DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Visina
Vrsta sadnica Starost nadzemnog Cijena
dijela cm dinara


Pseudotsuga douglasii
1 + 0 L io 0,29
2 + 0 15—25 0,55
2 + 0 L 25 1,02
1 + 1 L 20 0,95
1 + 2 30—40 1,30
1 + 2 L 40 2,00
2 + 1 L 25 1,30
2 + 2 40—50 1,75
2 + 2 L 50 2,50


Pinus silvestris
1 + 0 L 8 0,22


Bor obični
1 + 1 L 15 0,62
1+2 25—35 0,90
1 + 2 L 35 1,30


Pinus nigra
1 + 0 L 8 0,20


Bor crni
1 + 1 L 12 0,65
1 + 2 20—30 0,98
1 + 2 L 30 1,40
1 + 3 L 40 1,80


12. Proizvodnja ukrasnog bilja
Prije tri godine započela je proizvodnja ukrasnog bilja iz više razloga.
Potražnja građanstva za ukrasnim biljem postaje danomice sve veća, što
nas iz godine u godinu prisiljava na povećanje asortimana. S druge strane,
ova proizvodnja ublažava rizik proizvodnje šumskih vrsta te može čak i
pokriti eventualne gubitke. Naime, u ovoj proizvodnji nema bojaznosti za
plasman, niti ozbiljnijeg rizika, jer se u momentu konjukture mogu postići
2—3 puta veće cijene od normalnih, a prema zahtjevu tržišta orijentira se
i proizvodnja.


Radi zaokruženosti materije ovog referata, samo informativno navađam
sadašnju proizvodnju i usluge:



Ruže za rez niske 70 sorti;
ujedno služe i kao matičnjak;

Ruže penjačice 11 vrsti;

Proizvodnja sadnica ruža;

Novogodišnja drvca;

Stablašice za parkiranje;

Ukrasno grmlje;

Živice;

Cvijeće raznih vrsta;

Lončanice;

Usluge parkiranja.
U skoroj budućnosti se planira izgradnja staklenika i uvođenje gradskog
plina.


94




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 25     <-- 25 -->        PDF

ZAKLJUČAK


Podaci u referatu se baziraju skoro isključivo na vlastitim uvjerenjima


iskustvima.


Svrha ovog referata je prikaz rasadničke proizvodnje u modernoj tehnologiji,
kakva se danas u praksi provodi, bez dubljih teoretskih razmatranja.
Prema tome je i namijenjen praksi pa se moli da ga se kao takovog i prihvati.
Ovaj referat je prilog unapređenju rasadničke proizvodnje, za koju
se ne može reći da postoji obilnija literatura.


Summary


Nursery production of conifers in the area of the Forest Enterprise Bjelovar
vith special reference to the nursery »Sljukingon«


The data in this paper are based exclusively on the author´s own conceptions
and experiences.


The purpose of the paper is to review nursery production in modern tehnology,
such as is performed in practice today, without any deeper theoretical considerations.
Hence, it has been intended for practice, and it is hoped that it will be accepted
as such. The paper shall be a contribution to the development of nursery production,
for which it cannot be stated that there would exist an exhaustive literature
covering it.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Uvjeti rada navedeni su opisno, a odnose se na stanje zemljišta, rahlost,
obradivost, vlažnost, zbitost, stanje i gustoću korova i si.


U rasadniku Šljukingon primjenjuju se ovi normativi već duže vrijeme,
tako da su radnici plaćeni po učinku. Dakako, oni obavezuju svakodnevno
preuzimanje radova.


10. Radničke prostorije
Briga za radnika je osnovni preduvjet za uspješnu proizvodnju. Pored
formacijskih HTZ sredstava propisanih pravilnicima, u rasadniku postoje
radničke prostorije:


1. Sala za sastanke;
2. Radnička kuhinja za pripremanje toplog obroka;
3. Praoaice i tuševi sa toplom i hladnom vodom.
11. Osvrt na cijenik sidnog materijala
Cijenik sadnog materijala je internog karaktera te predstavlja ujedno i
cijenu koštanja proizvedenih sadnica. U proizvodnim planovima, prihod rasadnika
se uglavnom izjednačava sa troškovima proizvodnje tako da se ne
računa sa dobiti. U cijeniku su ujedno navedne uzanse i kvalitetni uvjeti.


Izvod


Vrsta sadnica


Larix sp.


Ariš


Pinus strobus
Borovac


Picea abies
Smreka


iz cjenika
Visina
Starost nadzemnog Cijena
dijela cm dinara
1 + 0 10—25 0,22
1 + 0 L 25 0,30
1+ 1 25—35 0,85
1+ 1 L 35 1,27
1 + 0 L 6 0,20
2 + 0 L 10 0,35
2 + 1 L 15 0,83
2 + 2 20—30 1,25
2 + 2 L 30 1,84
2 + 3 L 80 2,30
1 + 0 L 8 0,17
2 + 0 15—25 0,35
2 + 0 L 25 0,50
1 + 1 L 15 0,65
1 + 2 20—30 0,86
1 + 2 L 30 1,18
2 + 1 L 20 0,68
2 + 2 25—35 0,95
2 + 2 L 35 1,32
1+ 3 L 50 1,50
2 + 3 L 60 1,80
93




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Sadržaj normativa


Rasadnička proizvodnja


11. Sjemenište — klijalište
— Utovar i istovar zemlje, humusa, pijeska i si.;
— Prosijavanje, mješanje i prijenos humusa;
— Dezinfekcija supstrata;
— Gnojidba;
— Sjetva;
— Gruba i fina priprema zemljišta;
— Zasjenjivanje;
— Zalijevanje;
— Pljevljenje i okopavanje;
— Zaštitno prskanje;
— Prihranjivanje;
— Vađenje sadnica, trapljenje;
— Otprema sadnica;
— Sakupljanje humusa.
12. Rasadište četinjača
— Utovar, istovar i rasipanje stajskog i mineralnih gnojiva;
— Priprema zemlje;
— Obilježavanje pola i redova;
— Pikiranje i sadnja;
— Pljevljenje ručno;
— Okopavanje ručno;
— Međuredna obrada strojevima;
— Zaštitno prskanje;
— Prihranjivanje;
— Tretiranje insekticidima i fungicidima;
— Vađenje sadnica, klasiranje, orezivanje;
— Trapljenje sadnica;
— Otprema;
— Inventura;
— Održavanje staza i puteva;
— Košnja trave.
Primjer:


