim tlima u području
Darmstdat-a prevladala je Festuca
ovina, dok je Festuca rubra izostala;
— Lolium perrene po sjetvi proširila se
brzo, zauzela visok udio u smjesi ali se
brzo i povukla;
— lepirnjače i druge zeleni u formiranju
tratine imaju podređenu ulogu i gdje
su, neposijane zauzele većeg maha nepovoljno
su djelovale na razvoj trava (graminea).
Šume u Sjeveroameričkim sjedinjenim
državama (USA) zauzimaju površinu od
blizu 260 milijuna ha ili oko 33% državne
površine. Gotovo 3/4 svih šuma u privatnom
su posjedu, a ostale su državne.
10% ukupne šumske površine nalazi u neposrednoj
federalnoj upravi, u kompetenciji
US Forest Service osnovanog tek 1905.
godine. Djelatnost te šumarske službe predmet
je članka H. Köpp-a: Multiple-USE-
Management in den National Forsten der
USA (u br. 5.) Osnovna djelatnost Savezne
šumarske službe sastoji se od:


— gospodarenja federalnim šumama i
pašnjacima,
— suradnja s upravama državnih šuma
i privatnim samoposjednicima,
— istraživačkih i pokusnih radova za
šume svih šumoposjednika i na pašnjacima.
Osnovna je upravna jedinica »rangerdistrikte
«, njih 820, s prosjekom površina
šuma i pašnjaka od 90 000 ha, a više jedinice
su »National Forest« (154) i uprave
pašnjaka (19). Istraživačkih je instituta 10
od kojih se 1 nalazi na Aljasci, a 1 na
otoku (i državi) Puerto Rico (Portoriko).
Državna šumarska služba u svojoj kompetenciji
ima i zaštitu vodocrpnih područja
(od kojih neka zauzimaju površinu i
preko 1000 ha), lovstvo i ribolovstvo te podizanje
i iskorišćavanje rekreativnih objekata
(ovih se na državnom šumskom posjedu
nalazi preko 8 000 od čega 7 000
raznovrsnih parkirališta i mjesta za odmaranje,
300 kupališta, 800 objekata za
športove na vodi te oko 200 objekata za
zimske športove). Sve ove djelatnosti upisane
su i na amblemu (znački) US Forest
Service-a s riječima »šuma, voda
paša, divljač, rekreacija«.
U SRNj djelatnost šumara sve više zah-
Waldbeständen« (u br. 6) autor dipl. ing.


H. Jacob postavlja teme za ispitivanje
psihičkog djelovanja raznovrsnih šumskih
sastojina na čovjeka, jer »djelovanje prirode
na psihu čovjeka do danas nije još
konkretno ocjenjeno«.
U SRNj djelatnost šumara sve više zahvaća
i područje »zaštite prirode«. Tako
npr. na Univerzitetu u Göttingen-u posto


ji »Institut für Forstpolitik, Holzmarktlehere,
Forstgeschichte u. Naturschutz«, a
1967. godine u Hessen-u Zemaljska uprava
šuma preuzela je i brigu o zaštiti prirode.
Dr K. F. Wenzel u članku »Erfassung
der Landschaftsschäden in Hessen« (u br.
6) iznio je rezultate o evidenciji i klasificiranju
svih oštećenja prirodnosti ambijenta,
koji je posao obavila navedena Uprava.
U pokrajini Hessen do sada izvršeno
je 6012 zahvata u pejsaž s oštećenjem
na 9903 ha (kamenolomi, materijalne grabe,
gliništa, površinski rudnici, otpadišta
i dr.). Od tog broja registrirana je rekultivacija
na samo 1044 lokaliteta površine
1744 ha. Ostali lokaliteti planirani
su za slijedeće svrhe:


— 606 lokaliteta površine 2585 ha za
uređenje odmarališta (u rekreacione svrhe),
— 130 lokaliteta površine 124 ha za promet,
— 221 lokalitet površine 412 ha za poljoprivredno
korišćenje,
— 1130 lokaliteta površine 2306 ha za
pošumljavanje u svrhe ptičjih remiza, klimatskih
zaštitnih pojaseva i za gospodarske
šume,
— stanje 231 lokaliteta površine 2797 ha
je takovo da je sanacija praktički nemoguća.
Zanimljiv je prikaz Dr A. v. Kortzflesch-
a pod naslovom »Landespflege und
Erholungsplanung in den Niederländischen
Staatsforsten« (u br. 12) o djelatnosti i
kompetencijama danske Uprave državnih
šuma (SBB — Staatsbosbeheer). To je ramjerno
mlada organizacija, osnovana je
tek 1899. godine i prema tome nije, konstatira
dr Kortzfleisch, »opterećena hipotekom
tradicije« šumarstva kao samo privredne
grane. I doista, ova Uprava skrbi
se o zaštiti prirode, osiguranju prostora
za odmor i rekreaciju te rad na području
prostornog uređenja. Kompetencija SBB-a
na ovom posljednjem području toliko je
velika, kako kod izrade državnih tako i
pokrajinskih planova prostornog uređenja,
da ima pravo veta u koliko ocijeni da
bi postavke odnosnog plana negativno djelovale
na prirodne vrijednosti (kao vrednije
šumske komplekse, posebno zaštićene
objekte prirode ili druge pejsažno vrednije
nasade). Što više, SBB je ona koja locira
tzv. multifunkcionalne prometnice, tj. paralelno
postavljene ceste, željezničke pruge,
kanale, elektrovodove, naftovode, telefonske
kabele i dr. u okviru trakastih
trasa. S druge strane SBB u korist ostvarivanja
»zaštite prirode« ustupa i pojedine
šume (postoji ideja da se u području


69