DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 25 <-- 25 --> PDF |
ZAKLJUČAK Podaci u referatu se baziraju skoro isključivo na vlastitim uvjerenjima iskustvima. Svrha ovog referata je prikaz rasadničke proizvodnje u modernoj tehnologiji, kakva se danas u praksi provodi, bez dubljih teoretskih razmatranja. Prema tome je i namijenjen praksi pa se moli da ga se kao takovog i prihvati. Ovaj referat je prilog unapređenju rasadničke proizvodnje, za koju se ne može reći da postoji obilnija literatura. Summary Nursery production of conifers in the area of the Forest Enterprise Bjelovar vith special reference to the nursery »Sljukingon« The data in this paper are based exclusively on the author´s own conceptions and experiences. The purpose of the paper is to review nursery production in modern tehnology, such as is performed in practice today, without any deeper theoretical considerations. Hence, it has been intended for practice, and it is hoped that it will be accepted as such. The paper shall be a contribution to the development of nursery production, for which it cannot be stated that there would exist an exhaustive literature covering it. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Visina Vrsta sadnica Starost nadzemnog Cijena dijela cm dinara Pseudotsuga douglasii 1 + 0 L io 0,29 2 + 0 15—25 0,55 2 + 0 L 25 1,02 1 + 1 L 20 0,95 1 + 2 30—40 1,30 1 + 2 L 40 2,00 2 + 1 L 25 1,30 2 + 2 40—50 1,75 2 + 2 L 50 2,50 Pinus silvestris 1 + 0 L 8 0,22 Bor obični 1 + 1 L 15 0,62 1+2 25—35 0,90 1 + 2 L 35 1,30 Pinus nigra 1 + 0 L 8 0,20 Bor crni 1 + 1 L 12 0,65 1 + 2 20—30 0,98 1 + 2 L 30 1,40 1 + 3 L 40 1,80 12. Proizvodnja ukrasnog bilja Prije tri godine započela je proizvodnja ukrasnog bilja iz više razloga. Potražnja građanstva za ukrasnim biljem postaje danomice sve veća, što nas iz godine u godinu prisiljava na povećanje asortimana. S druge strane, ova proizvodnja ublažava rizik proizvodnje šumskih vrsta te može čak i pokriti eventualne gubitke. Naime, u ovoj proizvodnji nema bojaznosti za plasman, niti ozbiljnijeg rizika, jer se u momentu konjukture mogu postići 2—3 puta veće cijene od normalnih, a prema zahtjevu tržišta orijentira se i proizvodnja. Radi zaokruženosti materije ovog referata, samo informativno navađam sadašnju proizvodnju i usluge: — Ruže za rez niske 70 sorti; ujedno služe i kao matičnjak; — Ruže penjačice 11 vrsti; — Proizvodnja sadnica ruža; — Novogodišnja drvca; — Stablašice za parkiranje; — Ukrasno grmlje; — Živice; — Cvijeće raznih vrsta; — Lončanice; — Usluge parkiranja. U skoroj budućnosti se planira izgradnja staklenika i uvođenje gradskog plina. 94 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Uvjeti rada navedeni su opisno, a odnose se na stanje zemljišta, rahlost, obradivost, vlažnost, zbitost, stanje i gustoću korova i si. U rasadniku Šljukingon primjenjuju se ovi normativi već duže vrijeme, tako da su radnici plaćeni po učinku. Dakako, oni obavezuju svakodnevno preuzimanje radova. 10. Radničke prostorije Briga za radnika je osnovni preduvjet za uspješnu proizvodnju. Pored formacijskih HTZ sredstava propisanih pravilnicima, u rasadniku postoje radničke prostorije: 1. Sala za sastanke; 2. Radnička kuhinja za pripremanje toplog obroka; 3. Praoaice i tuševi sa toplom i hladnom vodom. 11. Osvrt na cijenik sidnog materijala Cijenik sadnog materijala je internog karaktera te predstavlja ujedno i cijenu koštanja proizvedenih sadnica. U proizvodnim planovima, prihod rasadnika se uglavnom izjednačava sa troškovima proizvodnje tako da se ne računa sa dobiti. U cijeniku su ujedno navedne uzanse i kvalitetni uvjeti. Izvod Vrsta sadnica Larix sp. Ariš Pinus strobus Borovac Picea abies Smreka iz cjenika Visina Starost nadzemnog Cijena dijela cm dinara 1 + 0 10—25 0,22 1 + 0 L 25 0,30 1+ 1 25—35 0,85 1+ 1 L 35 1,27 1 + 0 L 6 0,20 2 + 0 L 10 0,35 2 + 1 L 15 0,83 2 + 2 20—30 1,25 2 + 2 L 30 1,84 2 + 3 L 80 2,30 1 + 0 L 8 0,17 2 + 0 15—25 0,35 2 + 0 L 25 0,50 1 + 1 L 15 0,65 1 + 2 20—30 0,86 1 + 2 L 30 1,18 2 + 1 L 20 0,68 2 + 2 25—35 0,95 2 + 2 L 35 1,32 1+ 3 L 50 1,50 2 + 3 L 60 1,80 93 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Sadržaj normativa Rasadnička proizvodnja 11. Sjemenište — klijalište — Utovar i istovar zemlje, humusa, pijeska i si.; — Prosijavanje, mješanje i prijenos humusa; — Dezinfekcija supstrata; — Gnojidba; — Sjetva; — Gruba i fina priprema zemljišta; — Zasjenjivanje; — Zalijevanje; — Pljevljenje i okopavanje; — Zaštitno prskanje; — Prihranjivanje; — Vađenje sadnica, trapljenje; — Otprema sadnica; — Sakupljanje humusa. 