Red. brojnorme
Opis rada Kvalifikacija
Jedin. mjere
Norma dana Povoljni
Uvjeti rada
Srednji Nepovoljni
12—10 Pljevljenje ručno
iznošenjem trave
10 m udaljenosti
sa
do
ar 2,2 1,7 1,2
a) Međuredno
kultivirano
PKV N. D. 0,454 0,588 0,833
ar 1,8 1,3 0,8
b) Nekultivirano PKV N. D. 0,555 0,769 1,25


Norme se odnose na 8 satni radni dan, uz polsatni odmor.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Kontrola plodnosti


Nakon završenog proizvodnog ciklusa, odnosno svake 2 godine vrši se
kontrola plodnosti, također, u Institutu za četinjače Jastrebarsko.


Nakon izvršene kemijske analize uzetih uzoraka tla i utvrđivanja fiziološki
aktivnih hranjiva, izrađuje se gnojidbena osnova. Ovom osnovom definirane
su količine i vrste mineralnih gnojiva za svaki uzorak tla te se daju
preporuke za eventualnu potrebu unošenja stajskog gnoja ili primjene zelenih
gnojiva.


Ugar


U redovnom ciklusu proizvodnje, svake 3. godine tlo se u rasadištu stavlja
na ugar.
Jako iscrpljenim tlima poboljšava se struktura i povećava sadržaj humusa
stajskim gnojem u količini 30—50 tona/ha.


U redovnom postupku ugar se sprovodi tako da se posije lupina i u cvatnji
zaore. Jaki sklop lupine i dva oranja tokom godine utječu i na smanjenje
korova te tako ugar ima višestrukto korisno djelovanje.


8. Mehanizacija
Bez mehanizacije se ne može zamisliti današnja rasadnička proizvodnja.
Iako rasadnik Šljukingon posjeduje dosta mehanizacije, može se reći da je
još uvijek nema dovoljno, ili je poneki stroj dotrajao, pa su potrebne zamjene.


Evo kratkog prikaza postojeće mehanizacije:


1. Traktor Fe 35
2. Priključni strojevi za traktor:
— Sadilica »Acord« petoredna;
— Plug za vađenje sadnica »OLT«;
— Rotofreza »IMT«;
— Plug dvobrazdni;
— Prskalica kapaciteta 300 lit.;
— Kultivator petoredni;
— Drljače klinaste;
— Traktorske prikolice 3 t i 5 t
3. Jcdnoosovinski traktor »Motoguzzi« 5 KS;
4. Motorna leđna prskalica »Solo«;
5. Prskalice za herbicide »UNIRO«;
6. Mehanička radiona sa osnovnim alatom;
7. Vodovodno postrojednje sa prijenosnim cijevima i prskalicama.
9. Norme
Izrada sadašnjih »Iskustvenih normi za rasadničku proizvodnju« trajala
je više godina.


U nekoliko izdanja norme su stalno dopunjavane, na osnovu iskustva i
obračuna. Norme nisu snimane, ali primjena u praksi pokazuje da su odstupanja
minimalna i kreću se u granicama ± 10%.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Broj korova se znatno smanjio, a na biljkama nisu zapažena nikakova
oštećenja.


Pokusi 196 8. i 196 9. god. Izvršen veći broj pokusa sa raznim
reccp turama:



Površine na ugar. Serija tretiranja iste površine sa vremenskim razmacima
i obradom zemljišta. Upotrebljen je Deherban 4 l/ha, Gramoxon
5 lit/ha i Na-klorat 200 lit/ha.
Uspjeh tretiranja iz 1967. godine dobar. Smanjena zakorovljenost na 45%
od mase korova na netretiranim površinama:



Međuredno tretiranje sa kontaktnim herbicidima Gramoxon i Reglan
izvršeno sa prskalicama »Uniro« sa vibrajet uređajem i »Arbogard
II« za kružno prskanje oko mladih biljaka u šumskim rasadnicima.
Pokus i 1970. g. Primjenjeno masovno tretiranje »Gramoxonom«
međuredno sa prskalicom »Uniro«. Prskanje izvršeno 2—3 puta sa 3—5 lit/ha.
Uspjeh suzbijanja je velik, jer su ušteđena bar dva pljevljenja. Na totalno
tretiranim površinama iz prošle godine obavljena je sadnja biljaka. Mjerenjem
težine korova ustanovljeno je da ima i do 70% manje korova, što predstavlja
velik uspjeh.


Pokus i 1971. god. Nastavak tretiranja međuredno sa gramoxonom.
Postavljanje pokusa sa novim totalnim herbicidima: Balan i Treflan. Pokusi
sa Balanom nisu zadovoljili, dok se Treflan pokazao vrlo dobar jer je
smanjio zakorovljenost za 50%.
I u 1972. godini pokusi su nastavljeni, a rezultati su sve bolji, što dokazuje
da se samo sistematskim uništavanjem korova može zakorovljenost rasadničkih
površina smanjiti.


Manipulacija sa sadnicama


Vađenje, obrezivanje, sortiranje, brojenje i trapljenjc sadnica predstavlja
nedjeljivi radni proces.


Vađenje sadnica obavlja se specijalnim traktorskim plugom, koji u dovoljnoj
dubini podreže korijenje i izvadi cijeli red sadnica. Nakon toga radnik
ručno izvlači sadnicu i slaže na manje hrpe. Drugi radnik vinogradskim
škarama obrezuje žilje, suhe grančice i vrši korekciono obrezivanje u krošnji.
Ujedno obavljaju škartiranje i klasiranje sadnica.


Klasiranje se obavlja po dimenzijama utvrđenim internim uzansama, jer
smatramo da Jugoslavenski standard za sadnice je kvalitetno prenizak. O
ovim uzansama biti će riječi u poglavlju o cijenama.


Posebna pažnja poklanja se trapljenju, a nakon izvršenog trapljenja vrši
se zalijevanje trapa.


