DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 40     <-- 40 -->        PDF

ŠTETE OD ABIOTSKIH FAKTORA


Vjetar — god. 1970 — ŠG Delnice.


Le d — god. 1969 — ŠG Koprivnica.


Suš a — god. 1971 — ŠG Zadar, Delnice.


Podzemna voda — god. 1970 — ŠG Bilje.


Mra z — god. 1969 — ŠG Vinkovci; god. 1971 — ŠG Delnice, Gospić,
Zagreb.
Tuč a — god. 1969 — ŠG Vinkovci, Bilje; god. 1971 — ŠG Zagreb, Podravska
Slatina.
Ovom prilikom zahvaljujemo drugarici Nevenki Brzac, apsolvcntici Šumarskog
fakulteta, na sređivanju ovih podataka i tabela, te Stjepanu Opaličkom
asistentu u Katedri za zaštitu šuma — za uređenje kartoteke šumskih
rasadnika.


ZAKLJUČAK


Bez obzira na manjkave podatke iz rasadnika dalmatinskog područja
Hrvatske, možemo općenito zaključiti da je broj uzgojenih sadnica u našim
rasadnicima od god. 1966. do 19^1. znatno \>pao.


God. 1966. na čitavom teritoriju SR Hrvatske bilo je 211 šumskih rasadnika
sa ukupnom površinom od 615,83 ha. U tim je rasadnicima stajalo koncem
te godine 4,802.700 biljaka listača i 45,142.570 biljaka četinjača, tj. ukupno
49,945.270 biljaka.


Koncem god. 1971. bilo je na području SR Hrvatske 147 šumskih rasadnika
na površini od 403,24 ha u kojima je stajalo oko 1,912.084 biljaka listača
i oko 22,130.810 biljaka četinjača, tj. svega oko 24,042.894 biljaka.


Ako usporedimo podatke iz 1966. i 1971. god. vidimo da je površina šumskih
rasadnika smanjena za oko 34%, a broj proizvedenih biljaka za preko
50%, što je svakako negativna pojava.


I ovom prilikom posebno ističemo dalmatinsko područje Hrvatske u
kom se prilike nisu popravile, jer se tu i danas u 19 rasadnika sa ukupnom
površinom od oko 11,10 ha uzgaja minimalni broj biljaka. Držimo da ne treba
mnogo naglašavati niti dokazivati, da je za to područje potrebno u njegovim
rasadnicima proizvesti za pošumljavanje, kozama, sječama i požarima
obešumljenih kraških površina, što veći broj sadnica šumskog drveća i grmlja
te za turističke svrhe potrebnog ukrasnog bilja. Osim toga, oko većine
ljudskih naselja, uz obale a i u unutrašnjosti, prijeko je potrebno podići
šumske kulture, koje će zaštititi naselja i prometnice koje ih spajaju od jakih
i neugodnih vjetrova, koji često vladaju u tim područjima.


Kada se ima na umu ova golema zadaća, onda je zaista sadašnji broj
šumskih rasaanika u Dalmaciji i njihov proizvodni kapacitet upravo smješno
malen. Nadamo se, da će to uvidjeti i kompetentni činioci te doskora omogućiti
osnivanje i podržavanje dovoljnog broja rasadnika u kojima će se moći
uzgojiti dovoljan broj potrebnih biljaka, da se dalmatinskom području Hrvatske
mogu, u što kraćem vremenskom razdoblju, planski izvesti bar ona
hitna i neminovno potrebna pošumljavanja i sadnje šumskog drveća.


110