12. Rasadište četinjača — Utovar, istovar i rasipanje stajskog i mineralnih gnojiva; — Priprema zemlje; — Obilježavanje pola i redova; — Pikiranje i sadnja; — Pljevljenje ručno; — Okopavanje ručno; — Međuredna obrada strojevima; — Zaštitno prskanje; — Prihranjivanje; — Tretiranje insekticidima i fungicidima; — Vađenje sadnica, klasiranje, orezivanje; — Trapljenje sadnica; — Otprema; — Inventura; — Održavanje staza i puteva; — Košnja trave. Primjer: Red. brojnorme Opis rada Kvalifikacija Jedin. mjere Norma dana Povoljni Uvjeti rada Srednji Nepovoljni 12—10 Pljevljenje ručno iznošenjem trave 10 m udaljenosti sa do ar 2,2 1,7 1,2 a) Međuredno kultivirano PKV N. D. 0,454 0,588 0,833 ar 1,8 1,3 0,8 b) Nekultivirano PKV N. D. 0,555 0,769 1,25 Norme se odnose na 8 satni radni dan, uz polsatni odmor. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Kontrola plodnosti Nakon završenog proizvodnog ciklusa, odnosno svake 2 godine vrši se kontrola plodnosti, također, u Institutu za četinjače Jastrebarsko. Nakon izvršene kemijske analize uzetih uzoraka tla i utvrđivanja fiziološki aktivnih hranjiva, izrađuje se gnojidbena osnova. Ovom osnovom definirane su količine i vrste mineralnih gnojiva za svaki uzorak tla te se daju preporuke za eventualnu potrebu unošenja stajskog gnoja ili primjene zelenih gnojiva. Ugar U redovnom ciklusu proizvodnje, svake 3. godine tlo se u rasadištu stavlja na ugar. Jako iscrpljenim tlima poboljšava se struktura i povećava sadržaj humusa stajskim gnojem u količini 30—50 tona/ha. U redovnom postupku ugar se sprovodi tako da se posije lupina i u cvatnji zaore. Jaki sklop lupine i dva oranja tokom godine utječu i na smanjenje korova te tako ugar ima višestrukto korisno djelovanje. 8. Mehanizacija Bez mehanizacije se ne može zamisliti današnja rasadnička proizvodnja. Iako rasadnik Šljukingon posjeduje dosta mehanizacije, može se reći da je još uvijek nema dovoljno, ili je poneki stroj dotrajao, pa su potrebne zamjene. Evo kratkog prikaza postojeće mehanizacije: 1. Traktor Fe 35 2. Priključni strojevi za traktor: — Sadilica »Acord« petoredna; — Plug za vađenje sadnica »OLT«; — Rotofreza »IMT«; — Plug dvobrazdni; — Prskalica kapaciteta 300 lit.; — Kultivator petoredni; — Drljače klinaste; — Traktorske prikolice 3 t i 5 t 3. Jcdnoosovinski traktor »Motoguzzi« 5 KS; 4. Motorna leđna prskalica »Solo«; 5. Prskalice za herbicide »UNIRO«; 6. Mehanička radiona sa osnovnim alatom; 7. Vodovodno postrojednje sa prijenosnim cijevima i prskalicama. 9. Norme Izrada sadašnjih »Iskustvenih normi za rasadničku proizvodnju« trajala je više godina. U nekoliko izdanja norme su stalno dopunjavane, na osnovu iskustva i obračuna. Norme nisu snimane, ali primjena u praksi pokazuje da su odstupanja minimalna i kreću se u granicama ± 10%. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Broj korova se znatno smanjio, a na biljkama nisu zapažena nikakova oštećenja. Pokusi 196 8. i 196 9. god. Izvršen veći broj pokusa sa raznim reccp turama: — Površine na ugar. Serija tretiranja iste površine sa vremenskim razmacima i obradom zemljišta. Upotrebljen je Deherban 4 l/ha, Gramoxon 5 lit/ha i Na-klorat 200 lit/ha. Uspjeh tretiranja iz 1967. godine dobar. Smanjena zakorovljenost na 45% od mase korova na netretiranim površinama: — Međuredno tretiranje sa kontaktnim herbicidima Gramoxon i Reglan izvršeno sa prskalicama »Uniro« sa vibrajet uređajem i »Arbogard II« za kružno prskanje oko mladih biljaka u šumskim rasadnicima. Pokus i 1970. g. Primjenjeno masovno tretiranje »Gramoxonom« međuredno sa prskalicom »Uniro«. Prskanje izvršeno 2—3 puta sa 3—5 lit/ha. Uspjeh suzbijanja je velik, jer su ušteđena bar dva pljevljenja. Na totalno tretiranim površinama iz prošle godine obavljena je sadnja biljaka. Mjerenjem težine korova ustanovljeno je da ima i do 70% manje korova, što predstavlja velik uspjeh. Pokus i 1971. god. Nastavak tretiranja međuredno sa gramoxonom. Postavljanje pokusa sa novim totalnim herbicidima: Balan i Treflan. Pokusi sa Balanom nisu zadovoljili, dok se Treflan pokazao vrlo dobar jer je smanjio zakorovljenost za 50%. I u 1972. godini pokusi su nastavljeni, a rezultati su sve bolji, što dokazuje da se samo sistematskim uništavanjem korova može zakorovljenost rasadničkih površina smanjiti. Manipulacija sa sadnicama Vađenje, obrezivanje, sortiranje, brojenje i trapljenjc sadnica predstavlja nedjeljivi radni proces. Vađenje sadnica obavlja se specijalnim traktorskim plugom, koji u dovoljnoj dubini podreže korijenje i izvadi cijeli red sadnica. Nakon toga radnik ručno izvlači sadnicu i slaže na manje hrpe. Drugi radnik vinogradskim škarama obrezuje žilje, suhe grančice i vrši korekciono obrezivanje u krošnji. Ujedno obavljaju škartiranje i klasiranje sadnica. Klasiranje se obavlja po dimenzijama utvrđenim internim uzansama, jer smatramo da Jugoslavenski standard za sadnice je kvalitetno prenizak. O ovim uzansama biti će riječi u poglavlju o cijenama. Posebna pažnja poklanja se trapljenju, a nakon izvršenog trapljenja vrši se zalijevanje trapa. Princip je da samo tako obrađena, kvalitetna i standardna sadnica može biti otpremljena za