Princip je da samo tako obrađena, kvalitetna i standardna sadnica može
biti otpremljena za pošumljavanje.


Prije utovara i prijevoza sadnice se povezu u snopove i dobro zapakiraju
uz prethodno navlaživanje.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Prilikom pojave bolesti ili štetnika pristupa se odmah tretiranju ili se
konzultira mjerodavna znanstvena organizacija. Zdravstveni nadzor je ugovoren
sa Jugoslavenskim institutom za četinjače, koji ovaj zadatak obavlja
preko svojih stručnjaka — specijalista. Na hitan poziv stručnjak dolazi odmah
i daje uputstva za tretiranje ili odnosi materijal za determinaciju u
Institut.


Jedino hitnim intervencijama i putem specijalističkih službi može se osigurati
pravodobna i efikasna zaštita, koja je u rasadničkoj proizvodnji nužna.


Upotreba herbicida


Poznata je činjenica, da na bogatom tlu obilno raste i korov. Trajno suzbijanje
korova predstavlja primarni problem u rasadničkoj proizvodnji.


Osim mehaničkog suzbijanja korova, koji angažira velik broj radne snage,
sve se češće u praksi primjenjuju selektivni herbicidi, naročito u poljoprivredi.


U šumarstvu, a specijalno u rasadničkoj proizvodnji primjena herbicida
je slabo istražena, iako su već prva istraživanja dala ohrabrujuće rezultate.


Imajući to u vidu, naše gospodarstvo je uvrstilo u dugoročnu stručnu
suradnju sa Institutom u Jastrebarskom i istraživanja primjene herbicida u
rasadničkoj proizvodnji.


Budući je to materija za poseban i opsežan studij, ovdje će se obuhvatiti
samo u kratkim crtama dosadašnja iskustva.


Istraživanja su započela 1966. godine pod rukvodstvom pok. ing. Margaret
e Lojda , a nastavljena 1968. godine pod rukovodstvom ing. M arije
Hala m bek.


Vršeni su pokusi u dva pravca:


1.
MećiUredno tretiranje korova u raznim vrstama četinjača te raznih
starosti;
2. Totalno tretiranje površina na ugaru, godinu prije sadnje.
Kao važan elemenat napominje se da je u početku istraživanja rasadnička
površina bila zakorovljena iznad tolerantnih granica. Osim toga i
smjesa korova je bila jako nepovoljna, sastavljena od vrlo otpornih i raznolikih
korova (cea 20—30 vrsta).


Pokus i 196 6. godine . Izrađen program pokusa za tretiranje površina
pod ugarom.


Obavljeno pokusno tretiranje površina pod sadnicama sa Simazinom,
Radakorom i Reglanom upotrebom srednjih doza. Uspjeh se očitavao u
znatnom smanjenju korova u odnosu na kontrolu.


Pokusi 196 7. godine:



Na praznim površinama sa totalnim tretiranjem u seriji: Simazin ili
Radakor 2 kg/ha, zatim Na-klorat, kao totalni herbicid.

Na sadnicama četinjača raznih vrsta sa herbicidima Gesagord i Agelon
1,5 kg/ha.
89




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Sama sadnja se isključivo obavlja petorednom sadilicom »Accord« i sa
ekipom od 8 radnika:


— Traktorista 1
— Radnici na sadilici 5
— Radnici za popravak sadnje 2.
Norma za osam sati za ovakovu ekipu iznosi od 28.000 do 42.000 sadnica,
ovisno o uvjetima rada i veličini sadnica.
Za deset sati rada postižu se i veći efekti, odnosno uspije se posaditi
60.000—70.000 sadnica.


Uzgoj i zaštita presađenica


Zalijevanje : Nakon izvršene sadnje, najvažnija mjera je startno
zalijevanje. Ako je velika suša zalijevati se mora i poslije, bar svaki drugi
dan. Po čitavom rasadniku porazmješteni su hidranti te se zalijevanje vrši
sistemom prijenosnih cijevi i rotacionih prskalica.


Međuredna obrada. O značaju i važnosti međuredne obrade nije
potrebno govoriti. Primjenjuje se više načina međuredne obrade ili pak njihovih
kombinacija:


— Ručno pljevljenje kompletno ili samo prisadno;
— Ručno okopavanje kompletno ili samo prisadno;
— Međuredna obrada motornim kultivatorima ili rotovatorima i
— Međuredna obrada višerednim traktorskim kultivatorom.
Svi ovi radovi su normirani pa se i plaćanje radnika vrši po normama.
No, o normama će biti govora u posebnom poglavlju.


Ovisno o vremenskim prilikama i stupnju zakorovljenosti, međuredna
obrada ili plijevljenje se ponavlja godišnje 3—6 puta. Na taj način velikim
dijelom utječe na cijenu koštanja proizvedene sadnice, jer u troškovima proizvodnje
međuredna obrada učestvuje i do 70%.


Smanjenje broja ponavljanja kultivacije te veći stupanj mehanizacije
doprinaša osjetnom pojeftinjenju.


Prihranjivanje . Ova mjera je obavezna u redovnom tehnološkom
postupku. Prihranjuje se dušičnim gnojivima, najčešće amonijskim sulfatom.
Doza je utvrđena preporukama za gnojidbu u »Kontroli plodnosti«, a
obično se kreće između 200—300 kg/ha.


Prihranjivanje se vrši u 2 navrata u proljetnom i ljetnom postupku, a
budući ova radnja nije mehanizirana obavlja se ručno.


Kod sadnica 1 + 1 tretira se prisadno, a kod starijih sadnica međuredno,
ali tek poslije izvršenog okopavanja, odnosno kultiviranja.


