DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 42 <-- 42 --> PDF |
UDK 634.0.232.13:634.0.174.7 Pinus NEKA SVOJSTVA HIBRIDA IZMEĐU PINUS NIGRA I PINUS DENSIFLORA M. VIDAKOVIC*, A. KRSTINlC**, I M. HARAPIN*** UVOD Hibrid između crnog bora (Pinus nigra) i japanskog crvenog bora (Pinusdensiflora) prvi puta je proizveo Blackeslee godine 1914. (Wright i Gabrie l 1958). Kasnije je taj hibrid proizveden u SAD i Kanadi. Wrigh t i G a b r i e 1 (8) su opisali ovaj hibrid. M e r g e n (4) je ustanovio da je kod ovog hibrida raspored puci intermedijaran u odnosu na roditeljske vrste. U časopisu Forest Products Journal (1) od 1970. godine rečeno je za ovaj hibrid da se odlikuje odličnim rastom, ranom fruktifikacijom, a uz to vrlo dobro podnosi presadnju. Prema istom izvoru ovaj hibrid bi bio pogodan za uzgoj u drvoredima uz puteve, pošto je veoma otporan na sol koja se koristi za posipanje cesta. Mi smo prva križanja između Pinus nigra i Pinus densiflora proveli 1960. i 1961. godine. Ti križanci su opisani kod starosti od dvije odnosno tri godine. Prikazana je anatomska građa iglica kao i visinski i deb- Ijinski rast toga hibrida i biljaka iz povratnog križanja (V i d a k o v i ć, 1966). U ovom radu prikazat će se visinski i debljinski rast, neke karakteristike sjemena kao i otpornost na crvenu pjegavost (Scirrhia acicola syn. Dothistroma pini) istih hibridnih familija iz povratnog križanja iz 1960. godine, koje su opisane 1966. godine, te njihovog potomstva. Izostavljene su samo one familije od kojih je proizveden mali broj biljaka pa se nisu mogle koristiti za postavljanje šumskih pokusa. Fi hibridi koji su uzgojeni 1963. godine i koji su jednu godinu mlađi od povratnih križanaca bili su zasađeni u jednom drugom šumskom pokusu, ah su više puta vrhovi biljaka oštećivani od stoke i ljudi te zbog toga nismo bili u mogućnosti obraditi bolje podatke, ali i dobiveni rezultati daju dovoljno uvida u proizvodnu sposobnost hibrida u usporedbi s kontrolom (Pinus nigra) kod starosti od 8 godina. METODA RADA U tabeli 1 prikazane su kombinacije križanja od kojih su uzgojene biljke koje su predmet ovog rada. Biljke pod rednim brojem od 1 do 12 odnose se na povratno križanje i kontrolu. One su zasađene u jednom šumskom pokusu na pokusnoj plohi »Goić« Jugoslavenskog Instituta za četinjače ne * Šumarski fakultet, Zagreb i Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko ** Šumarski fakultet, Zagreb *** Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko 112 |