pošumljavanje. Prije utovara i prijevoza sadnice se povezu u snopove i dobro zapakiraju uz prethodno navlaživanje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Prilikom pojave bolesti ili štetnika pristupa se odmah tretiranju ili se konzultira mjerodavna znanstvena organizacija. Zdravstveni nadzor je ugovoren sa Jugoslavenskim institutom za četinjače, koji ovaj zadatak obavlja preko svojih stručnjaka — specijalista. Na hitan poziv stručnjak dolazi odmah i daje uputstva za tretiranje ili odnosi materijal za determinaciju u Institut. Jedino hitnim intervencijama i putem specijalističkih službi može se osigurati pravodobna i efikasna zaštita, koja je u rasadničkoj proizvodnji nužna. Upotreba herbicida Poznata je činjenica, da na bogatom tlu obilno raste i korov. Trajno suzbijanje korova predstavlja primarni problem u rasadničkoj proizvodnji. Osim mehaničkog suzbijanja korova, koji angažira velik broj radne snage, sve se češće u praksi primjenjuju selektivni herbicidi, naročito u poljoprivredi. U šumarstvu, a specijalno u rasadničkoj proizvodnji primjena herbicida je slabo istražena, iako su već prva istraživanja dala ohrabrujuće rezultate. Imajući to u vidu, naše gospodarstvo je uvrstilo u dugoročnu stručnu suradnju sa Institutom u Jastrebarskom i istraživanja primjene herbicida u rasadničkoj proizvodnji. Budući je to materija za poseban i opsežan studij, ovdje će se obuhvatiti samo u kratkim crtama dosadašnja iskustva. Istraživanja su započela 1966. godine pod rukvodstvom pok. ing. Margaret e Lojda , a nastavljena 1968. godine pod rukovodstvom ing. M arije Hala m bek. Vršeni su pokusi u dva pravca: 1. MećiUredno tretiranje korova u raznim vrstama četinjača te raznih starosti; 2. Totalno tretiranje površina na ugaru, godinu prije sadnje. Kao važan elemenat napominje se da je u početku istraživanja rasadnička površina bila zakorovljena iznad tolerantnih granica. Osim toga i smjesa korova je bila jako nepovoljna, sastavljena od vrlo otpornih i raznolikih korova (cea 20—30 vrsta). Pokus i 196 6. godine . Izrađen program pokusa za tretiranje površina pod ugarom. Obavljeno pokusno tretiranje površina pod sadnicama sa Simazinom, Radakorom i Reglanom upotrebom srednjih doza. Uspjeh se očitavao u znatnom smanjenju korova u odnosu na kontrolu. Pokusi 196 7. godine: — Na praznim površinama sa totalnim tretiranjem u seriji: Simazin ili Radakor 2 kg/ha, zatim Na-klorat, kao totalni herbicid. — Na sadnicama četinjača raznih vrsta sa herbicidima Gesagord i Agelon 1,5 kg/ha. 89 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Sama sadnja se isključivo obavlja petorednom sadilicom »Accord« i sa ekipom od 8 radnika: — Traktorista 1 — Radnici na sadilici 5 — Radnici za popravak sadnje 2. Norma za osam sati za ovakovu ekipu iznosi od 28.000 do 42.000 sadnica, ovisno o uvjetima rada i veličini sadnica. Za deset sati rada postižu se i veći efekti, odnosno uspije se posaditi 60.000—70.000 sadnica. Uzgoj i zaštita presađenica Zalijevanje : Nakon izvršene sadnje, najvažnija mjera je startno zalijevanje. Ako je velika suša zalijevati se mora i poslije, bar svaki drugi dan. Po čitavom rasadniku porazmješteni su hidranti te se zalijevanje vrši sistemom prijenosnih cijevi i rotacionih prskalica. Međuredna obrada. O značaju i važnosti međuredne obrade nije potrebno govoriti. Primjenjuje se više načina međuredne obrade ili pak njihovih kombinacija: — Ručno pljevljenje kompletno ili samo prisadno; — Ručno okopavanje kompletno ili samo prisadno; — Međuredna obrada motornim kultivatorima ili rotovatorima i — Međuredna obrada višerednim traktorskim kultivatorom. Svi ovi radovi su normirani pa se i plaćanje radnika vrši po normama. No, o normama će biti govora u posebnom poglavlju. Ovisno o vremenskim prilikama i stupnju zakorovljenosti, međuredna obrada ili plijevljenje se ponavlja godišnje 3—6 puta. Na taj način velikim dijelom utječe na cijenu koštanja proizvedene sadnice, jer u troškovima proizvodnje međuredna obrada učestvuje i do 70%. Smanjenje broja ponavljanja kultivacije te veći stupanj mehanizacije doprinaša osjetnom pojeftinjenju. Prihranjivanje . Ova mjera je obavezna u redovnom tehnološkom postupku. Prihranjuje se dušičnim gnojivima, najčešće amonijskim sulfatom. Doza je utvrđena preporukama za gnojidbu u »Kontroli plodnosti«, a obično se kreće između 200—300 kg/ha. Prihranjivanje se vrši u 2 navrata u proljetnom i ljetnom postupku, a budući ova radnja nije mehanizirana obavlja se ručno. Kod sadnica 1 + 1 tretira se prisadno, a kod starijih sadnica međuredno, ali tek poslije izvršenog okopavanja, odnosno kultiviranja. Zaštit a presađenica . Preventivno tretiranje zemljišta aldrinom ili geobilanom prije sadnje je obavezno, a naročito u godini završetka razvoja hrušteve grčice. Rovci i grčice su opasni štetnici mladih nasada, a represivno tretiranje zemljišta pod biljkama je kasno i nedovoljno uspješno. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 17 <-- 17 --> PDF |