Zaštit a presađenica . Preventivno tretiranje zemljišta aldrinom
ili geobilanom prije sadnje je obavezno, a naročito u godini završetka razvoja
hrušteve grčice. Rovci i grčice su opasni štetnici mladih nasada, a represivno
tretiranje zemljišta pod biljkama je kasno i nedovoljno uspješno.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 17     <-- 17 -->        PDF

7. Rasadište
Proizvodni ciklus traje uglavnom 3 godine, tako da se rasadište može
podjeliti i površinski na 3 dijela:
a) Površina za proizvodnju sadnica starosti 1 + 1;
b) Površina za proizvodnju sadnica starosti 1+2, 2 + 2 i
c) Ugar


Priprema zemljišta


Priprema zemljišta započinje u jesen zimskim oranjem, koje ne prelazi
dubinu 30 cm. Prema potrebi odnosno preporukama za gnojidbu iz »Kontrola
plodnosti«, u jesen se zatanjuraju fosforna i kalijeva mineralna gnojiva.
To je obično Superfosfat i Patent kalij.


U proljeće se vrši detaljna priprema zemljišta, koje započinje plitkim
oranjem ih samo tanjuranjem. Fino usitnjavanje se postiže rotofrezom.


Table se formiraju okomito na središnji put, a širine su 12 m, dok je dužina
tabli neograničena odnosno dopire do puta uz ogradu. Međutim, formiranje
tabli nije nužno i često se izbjegava zbog lakše primjene mehanizacije.


Sadnja


Širina redova i razmak biljaka u redovima ovisi o tipu mehanizacije za
međurednu obradu te o vrsti sadnica. Iskustvo je pokazalo da veliki razmaci
redova i biljaka u redovima nemaju presudan značaj na prirast i kvalitet
sadnica. Obzirom na postojeći petoredni kultivator, do nedavno su se prakti


cirali slijedeći razmaci, prosječno za sve vrste:
— Razmak redova 50 cm;
— Razmak sadnica u redovima 20 cm;
— Broj biljaka po 1 ha 100.000 komada.
Ovakovi razmaci zahtijevali su veliku površinu, a time ujedno poskup


ljivali proizvodnju.


U drugoj varijanti prišlo se udvajanju redova, tzv. sadnji u »dvostruke
redove«:



Razmak dvostrukog reda 25 cm;

Razmak dvostrukih redova 50 cm;

Razmak sadnica u redovima 20 cm i
— Broj biljaka po 1 ha 130.000 komada.
Strojna obrada se vršila samo između dvostrukih redova.
U trećoj današnjoj varijanti, uz uvjet nabavke odgovarajućeg kultivatora,
primjenjuju se slijedeći razmaci:



Razmak redova 25 cm;

Razmak sadnica u redovima 12,5 cm;

Svakih 5 redova odvojeno stazom za prohod traktora
širine 60 cm i

Broj biljaka po 1 ha 240.000 komada


ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Najveći neprijatelj klijanaca su poznati Fusarium sp. i Botrytis
sp. Upornim tretiranjem sa fungicidima (Orfkolid, bakarni kreč i si.) može
se zaustaviti napad Fusariuma, ali Botrytisa vrlo teško (iskustvo samo ove
godine). Neugodni štetnici su rovci i grčice, ako se slučajno probiju u lijehe.
Tada se obavezno vrši, pored već izvršenog preventivnog tretiranja, ponovno
tretiranje odgovarajućim preparatom. Krtica se rjeđe pojavljuje, ali
zato znade učiniti velike štete. Bez obzira na sve poznate načine suzbijanja,
najbolji način je hvatanje ručno, sa specijalnim čeličnim ježem.


Prilikom klijanja sjemena, najveću štetu mogu učiniti ptice. Svi mehanički
načini (osim skupog ograđivanja mrežama) pokazali su se bezuspješni.
Najbolji i najsigurniji način je dežurstvo radnika, koje traje najviše 15—20
dana.


Vrste sadnica i način uzgoja


Masovno se uzgajaju uglavnom već klasične vrste četinjača, na osnovu
dugoročnih planova pošumljavanja.


Ariš evropski i japanski proizvodi se u lijehama isključivo
kao 1 + 0, a zatim se presađuje u rasadište. Optimalan broj po 1 m2 iznosi
600 kom.


Zel. duglazija uzgaja se kao 1+0 za presadnju u rasadište ili kao
2 + 0 za pošumljavanje, jer postigne dimenzije i do 40 cm.


Optimalan broj 1+0 po 1 m2 iznonsi 600 kom.


Optimalan broj 2 + 0 po 1 m2 iznosi 150 kom.


Amer . borov a c. Na temelju bogatih iskustava pristupilo se, isključivo,
proizvodnji u lijehama starosti 2 + 0 te presadnji u rasadište, jer je nakon
presadnje klijanaca 1+0 dolazilo do velikih gubitaka i razvoja nepodesnog
habitusa. Optimalan broj 2 + 0 po 1 m2 iznosi 450 kom.


Ob. smrek a uzgaja se u starosti 1+0 i 2 + 0, već prema veličini uzgojenih
klijanaca u prvoj godini, odnosno prema namjeni.


Optimalan broj 1+0 po 1 m2 iznosi 800 kom.


Optimalan broj 2 + 0 po 1 m2 iznosi 600 kom.


O b. b o r. Proizvodi se isključivo kao 1 + 0, a zatim presađuje u rasadište.
Optimalan broj po 1 m2 iznosi 700 kom.


Crni bor. Isto kao obični, uzgaja se u lijehama kao 1+0 isključivo
i presađuje u rasadište.


Optimalan broj po 1 m2 iznosi 600 kom.


Ostale vrste, kao što je pačempres, tuja, sitkanska smreka, pančićeva
omorika i dr., uzgajaju se u manjim količinama.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 15     <-- 15 -->        PDF

U našim normativima materijala navedene su prosječne količine sjemena,
koje prema stvarnom postotku klijavosti variraju.


Izvod iz »Normativa materijala«


Vrsta sjemena Potrebno
godina
Minimalna klijavost
°/o
Količina
gr/m2
Primjedba
Duglazija
Duglazija
Borovac
1 + 0
2 + 0
2 + 0
50
50
70
40
30
35
Sjetva omaške
Smreka 1 + 0 75 35
Smreka 2 + 0 75 30
Ariš 1+ 0 35 40
Bor obični 1+ 0 80 35
Bor crni 1 + 0 85 45


Prije sjetve sjeme se dezinficira sa nekim od poznatih preparata, a nakon
izvršene sjetve prekrije se tankim slojem istog supstrata, koji se nalazi
i u lijehama, ali fino prosijanog.


