DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Supstrati pod 1 i 2 pokazuju praktički idealna svojstva obzirom na zahtjeve
većine sadnica četinjača, uzevši u komparaciju prosječno optimalno tlo:


Iznad 14 mg P2Os/100 gr tla


Iznad 12 mg K2O/100 gr tla


Iznad 0,3% N


Iznad 5% humusa


4,5—5,5 pH


Supstrati pod 3 i 4 nemaju idealna svojstva, ali se lako mogu popraviti
mješanjem sa pogodnim supstratima i bogaćivanjem mineralnim gnojivima,
prema rezultatima i preporukama kemijskih i biljno hranidbenih analiza.


Priprema supstrata i kontrola plodnosti


Sabrani supstrat — humus nije odmah upotrebljiv za punjenje lijeha. Prva
faza rada je prosijavanje na grubim i finijim sitima te homogeniziranje temeljitim
mješanjem. U drugoj fazi vrši se dodavanje potrebnih elemenata
predviđenih analizama radi oplemenjivanja supstrata, odnosno smanjenja
visokog pH tretiranjem sumpornom kiselinom ako je supstrat inače dobar,
ali ima nešto previsoki pH. Po dovršenom punjenju lijeha svake godine se
obavlja kontrola plodnosti supstrata ponekad i 2 puta godišnje, a ispituje
se i postotni sadržaj mineralnih hranjiva u iglicama. Ova ispitivanja su
nužna, i bez njih nema sigurne proizvodnje u lijehama, jer se masovnom
proizvodnjom supstrat iscrpljuje i mijenja svoja kemijska svojstva pa ih je
potrebno svake godine popravljati.


Sjetva sjemena


Nakon punjenja supstrata lijehama, površina se maksimalno poravna i
povalja, tako da se dobije idealna površina za sjetvu sjemena. Prije sjetve
se obavezno vrši dezinfekcija zemljišta i preventivno tretiranje sa fungicidima
(Orfholid, Vapam) te sa aldrinom protiv grčica i rovaca koji bi se eventualno
mogli pojaviti. Naime, dno lijehe je prekopana matična zemlja te
nema žičane mreže ili cigle pa se ponekad događa prodor rovaca ili grčice.


Glavni dobavljač sjemena prijašnjih godina bio je »Semesađnik« Mengeš,
a zadnje 2 godine ovu brigu povjerili smo Jugoslavenskom institutu za četinjače
u Jastrebarskom. Kod nabavke sjemena osnovnu pažnju treba posvetiti
odgovarajućoj provenienciji. Bez obzira na »Certifikat o kvaliteti« i »Uvjerenje
o porijeklu sjemena«, koje se dobiva uz sjeme, uzorci sjemena šalju
se na ispitivanje u »Zavod za kontrolu šumskog sjemena« u Rijeci. Određivanje
gustoće sjetve se upravo temelji na čistoći i klijavosti sjemena.


Količina sjemena po 1 m2 utvrđena je vlastitim iskustvenim uzansama.
Slični podaci dobiju se i putem slijedeće formule:


Predviđen broj biljaka na 1 m2
Broj sjemenaka na 1 m2
% punog sjemena X % klijavosti X % preživljenja