7. Rasadište Proizvodni ciklus traje uglavnom 3 godine, tako da se rasadište može podjeliti i površinski na 3 dijela: a) Površina za proizvodnju sadnica starosti 1 + 1; b) Površina za proizvodnju sadnica starosti 1+2, 2 + 2 i c) Ugar Priprema zemljišta Priprema zemljišta započinje u jesen zimskim oranjem, koje ne prelazi dubinu 30 cm. Prema potrebi odnosno preporukama za gnojidbu iz »Kontrola plodnosti«, u jesen se zatanjuraju fosforna i kalijeva mineralna gnojiva. To je obično Superfosfat i Patent kalij. U proljeće se vrši detaljna priprema zemljišta, koje započinje plitkim oranjem ih samo tanjuranjem. Fino usitnjavanje se postiže rotofrezom. Table se formiraju okomito na središnji put, a širine su 12 m, dok je dužina tabli neograničena odnosno dopire do puta uz ogradu. Međutim, formiranje tabli nije nužno i često se izbjegava zbog lakše primjene mehanizacije. Sadnja Širina redova i razmak biljaka u redovima ovisi o tipu mehanizacije za međurednu obradu te o vrsti sadnica. Iskustvo je pokazalo da veliki razmaci redova i biljaka u redovima nemaju presudan značaj na prirast i kvalitet sadnica. Obzirom na postojeći petoredni kultivator, do nedavno su se prakti cirali slijedeći razmaci, prosječno za sve vrste: — Razmak redova 50 cm; — Razmak sadnica u redovima 20 cm; — Broj biljaka po 1 ha 100.000 komada. Ovakovi razmaci zahtijevali su veliku površinu, a time ujedno poskup ljivali proizvodnju. U drugoj varijanti prišlo se udvajanju redova, tzv. sadnji u »dvostruke redove«: — Razmak dvostrukog reda 25 cm; — Razmak dvostrukih redova 50 cm; — Razmak sadnica u redovima 20 cm i — Broj biljaka po 1 ha 130.000 komada. Strojna obrada se vršila samo između dvostrukih redova. U trećoj današnjoj varijanti, uz uvjet nabavke odgovarajućeg kultivatora, primjenjuju se slijedeći razmaci: — Razmak redova 25 cm; — Razmak sadnica u redovima 12,5 cm; — Svakih 5 redova odvojeno stazom za prohod traktora širine 60 cm i — Broj biljaka po 1 ha 240.000 komada |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Najveći neprijatelj klijanaca su poznati Fusarium sp. i Botrytis sp. Upornim tretiranjem sa fungicidima (Orfkolid, bakarni kreč i si.) može se zaustaviti napad Fusariuma, ali Botrytisa vrlo teško (iskustvo samo ove godine). Neugodni štetnici su rovci i grčice, ako se slučajno probiju u lijehe. Tada se obavezno vrši, pored već izvršenog preventivnog tretiranja, ponovno tretiranje odgovarajućim preparatom. Krtica se rjeđe pojavljuje, ali zato znade učiniti velike štete. Bez obzira na sve poznate načine suzbijanja, najbolji način je hvatanje ručno, sa specijalnim čeličnim ježem. Prilikom klijanja sjemena, najveću štetu mogu učiniti ptice. Svi mehanički načini (osim skupog ograđivanja mrežama) pokazali su se bezuspješni. Najbolji i najsigurniji način je dežurstvo radnika, koje traje najviše 15—20 dana. Vrste sadnica i način uzgoja Masovno se uzgajaju uglavnom već klasične vrste četinjača, na osnovu dugoročnih planova pošumljavanja. Ariš evropski i japanski proizvodi se u lijehama isključivo kao 1 + 0, a zatim se presađuje u rasadište. Optimalan broj po 1 m2 iznosi 600 kom. Zel. duglazija uzgaja se kao 1+0 za presadnju u rasadište ili kao 2 + 0 za pošumljavanje, jer postigne dimenzije i do 40 cm. Optimalan broj 1+0 po 1 m2 iznonsi 600 kom. Optimalan broj 2 + 0 po 1 m2 iznosi 150 kom. Amer . borov a c. Na temelju bogatih iskustava pristupilo se, isključivo, proizvodnji u lijehama starosti 2 + 0 te presadnji u rasadište, jer je nakon presadnje klijanaca 1+0 dolazilo do velikih gubitaka i razvoja nepodesnog habitusa. Optimalan broj 2 + 0 po 1 m2 iznosi 450 kom. Ob. smrek a uzgaja se u starosti 1+0 i 2 + 0, već prema veličini uzgojenih klijanaca u prvoj godini, odnosno prema namjeni. Optimalan broj 1+0 po 1 m2 iznosi 800 kom. Optimalan broj 2 + 0 po 1 m2 iznosi 600 kom. O b. b o r. Proizvodi se isključivo kao 1 + 0, a zatim presađuje u rasadište. Optimalan broj po 1 m2 iznosi 700 kom. Crni bor. Isto kao obični, uzgaja se u lijehama kao 1+0 isključivo i presađuje u rasadište. Optimalan broj po 1 m2 iznosi 600 kom. Ostale vrste, kao što je pačempres, tuja, sitkanska smreka, pančićeva omorika i dr., uzgajaju se u manjim količinama. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 15 <-- 15 --> PDF |