O stratifikaciji pojedinih vrsta sjemena ovdje neće biti riječi, jer se
stratifikacija vrši na uobičajeni način.


Zasjenjivanje i zalijevanje


To su dvije obavezne mjere, bez kojih nema odgovarajućeg uspjeha.


S j e n i 1 a. Najvrijednija su sjenila od trske, ispletena kao tzv. »Trščano
platno« sa razmacima širine pojedine trske.
Lako su pokretna, a uz pažljivo rukovanje i čuvanje mogu trajati i do
5 godina.


Zbog česte potrebe micanja sjenila, ili bilo kakvog rada na lijehama,
sjenila su podignuta na 1 m visine od površine lijeha. Na ovećim razmacima
ugrađeni su nosači od željeznih cijevi s nagibom, a preko njih je uzdužno
razapeta žica, na koju se polažu sjenila. Sjenila se prema potrebi, odnosno
za oblačnog vremena skupljaju u role ili razmataju za vrijeme sunčanih ili
jako toplih dana. Opisana konstrukcija omogućava vrlo brzo manipulaciju
sa sjenilima.


Zalijevanje , odnosno navlaživanje supstrata ovisi o brzini isušivanja
površinskog sloja u kojem se nalazi sjeme. Osobito pažnju treba pokloniti
navlaživanju za vrijeme klijanja sjemena te za vrijeme velikih vrućina.


Osnovno je da nikad ne smije doći do isušivanja površinskog sloja, ali
i pretjerano navlaživanje može biti štetno. Zbog toga je među lijehama sprovedena
vodovodna mreža sa nastavcima za prskalice, koje pri radu pokrivaju
čitavu površinu pod lijehama. Budući je voda direktno iz vodovoda dosta
hladna, potrebno je napomenuti da je za zalijevanje najpogodnije jutro.


Zaštitne mjere


Usprkos navedenim preventivnim mjerama (Orfkolid, Vapam, aldrin),
ponekad se zbog specijalnih vremenskih uvjeta (dugotrajnih kiša i si.) dešavaju
kalamiteti.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Slika 3.: Sadnja sadilicom »ACCORD« u rasadištu; rasadnik »ŠLJUKINGON«,
Šumsko gospodarstvo Bjelovar.
Foto: Bartovčak




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Supstrati pod 1 i 2 pokazuju praktički idealna svojstva obzirom na zahtjeve
većine sadnica četinjača, uzevši u komparaciju prosječno optimalno tlo:


Iznad 14 mg P2Os/100 gr tla


Iznad 12 mg K2O/100 gr tla


Iznad 0,3% N


Iznad 5% humusa


4,5—5,5 pH


Supstrati pod 3 i 4 nemaju idealna svojstva, ali se lako mogu popraviti
mješanjem sa pogodnim supstratima i bogaćivanjem mineralnim gnojivima,
prema rezultatima i preporukama kemijskih i biljno hranidbenih analiza.


Priprema supstrata i kontrola plodnosti


Sabrani supstrat — humus nije odmah upotrebljiv za punjenje lijeha. Prva
faza rada je prosijavanje na grubim i finijim sitima te homogeniziranje temeljitim
mješanjem. U drugoj fazi vrši se dodavanje potrebnih elemenata
predviđenih analizama radi oplemenjivanja supstrata, odnosno smanjenja
visokog pH tretiranjem sumpornom kiselinom ako je supstrat inače dobar,
ali ima nešto previsoki pH. Po dovršenom punjenju lijeha svake godine se
obavlja kontrola plodnosti supstrata ponekad i 2 puta godišnje, a ispituje
se i postotni sadržaj mineralnih hranjiva u iglicama. Ova ispitivanja su
nužna, i bez njih nema sigurne proizvodnje u lijehama, jer se masovnom
proizvodnjom supstrat iscrpljuje i mijenja svoja kemijska svojstva pa ih je
potrebno svake godine popravljati.


Sjetva sjemena


Nakon punjenja supstrata lijehama, površina se maksimalno poravna i
povalja, tako da se dobije idealna površina za sjetvu sjemena. Prije sjetve
se obavezno vrši dezinfekcija zemljišta i preventivno tretiranje sa fungicidima
(Orfholid, Vapam) te sa aldrinom protiv grčica i rovaca koji bi se eventualno
mogli pojaviti. Naime, dno lijehe je prekopana matična zemlja te
nema žičane mreže ili cigle pa se ponekad događa prodor rovaca ili grčice.


Glavni dobavljač sjemena prijašnjih godina bio je »Semesađnik« Mengeš,
a zadnje 2 godine ovu brigu povjerili smo Jugoslavenskom institutu za četinjače
u Jastrebarskom. Kod nabavke sjemena osnovnu pažnju treba posvetiti
odgovarajućoj provenienciji. Bez obzira na »Certifikat o kvaliteti« i »Uvjerenje
o porijeklu sjemena«, koje se dobiva uz sjeme, uzorci sjemena šalju
se na ispitivanje u »Zavod za kontrolu šumskog sjemena« u Rijeci. Određivanje
gustoće sjetve se upravo temelji na čistoći i klijavosti sjemena.


Količina sjemena po 1 m2 utvrđena je vlastitim iskustvenim uzansama.
Slični podaci dobiju se i putem slijedeće formule:


Predviđen broj biljaka na 1 m2
Broj sjemenaka na 1 m2
% punog sjemena X % klijavosti X % preživljenja




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Komparativni podaci
Prosječne visine biljaka i dužine korjenja


Vrsta Lijehe Sljukingon Gredice
primjer iz 1964. god. Inst. Jastrebarsko
Visina biljaka Dužina korjena Visina biljaka Dužina korjena
cm cm cm cm


Ob. smreka 12,2 9,4 5,0 11,7
Ob. bor 12,6 11,4 6,0 14,2
Evropski ariš 30,5 19,5 9,5 14,2
Amer. borovac 11,4 8,3 5,0 9,9
Zel. duglazija 16,2 12,2 5,9 10,6


Primjedba : Budući nisu vršena mjerenja biljaka na gredicama, uzeti
su podaci iz »Radova« broj 2/69 Jug. instituta za četinjače Jastrebarsko.


Iz tabele je očito vidljivo da su postignute dvostruke pa i veće visine biljaka
u lijehama nego na gredicama.


Supstrati za punjenje lijeha


Specijalni supstrati za punjenje lijeha predstavljaju osnovni elemenat
za proizvodnju sadnica u lijehama. U literaturi se spominju razne vrste supstrata,
koje se uglavnom baziraju na raznim vrstama četinjka, zatim mješavinama
četinjka, treseta, šumske zemlje, humusa i kremenog pijeska.


U vrijeme osnivanja lijeha nije nam bila dostupna ova literatura, a dijelom
je pisana kasnije, tako da smo u potrazi za supstratima bili prepušteni
vlastitom nahođenju.


U čitavom nizu upotrebljenih supstrata ipak temeljno dominira kisel i
humu s sabran u nekadašnjim poplavnim šumama, a specijalno u johovim
panjačama.


Prije upotrebe, supstrat se detaljno istražuje u Jugoslavenskom institutu
za četinjače, te nakon pozitivne analize i preporuke za eventualno oplemenjivanje,
pristupa se upotrebi.


Kemijska svojstva nekih supstrata


Red. br. Vrsta i porijeklo
H2O
pH
n-kcl
P2O5
mg/100
KaO
gr tla
N
°/o
Humus
°/o
1
2
Kiseli humus iz johove
panjače Ivanska
Šumski humus sa smre5,35
4,80 27,20 20,50 1,187 28,71
kovom četinjkom 5,4 4,8 34,2 75,0 1,170 12,02
3 Humus Podravske naplavine
u jošićima 5,6 4,9 7,4 9,1 2,37 51,5
4 Sirovi kiseli humus
Česma — Jošik 3,9 3,1 15,4 6,8 1,90 54,8




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 11     <-- 11 -->        PDF

HBHHHHBHHHHHHHHHHHHIK


Slika 2.: Umjetna kiša nad lijehama: rasadnik »SLJUKINGON«, Šumsko
gospodarstvo Bjelovar.
Foto: Bartovčak



Posve je isključen utjecaj tla u rasadniku, tako da se lijehe mogu osnivati
na bilo kakovom zemljištu;

Zbog gustoće sjetve, ograđenog prostora i posebnog supstrata korovi
su minimalni, a i lako se odstranjuju;

Vrijeme sjetve je neovisno o vremenskim prilikama pa se može fiksirati;

Zaštita svih vidova je uvelike olakšana, bilo da se radi o bolestima,
štetnicima, pticama ili o insolaciji (zasjenjivanje — navlaživanje);

Vađenje biljaka znatno olakšano, a zbog rastresitosti supstrata sačuva
se najfiniji korijenov sistem;

Troškovi proizvodnje su niži;

I konačno kvalitet i veličina sadnica su neusporedivo veći.
Nijedna proizvodnja nema loših strana pa tako i ova u lijehama.


Iako su mnogo manje, loše strane se sastoje uglavnom u slijedećem:



Osnovna investicija je velika, ali zato trajna (amortizacija betonskih
lij eha može se računati i na 20 godina);

Nabava, doprema i priprema supstrata za punjenje lijeha je najveći
problem, jer se pogodni supstrati teško pronalaze, a potrebe su velike,
tim više što se izmjena kompletnog supstrata mora vršiti svake
3—4 godine.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Historijat lijeha


Već 1962. godine pristupa se izgradnji betonskih lijeha, površine 344 ms,
na osnovu iskustva francuskih šumara.


Ova iskustva prenesena su prilikom studijskog boravka jedne grupe naših
šumara u Francuskoj, koji su opisali način proizvodnje u lijehama. (Vidi
»Topola« br. 17—18/60), zvanim »Les baches«.


U 1963. godini izgrađeno je 660 m- te je izgradnja nastavljena idućih godina
do sadašnje površine od 2.117 m2.


Prve lijehe izgrađene su kopiranjem francuskog sistema Osnovu čine
betonski stupovi 90 cm dužine, kvadratnog presjeka od 12 cm, s utorima od
4 cm. U njih se smještaju betonske ploče širine 50 cm i dužine 200 cm. Širina
lijeha je 1 m. Sve se to ukapa u zemlju tako da iznad zemlje ostaju
stupovi i ploče u visini od 30 cm.


Mi smo modificirali lijehe tako, da smo ih radi štednje materijala i prostora
proširili na širinu od 2 m, dok je dužina proizvoljna. Osim toga, izvršili
smo postrano zasipavanje lijeha zemljom do rubova, kako bi se izbjegao
suneožar koji je prvih godina primjećen. Ukopavanjem betonskih ploča u
zemlju sprečava se postrani prodor insekata i bolesti, trajno izolira i fiksira
površina za proizvodnju klijanaca. Najveći problem predstavlja snabdijevanje
lijeha sa valjanim supstratima, jer o njima najviše ovisi uspjeh proizvodnje.
U izvještajima o francuskim lijehama nedovoljno su obrađeni supstrati
za punjenje lijeha pa je trebalo pronaći, istražiti i isprobati razne supstrate
koji po svojim fizičkim, kemijskim i biološkim osobinama zadovoljavaju.
Radi cjelovitosti, navađam podatke iz »Radova« Jugoslavenskog instituta
za četinjače, Jastrebarsko. U članku ing. D o k u š a »Uzgoj biljaka
četinjača na iglicama obične smreke« prikazan je historijat uzgoja biljaka u
lijehama po patentu Adolfa Dunemanna iz 1939. godine. Ovdje se
spominju iskustva iz Njemačke 1956. i 1958. godine, Engleske 1952, 1956. i
1958. godine, Čchoslovačke 1961. godine, Rumunjske 1965. godine, dok se o
francuskim iskustvima ništa ne govori, a postoje francuske publikacije iz
1957. i 1958. godine.


Komparativna iskustva


Iza nas je deset godina iskustva u ovoj proizvodnji. Iz godine u godinu
povećavala se površina lijeha, a smanjivala površina sjetve na gredicama,
dok nije konačno napuštena.


Razlozi su postali očiti, jer su uspjesi u lijehama daleko nadmašili proizvodnju
na gredicama.