U našim normativima materijala navedene su prosječne količine sjemena, koje prema stvarnom postotku klijavosti variraju. Izvod iz »Normativa materijala« Vrsta sjemena Potrebno godina Minimalna klijavost °/o Količina gr/m2 Primjedba Duglazija Duglazija Borovac 1 + 0 2 + 0 2 + 0 50 50 70 40 30 35 Sjetva omaške Smreka 1 + 0 75 35 Smreka 2 + 0 75 30 Ariš 1+ 0 35 40 Bor obični 1+ 0 80 35 Bor crni 1 + 0 85 45 Prije sjetve sjeme se dezinficira sa nekim od poznatih preparata, a nakon izvršene sjetve prekrije se tankim slojem istog supstrata, koji se nalazi i u lijehama, ali fino prosijanog. O stratifikaciji pojedinih vrsta sjemena ovdje neće biti riječi, jer se stratifikacija vrši na uobičajeni način. Zasjenjivanje i zalijevanje To su dvije obavezne mjere, bez kojih nema odgovarajućeg uspjeha. S j e n i 1 a. Najvrijednija su sjenila od trske, ispletena kao tzv. »Trščano platno« sa razmacima širine pojedine trske. Lako su pokretna, a uz pažljivo rukovanje i čuvanje mogu trajati i do 5 godina. Zbog česte potrebe micanja sjenila, ili bilo kakvog rada na lijehama, sjenila su podignuta na 1 m visine od površine lijeha. Na ovećim razmacima ugrađeni su nosači od željeznih cijevi s nagibom, a preko njih je uzdužno razapeta žica, na koju se polažu sjenila. Sjenila se prema potrebi, odnosno za oblačnog vremena skupljaju u role ili razmataju za vrijeme sunčanih ili jako toplih dana. Opisana konstrukcija omogućava vrlo brzo manipulaciju sa sjenilima. Zalijevanje , odnosno navlaživanje supstrata ovisi o brzini isušivanja površinskog sloja u kojem se nalazi sjeme. Osobito pažnju treba pokloniti navlaživanju za vrijeme klijanja sjemena te za vrijeme velikih vrućina. Osnovno je da nikad ne smije doći do isušivanja površinskog sloja, ali i pretjerano navlaživanje može biti štetno. Zbog toga je među lijehama sprovedena vodovodna mreža sa nastavcima za prskalice, koje pri radu pokrivaju čitavu površinu pod lijehama. Budući je voda direktno iz vodovoda dosta hladna, potrebno je napomenuti da je za zalijevanje najpogodnije jutro. Zaštitne mjere Usprkos navedenim preventivnim mjerama (Orfkolid, Vapam, aldrin), ponekad se zbog specijalnih vremenskih uvjeta (dugotrajnih kiša i si.) dešavaju kalamiteti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Slika 3.: Sadnja sadilicom »ACCORD« u rasadištu; rasadnik »ŠLJUKINGON«, Šumsko gospodarstvo Bjelovar. Foto: Bartovčak |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Supstrati pod 1 i 2 pokazuju praktički idealna svojstva obzirom na zahtjeve većine sadnica četinjača, uzevši u komparaciju prosječno optimalno tlo: Iznad 14 mg P2Os/100 gr tla Iznad 12 mg K2O/100 gr tla Iznad 0,3% N Iznad 5% humusa 4,5—5,5 pH Supstrati pod 3 i 4 nemaju idealna svojstva, ali se lako mogu popraviti mješanjem sa pogodnim supstratima i bogaćivanjem mineralnim gnojivima, prema rezultatima i preporukama kemijskih i biljno hranidbenih analiza. Priprema supstrata i kontrola plodnosti Sabrani supstrat — humus nije odmah upotrebljiv za punjenje lijeha. Prva faza rada je prosijavanje na grubim i finijim sitima te homogeniziranje temeljitim mješanjem. U drugoj fazi vrši se dodavanje potrebnih elemenata predviđenih analizama radi oplemenjivanja supstrata, odnosno smanjenja visokog pH tretiranjem sumpornom kiselinom ako je supstrat inače dobar, ali ima nešto previsoki pH. Po dovršenom punjenju lijeha svake godine se obavlja kontrola plodnosti supstrata ponekad i 2 puta godišnje, a ispituje se i postotni sadržaj mineralnih hranjiva u iglicama. Ova ispitivanja su nužna, i bez njih nema sigurne proizvodnje u lijehama, jer se masovnom proizvodnjom supstrat iscrpljuje i mijenja svoja kemijska svojstva pa ih je potrebno svake godine popravljati. Sjetva sjemena Nakon punjenja supstrata lijehama, površina se maksimalno poravna i povalja, tako da se dobije idealna površina za sjetvu sjemena. Prije sjetve se obavezno vrši dezinfekcija zemljišta i preventivno tretiranje sa fungicidima (Orfholid, Vapam) te sa aldrinom protiv grčica i rovaca koji bi se eventualno mogli pojaviti. Naime, dno lijehe je prekopana matična zemlja te nema žičane mreže ili cigle pa se ponekad događa prodor rovaca ili grčice. Glavni dobavljač sjemena prijašnjih godina bio je »Semesađnik« Mengeš, a zadnje 2 godine ovu brigu povjerili smo Jugoslavenskom institutu za četinjače u Jastrebarskom. Kod nabavke sjemena osnovnu pažnju treba posvetiti odgovarajućoj provenienciji. Bez obzira na »Certifikat o kvaliteti« i »Uvjerenje o porijeklu sjemena«, koje se dobiva uz sjeme, uzorci sjemena šalju se na ispitivanje u »Zavod za kontrolu šumskog sjemena« u Rijeci. Određivanje gustoće sjetve se upravo temelji na čistoći i klijavosti sjemena. Količina sjemena po 1 m2 utvrđena je vlastitim iskustvenim uzansama. Slični podaci dobiju se i putem slijedeće formule: Predviđen broj biljaka na 1 m2 Broj sjemenaka na 1 m2 % punog sjemena X % klijavosti X % preživljenja |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Komparativni podaci Prosječne visine biljaka i dužine korjenja Vrsta Lijehe Sljukingon Gredice primjer iz 1964. god. Inst. Jastrebarsko Visina biljaka Dužina korjena Visina biljaka Dužina korjena cm cm cm cm Ob. smreka 12,2 9,4 5,0 11,7 Ob. bor 12,6 11,4 6,0 14,2 Evropski ariš 30,5 19,5 9,5 14,2 Amer. borovac 11,4 8,3 5,0 9,9 Zel. duglazija 16,2 12,2 5,9 10,6 Primjedba : Budući nisu vršena mjerenja biljaka na gredicama, uzeti su podaci iz »Radova« broj 2/69 Jug. instituta za četinjače Jastrebarsko. Iz tabele je očito vidljivo da su postignute dvostruke pa i veće visine biljaka u lijehama nego na gredicama. Supstrati za punjenje lijeha Specijalni supstrati za punjenje lijeha predstavljaju osnovni elemenat za proizvodnju sadnica u lijehama. U literaturi se spominju razne vrste supstrata, koje se uglavnom baziraju na raznim vrstama četinjka, zatim mješavinama četinjka, treseta, šumske zemlje, humusa i kremenog pijeska. U vrijeme osnivanja lijeha nije nam bila dostupna ova literatura, a dijelom je pisana kasnije, tako da smo u potrazi za supstratima bili prepušteni vlastitom nahođenju. U čitavom nizu upotrebljenih supstrata ipak temeljno dominira kisel i humu s sabran u nekadašnjim poplavnim šumama, a specijalno u johovim panjačama. Prije upotrebe, supstrat se detaljno istražuje u Jugoslavenskom institutu za četinjače, te nakon pozitivne analize i preporuke za eventualno oplemenjivanje, pristupa se upotrebi. Kemijska svojstva nekih supstrata Red. br. Vrsta i porijeklo H2O pH n-kcl P2O5 mg/100 KaO gr tla N °/o Humus °/o 1 2 Kiseli humus iz johove panjače Ivanska Šumski humus sa smre5,35 4,80 27,20 20,50 1,187 28,71 kovom četinjkom 5,4 4,8 34,2 75,0 1,170 12,02 3 Humus Podravske naplavine u jošićima 5,6 4,9 7,4 9,1 2,37 51,5 4 Sirovi kiseli humus Česma — Jošik 3,9 3,1 15,4 6,8 1,90 54,8 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 11 <-- 11 --> PDF |
HBHHHHBHHHHHHHHHHHHIK Slika 2.: Umjetna kiša nad lijehama: rasadnik »SLJUKINGON«, Šumsko gospodarstvo Bjelovar. Foto: Bartovčak — Posve je isključen utjecaj tla u rasadniku, tako da se lijehe mogu osnivati na bilo kakovom zemljištu; — Zbog gustoće sjetve, ograđenog prostora i posebnog supstrata korovi su minimalni, a i lako se odstranjuju; — Vrijeme sjetve je neovisno o vremenskim prilikama pa se može fiksirati; — Zaštita svih vidova je uvelike olakšana, bilo da se radi o bolestima, štetnicima, pticama ili o insolaciji (zasjenjivanje — navlaživanje); — Vađenje biljaka znatno olakšano, a zbog rastresitosti supstrata sačuva se najfiniji korijenov sistem; — Troškovi proizvodnje su niži; — I konačno kvalitet i veličina sadnica su neusporedivo veći. Nijedna proizvodnja nema loših strana pa tako i ova u lijehama. Iako su mnogo manje, loše strane se sastoje uglavnom u slijedećem: — Osnovna investicija je velika, ali zato trajna (amortizacija betonskih lij eha može se računati i na 20 godina); — Nabava, doprema i priprema supstrata za punjenje lijeha je najveći problem, jer se pogodni supstrati teško pronalaze, a potrebe su velike, tim više što se izmjena kompletnog supstrata mora vršiti svake 3—4 godine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Historijat lijeha Već 1962. godine pristupa se izgradnji betonskih lijeha, površine 344 ms, na osnovu iskustva francuskih šumara. Ova iskustva prenesena su prilikom studijskog boravka jedne grupe naših šumara u Francuskoj, koji su opisali način proizvodnje u lijehama. (Vidi »Topola« br. 17—18/60), zvanim »Les baches«. U 1963. godini izgrađeno je 660 m- te je izgradnja nastavljena idućih godina do sadašnje površine od 2.117 m2. Prve lijehe izgrađene su kopiranjem francuskog sistema Osnovu čine betonski stupovi 90 cm dužine, kvadratnog presjeka od 12 cm, s utorima od 4 cm. U njih se smještaju betonske ploče širine 50 cm i dužine 200 cm. Širina lijeha je 1 m. Sve se to ukapa u zemlju tako da iznad zemlje ostaju stupovi i ploče u visini od 30 cm. Mi smo modificirali lijehe tako, da smo ih radi štednje materijala i prostora proširili na širinu od 2 m, dok je dužina proizvoljna. Osim toga, izvršili smo postrano zasipavanje lijeha zemljom do rubova, kako bi se izbjegao suneožar koji je prvih godina primjećen. Ukopavanjem betonskih ploča u zemlju sprečava se postrani prodor insekata i bolesti, trajno izolira i fiksira površina za proizvodnju klijanaca. Najveći problem predstavlja snabdijevanje lijeha sa valjanim supstratima, jer o njima najviše ovisi uspjeh proizvodnje. U izvještajima o francuskim lijehama nedovoljno su obrađeni supstrati za punjenje lijeha pa je trebalo pronaći, istražiti i isprobati razne supstrate koji po svojim fizičkim, kemijskim i biološkim osobinama zadovoljavaju. Radi cjelovitosti, navađam podatke iz »Radova« Jugoslavenskog instituta za četinjače, Jastrebarsko. U članku ing. D o k u š a »Uzgoj biljaka četinjača na iglicama obične smreke« prikazan je historijat uzgoja biljaka u lijehama po patentu Adolfa Dunemanna iz 1939. godine. Ovdje se spominju iskustva iz Njemačke 1956. i 1958. godine, Engleske 1952, 1956. i 1958. godine, Čchoslovačke 1961. godine, Rumunjske 1965. godine, dok se o francuskim iskustvima ništa ne govori, a postoje francuske publikacije iz 1957. i 1958. godine. Komparativna iskustva Iza nas je deset godina