Prednosti uzgoja klijanaca i sadnica u lijehama ujedno su loše strane
uzgoja na gredicama.


Osnovna prednost se sastoji u slijedećem:
— Na maloj površini koncentrirana je masovna proizvodnja (700—1100
kom) (1 m2);
— Smanjen je na minimum utjecaj vanjskih elemenata (štetnika, bolesti,
atmosferskih nepogoda i dr.);




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 9     <-- 9 -->        PDF

ffR"f H


Slika 1.: Učesnici seminara o rasadničkoj proizvodnji, održanog 20. rujna 1972. god.;
rasadnik »SLJUKINGON«, Šumsko gospodarstvo Bjelovar.
Foto: Bartovčak


5. Površinski podaci i podjela rasadnika
Ukupna površina rasadnika iznosi 18,60 ha. Rasadnik je podjeljen prema
načinu upotrebe na 4 dijela (vidljivo u nacrtu):


1.
L i j ehe
Proizvodna površina 2.117 m2
Putevi i staze 1.581 m2
UKUPNO:
3.698 m2


2.
Rasadište šumske proizvodnje
Proizvodna površina 10,50 ha
3.
Rasadište ukrasnog bilja
Proizvodna površina ´5,40 ha
4.
Neproizvodna površina
(Ekonomsko dvorište, ceste, staze, zgrade, parkovi) 2,33 ha
Ovakova podjela učinjena je tek prije godinu dana, kad se je usvojio
program proizvodnje ukrasnog bilja kao pomoćne djelatnosti.


6. Sjemenište lijehe
Kao što je već rečeno, 1961. godine započinje obilnija proizvodnja klijanaca.
Klasičnom metodom u gredicama zasijana je sjemenom velika površina
cea 1 ha. Istovremeno počinje pokusna proizvodnja u ograđenim lijehama.
U početku je na 10 m2, sa ogradama od hrastovih dasaka, izvršena pokusna
sjetva, koja je dala odlične rezultate.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Osnovni klimatski podaci


1.
Temperatura zraka — Srednja godišnja vrijednost 10,3» C
amplituda 20,6» c
proljeće 10,3«
c


ljeto 19,4o


c


jesen 10,50 c
zima 3,4o c


2. Vlaga zraka — Srednji godišnji tlak vodene pare 8,0 mm Hg
— Srednja godišnja relativ, vlaga
80%,
3.
Oborine — Prosječne 813 mm
proljeće 163 mm
ljeto 264 mm
jesen 214 mm
zima 172 mm


4. Srednji broj kišnih dana u godini
116
5. Srednji broj dana sa snijegom u godini
21
6. Srednji broj dana sa tučom u godini
2,5
7. Srednji broj dana sa maglom u godini
48
8. Srednji broj dana sa mrazom u godini
9. Srednji broj dana sa jakim vjetrom iznad 6 Beauforta 5,1
Navedem klimatski podaci potječu iz izdanja Republičkog hidrometeorološkog
zavoda SR Hrvatske »Klimatski podaci SR Hrvatske« za razdoblje
1948—1960. godine.


4. Tlo
Prva pedološka istraživanja tla, izvršena su prije deset godina, zatim
1964. godine, od koje godine se ujedno obavlja i redovna kontrola plodnosti.
Sva ova istraživanja izvršio je Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko,
s kojim imamo dugoročne ugovore za ove radove.


Obzirom na obilje istraženih podataka, te relativno različitih elemenata
u mehaničkom sastavu tla i fizikalnim osobinama, ne daju se tabelarni podaci
pedoloških istraživanja, jer bi zauzeli previše prostora. Osim toga to
nije ni svrha ovog referata.


Opis tla u najkraćim crtama je slijedeći: Tlo je umjereni pseudoglej.
Po svom teksturnom sastavu u površinskom, oraničnom sloju, tlo je pjeskovita
glinasta ilovača ili glinasta ilovača sa sadržajem čestica gline 15—24%.
Takav mehanički sastav se smatra vrlo povoljnim za rasadničku površinu
četinjača.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 7     <-- 7 -->        PDF

S3


o


M
O


PI


H


&<


B


n


Ü3
OJ


--;


«


E


n


o


N
M
O


>


m


a.
^


B


«


a&


,j


sH


E-i
cd
Ö
X


H
33
u-1
i-o
M
J




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 6     <-- 6 -->        PDF

B. RASADNIK ŠLJUKINGON
1. Historijat
U doba imovnih općina, bio je vlasništvo Imovne općine Đurđevačke.


Godine 1880. osnovan je kao voćarski rasadnik od 2 ha, kojega su prozvali
»Imovinski vrt«. Od 1945. do 1960. godine proširen je na 8 ha, a služio
je dijelom za uzgoj šum. biljaka, dijelom kao ekonomija gospodarstva. Uz
veliki voćnjak bila je i poljoprivredna proizvodnja.


Centralna stara zgrada sagrađena je od čerpića u doba Imovne općine
i služila je kao lugarnica. Dvorana je dograđena prije dvadesetak godina.


Godine 1961. donesena je odluka da se rasadnik iz temelja obnovi i osposobi
samo za potrebe šumarstva. Nakon masovnog krčenja starih bolesnih
voćaka, rigolanja i startnog gnojenja sa stajnjakom, uz prethodno pedološko
istraživanje, pristupa se formiranju rasadnika u današnjim konturama.


Otkupom zemljišta prije 3 godine, konačno je zaokružen u današnju
cjelinu i ograđen čvrstom visokom žičanom ogradom.


Problem navodnjavanja je godinama bio akutan, jer su geoistraživanja
pokazala da nema arteške vode, odnosno da su vodonosni slojevi jako duboko.
Djelomično rješenje se našlo u kopanju bunara velikog kapaciteta.
I tako je 1962. godine iskopan bunar 3 m promjera i 25 m dubine. Kako se
rasadnik proširivao i povećavala proizvodnja, kapacitet tog bunara je postao
premalen.


Tek nakon uvođenja gradskog vodovoda 1971. godine pitanje vode je posve
riješeno.


Od 1961. do 1968. godine polovina rasadnika je služila za proizvodnju
sadnica topole, a nakon prestanka ove proizvodnje služi samo za proizvodnju
šumskih vrsta i to uglavnom četinjača.