iskustva u ovoj proizvodnji. Iz godine u godinu povećavala se površina lijeha, a smanjivala površina sjetve na gredicama, dok nije konačno napuštena. Razlozi su postali očiti, jer su uspjesi u lijehama daleko nadmašili proizvodnju na gredicama. Prednosti uzgoja klijanaca i sadnica u lijehama ujedno su loše strane uzgoja na gredicama. Osnovna prednost se sastoji u slijedećem: — Na maloj površini koncentrirana je masovna proizvodnja (700—1100 kom) (1 m2); — Smanjen je na minimum utjecaj vanjskih elemenata (štetnika, bolesti, atmosferskih nepogoda i dr.); |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ffR"f H Slika 1.: Učesnici seminara o rasadničkoj proizvodnji, održanog 20. rujna 1972. god.; rasadnik »SLJUKINGON«, Šumsko gospodarstvo Bjelovar. Foto: Bartovčak 5. Površinski podaci i podjela rasadnika Ukupna površina rasadnika iznosi 18,60 ha. Rasadnik je podjeljen prema načinu upotrebe na 4 dijela (vidljivo u nacrtu): 1. L i j ehe Proizvodna površina 2.117 m2 Putevi i staze 1.581 m2 UKUPNO: 3.698 m2 2. Rasadište šumske proizvodnje Proizvodna površina 10,50 ha 3. Rasadište ukrasnog bilja Proizvodna površina ´5,40 ha 4. Neproizvodna površina (Ekonomsko dvorište, ceste, staze, zgrade, parkovi) 2,33 ha Ovakova podjela učinjena je tek prije godinu dana, kad se je usvojio program proizvodnje ukrasnog bilja kao pomoćne djelatnosti. 6. Sjemenište lijehe Kao što je već rečeno, 1961. godine započinje obilnija proizvodnja klijanaca. Klasičnom metodom u gredicama zasijana je sjemenom velika površina cea 1 ha. Istovremeno počinje pokusna proizvodnja u ograđenim lijehama. U početku je na 10 m2, sa ogradama od hrastovih dasaka, izvršena pokusna sjetva, koja je dala odlične rezultate. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Osnovni klimatski podaci 1. Temperatura zraka — Srednja godišnja vrijednost 10,3» C amplituda 20,6» c proljeće 10,3« c ljeto 19,4o c jesen 10,50 c zima 3,4o c 2. Vlaga zraka — Srednji godišnji tlak vodene pare 8,0 mm Hg — Srednja godišnja relativ, vlaga 80%, 3. Oborine — Prosječne 813 mm proljeće 163 mm ljeto 264 mm jesen 214 mm zima 172 mm 4. Srednji broj kišnih dana u godini 116 5. Srednji broj dana sa snijegom u godini 21 6. Srednji broj dana sa tučom u godini 2,5 7. Srednji broj dana sa maglom u godini 48 8. Srednji broj dana sa mrazom u godini 9. Srednji broj dana sa jakim vjetrom iznad 6 Beauforta 5,1 Navedem klimatski podaci potječu iz izdanja Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske »Klimatski podaci SR Hrvatske« za razdoblje 1948—1960. godine. 4. Tlo Prva pedološka istraživanja tla, izvršena su prije deset godina, zatim 1964. godine, od koje godine se ujedno obavlja i redovna kontrola plodnosti. Sva ova istraživanja izvršio je Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko, s kojim imamo dugoročne ugovore za ove radove. Obzirom na obilje istraženih podataka, te relativno različitih elemenata u mehaničkom sastavu tla i fizikalnim osobinama, ne daju se tabelarni podaci pedoloških istraživanja, jer bi zauzeli previše prostora. Osim toga to nije ni svrha ovog referata. Opis tla u najkraćim crtama je slijedeći: Tlo je umjereni pseudoglej. Po svom teksturnom sastavu u površinskom, oraničnom sloju, tlo je pjeskovita glinasta ilovača ili glinasta ilovača sa sadržajem čestica gline 15—24%. Takav mehanički sastav se smatra vrlo povoljnim za rasadničku površinu četinjača. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 7 <-- 7 --> PDF |
S3 o M O PI H &< B n Ü3 OJ --; « E n o N M O > m a. ^ B « a& ,j sH E-i cd Ö X H 33 u-1 i-o M J |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 6 <-- 6 --> PDF |
B. RASADNIK ŠLJUKINGON 1. Historijat U doba imovnih općina, bio je vlasništvo Imovne općine Đurđevačke. Godine 1880. osnovan je kao voćarski rasadnik od 2 ha, kojega su prozvali »Imovinski vrt«. Od 1945. do 1960. godine proširen je na 8 ha, a služio je dijelom za uzgoj šum. biljaka, dijelom kao ekonomija gospodarstva. Uz veliki voćnjak bila je i poljoprivredna proizvodnja. Centralna stara zgrada sagrađena je od čerpića u doba Imovne općine i služila je kao lugarnica. Dvorana je dograđena prije dvadesetak godina. Godine 1961. donesena je odluka da se rasadnik iz temelja obnovi i osposobi samo za potrebe šumarstva. Nakon masovnog krčenja starih bolesnih voćaka, rigolanja i startnog gnojenja sa stajnjakom, uz prethodno pedološko istraživanje, pristupa se formiranju rasadnika u današnjim konturama. Otkupom zemljišta prije 3 godine, konačno je zaokružen u današnju cjelinu i ograđen čvrstom visokom žičanom ogradom. Problem navodnjavanja je godinama bio akutan, jer su geoistraživanja pokazala da nema arteške vode, odnosno da su vodonosni slojevi jako duboko. Djelomično rješenje se našlo u kopanju bunara velikog kapaciteta. I tako je 1962. godine iskopan bunar 3 m promjera i 25 m dubine. Kako se rasadnik proširivao i povećavala proizvodnja, kapacitet tog bunara je postao premalen. Tek nakon uvođenja gradskog vodovoda 1971. godine pitanje vode je posve riješeno. Od 1961. do 1968. godine polovina rasadnika je služila za proizvodnju sadnica topole, a nakon prestanka ove proizvodnje služi samo za proizvodnju šumskih vrsta i to uglavnom četinjača. 2. Geografski smještaj Geografske koordinate rasadnika su 45°55´ N i 16°52´ E (od Greenwich-a), sa nadmorskom visinom od 156 m i blagim nagibom jugoistočne expozicije. Od grada Bjelovar udaljen je svega 4 km idući sjeverno cestom za Đurđevac. U selu Markovac, koje je povezano sa gradom, odvaja se asfaltna cesta direktno za rasadnik. 3. Klimatski podaci Prema klimatogeno-vegetacijskoj podjeli Bjelovar spada u područje šuma hrasta kitnjaka s običnim grabom (Querco-Carpinetum croaticum). Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji klimatskih područja, Bjelovar ima humidnu klimu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 5 <-- 5 --> PDF |
pogona šumarija. Proizvodnja sadnica se odvija po tom programu i obavezuje svaki pogon. Četinjače Vrsta sadnica Količina godišnje komada Ariš 200.000 Duglazija 80.000 Borovac 60.000 Smreka 350.000 Bor obični 30.000 Bor crni 30.000 Chameciparis 10.000 UKUPNO: 760.000 L i s t a č e Vrsta sadnica Količina godišnje komada Joha 200.000 Lipa 50.000 Jasen 10.000 Hrast 100.000 UKUPNO: 360.000 3. Rasadnici Pored centralnog rasadnika Sljukingon postoji nekoliko manjih rasadnika, koji služe kao rasadišta, a usmjeravaju se specijaliziranoj proizvodnji, prema navedenim potrebama sadnica. Rasadnik Šumarija Proizvodna Površin a Neproizvodi h a na UKUPNO Sljukingon Zdenački gaj Grahovljani Sjevernjaci Zupetnica Varoški lug BJELOVAR GRUBIŠNOLIPIK IVANSKA KRIŽEVCI VRBOVEC POLJE 16,8 6,0 5,7 1,1 2,4 3,8 1,8 0,8 0,3 0,2 0,6 0,4 18,6 6,8 6,0 1,3 3,0 4,2 UKUPNO : 35,8 4,1 39,9 Kapacitet ovih rasadnika je nešto veći, jer je još prije nekoliko godina potreban broj sadnica za pošumljavanje iznosio i do 3,000.000 komada, a danas se smanjio na 1,100.000 komada. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Vrst drveća Vrst drveća %o irr Hrast 8,482.328 36 Bukva 8,067.185 34 Grab 4,041.390 17 OTL 1,593.503 6,7 ML 1,334.110 5,6 Četinjače 170.807 0,7 UKUPNO 23,689.323 100 Priras t i eta t Tečajni prirastUKUPNO nr´Vha °/o premam3 zalihi610.311 4,697 2,58 Drvna masa m3/ha 182 Glavni 242.763 Eta t Prethodni 228.383 UKUPNO 471.146 2. Plan bioloških ulaganja Period Pošumljavanje JednostavProšireUKUPNO Njega šuma Zaštita Uređivanje na reprodukcija na reprodukcija 1971—1980. 5.000 4.395 9.395 67.300 38.000 140.000 Godišnji prosjek 500 439 939 6.700 3.800 14.000 Jednostavna reprodukcija se izvršava obavezno, te predstavlja ujedno i godišnji prosjek izvršenja, dok se proširena reprodukcija planira prema mogućnostima pojedinih pogona, obzirom na ostvarenje amortizacije za regeneraciju šuma. Obnova sastojina i plan pošumljavanja Preteženi dio obnove sastojina obavlja se prirodnim putem, oplodnim sječama. Ovo se naročito forsira u obnovi nizinskih hrastovih sastojina. Godišnji program pošumljavanja od 500 ha, odnosi se na površine, koje se prirodno nisu mogle obnoviti, zatim na introdukciju novih vrsta, na konverzije i osvajanje novih površina, uz obavezna pedološka uzgojna i biljno hranidbena istraživanja. Vrst sadnica Površina ha Četinjače 280 Listače (hrast, joha, jasen, lipa, vrba i dr.) 120 Sjeme (žir, bukvica, jela) 100 Program proizvodnje sadnica Temelji se na dugoročnom planu pošumljavanja i godišnjim potrebama. Razrađen je za 5 godina po vrsti i količini te prema potrebama pojedinih 74 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 97 OŽUJAK — TRAVANJ GODINA 1973. UD K 634.0.232.3:634.0.174.7 RASADNIČKA PROIZVODNJA ČETINJAČA NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA BJELOVAR S POSEBNIM OSVRTOM NA RASADNIK »ŠLJUKINGON«* Ing. DRAGO BARTOVCAK, Šumsko gospodarstvo Bjelovar A. UVOD 1. Osnovni podaci o gospodarstvu Šumsko gospodarstvo Bjelovar u današnjem opsegu nasLalo je integracijom triju šumskih gospodarstava: DARUVAR, KRIŽEVCI i BJELOVAR 1964. godine. Sastoji se od 20 pogona i to: — 17 šumarija prosječne veličine od 8.000 ha; — Pogona za transport; — Pogona za građevinarstvo i — Zajedničke stručne službe. Od 1970. godine nalazi se u sastavu Združenog šumskog poduzeća Bjelovar, zajedno sa Šumskim gospodarstvom Koprivnica. Iska z površin a Obraslo Neobraslo Poljoprivrednohektar a Neplodno UKUPNO 129.936 2.797 604 2.787 136.124 Tabel a dobni h razred a Dobni razred 1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 101/— UKUPNO Površina ha 22.078 32.405 31.755 21.973 11.907 9.818 129.936 o/o000 m3 17 79 25 3.445 24 6.819 17 6.886 9 3.882 8 2.578 100 22.689 * Referat održan na Seminaru o rasadničkoj proizvodnji četinjača, održanom 19. i 20. IX 1972. god. u Jastrebarskom i Bjelovaru. |