2. Geografski smještaj
Geografske koordinate rasadnika su 45°55´ N i 16°52´ E (od Greenwich-a),
sa nadmorskom visinom od 156 m i blagim nagibom jugoistočne expozicije.


Od grada Bjelovar udaljen je svega 4 km idući sjeverno cestom za Đurđevac.


U selu Markovac, koje je povezano sa gradom, odvaja se asfaltna cesta
direktno za rasadnik.


3. Klimatski podaci
Prema klimatogeno-vegetacijskoj podjeli Bjelovar spada u područje šuma
hrasta kitnjaka s običnim grabom (Querco-Carpinetum croaticum).
Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji klimatskih područja, Bjelovar ima
humidnu klimu.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 5     <-- 5 -->        PDF

pogona šumarija. Proizvodnja sadnica se odvija po tom programu i obavezuje
svaki pogon.


Četinjače


Vrsta sadnica Količina godišnje
komada


Ariš 200.000
Duglazija 80.000
Borovac 60.000
Smreka 350.000
Bor obični 30.000
Bor crni 30.000
Chameciparis 10.000


UKUPNO: 760.000


L i s t a č e


Vrsta sadnica Količina godišnje
komada


Joha 200.000
Lipa 50.000
Jasen 10.000
Hrast 100.000


UKUPNO: 360.000


3. Rasadnici
Pored centralnog rasadnika Sljukingon postoji nekoliko manjih rasadnika,
koji služe kao rasadišta, a usmjeravaju se specijaliziranoj proizvodnji,
prema navedenim potrebama sadnica.


Rasadnik Šumarija
Proizvodna
Površin a
Neproizvodi
h a
na UKUPNO
Sljukingon
Zdenački gaj
Grahovljani
Sjevernjaci
Zupetnica
Varoški lug
BJELOVAR
GRUBIŠNOLIPIK
IVANSKA
KRIŽEVCI
VRBOVEC
POLJE
16,8
6,0
5,7
1,1
2,4
3,8
1,8
0,8
0,3
0,2
0,6
0,4
18,6
6,8
6,0
1,3
3,0
4,2
UKUPNO : 35,8 4,1 39,9


Kapacitet ovih rasadnika je nešto veći, jer je još prije nekoliko godina
potreban broj sadnica za pošumljavanje iznosio i do 3,000.000 komada, a danas
se smanjio na 1,100.000 komada.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Vrst drveća


Vrst drveća %o


irr
Hrast 8,482.328 36
Bukva 8,067.185 34
Grab 4,041.390 17
OTL 1,593.503 6,7
ML 1,334.110 5,6
Četinjače 170.807 0,7


UKUPNO 23,689.323 100
Priras t i eta t
Tečajni prirastUKUPNO nr´Vha °/o premam3 zalihi610.311 4,697 2,58
Drvna
masa
m3/ha
182
Glavni
242.763
Eta t
Prethodni
228.383
UKUPNO
471.146


2. Plan bioloških ulaganja
Period Pošumljavanje
JednostavProšireUKUPNO
Njega
šuma
Zaštita Uređivanje
na reprodukcija
na reprodukcija
1971—1980. 5.000 4.395 9.395 67.300 38.000 140.000
Godišnji prosjek 500 439 939 6.700 3.800 14.000


Jednostavna reprodukcija se izvršava obavezno, te predstavlja ujedno i
godišnji prosjek izvršenja, dok se proširena reprodukcija planira prema mogućnostima
pojedinih pogona, obzirom na ostvarenje amortizacije za regeneraciju
šuma.


Obnova sastojina i plan pošumljavanja


Preteženi dio obnove sastojina obavlja se prirodnim putem, oplodnim
sječama. Ovo se naročito forsira u obnovi nizinskih hrastovih sastojina.


Godišnji program pošumljavanja od 500 ha, odnosi se na površine, koje
se prirodno nisu mogle obnoviti, zatim na introdukciju novih vrsta, na konverzije
i osvajanje novih površina, uz obavezna pedološka uzgojna i biljno
hranidbena istraživanja.


Vrst sadnica Površina ha


Četinjače 280
Listače (hrast, joha, jasen, lipa, vrba i dr.) 120
Sjeme (žir, bukvica, jela) 100


Program proizvodnje sadnica


Temelji se na dugoročnom planu pošumljavanja i godišnjim potrebama.
Razrađen je za 5 godina po vrsti i količini te prema potrebama pojedinih


74




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA


I
DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 97 OŽUJAK — TRAVANJ GODINA 1973.


UD K 634.0.232.3:634.0.174.7


RASADNIČKA PROIZVODNJA ČETINJAČA
NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA BJELOVAR
S POSEBNIM OSVRTOM NA RASADNIK »ŠLJUKINGON«*


Ing. DRAGO BARTOVCAK, Šumsko gospodarstvo Bjelovar


A. UVOD
1. Osnovni podaci o gospodarstvu
Šumsko gospodarstvo Bjelovar u današnjem opsegu nasLalo je integracijom
triju šumskih gospodarstava: DARUVAR, KRIŽEVCI i BJELOVAR
1964. godine.


Sastoji se od 20 pogona i to:


— 17 šumarija prosječne veličine od 8.000 ha;
— Pogona za transport;
— Pogona za građevinarstvo i
— Zajedničke stručne službe.
Od 1970. godine nalazi se u sastavu Združenog šumskog poduzeća Bjelovar,
zajedno sa Šumskim gospodarstvom Koprivnica.
Iska z površin a
Obraslo Neobraslo Poljoprivrednohektar a
Neplodno UKUPNO
129.936 2.797 604 2.787 136.124
Tabel a dobni h razred a
Dobni razred 1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 101/— UKUPNO
Površina ha 22.078 32.405 31.755 21.973 11.907 9.818 129.936
o/o000 m3 17
79
25
3.445
24
6.819
17
6.886
9
3.882
8
2.578
100
22.689


* Referat održan na Seminaru o rasadničkoj proizvodnji četinjača, održanom 19.
i 20. IX 1972. god. u Jastrebarskom i Bjelovaru.