DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Treći pokus s jednogodišnjim biljkama potomstva povratnih križanaca postavljen je u rasadniku Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju. Pokus je postavljen u 6 ponavljanja s 10 biljaka po tretiranju sa slučajnim rasporedom tretiranja. U taj pokus uvrštene su osim navedenih hibrida tri provenijencije P. densiflora i dva potomstva crnog bora, koji nam predstavljaju kontrole. Mjerenje visina biljaka je vršeno kod starosti 1 + 1, tj. 2 godine. Otpornost odnosno osjetljivost povratnih križanaca i austrijskog crnog bora na napad crvene pjegavosti borovih iglica (Schirrhia acicola) je isto tako predmet ovih istraživanja. Materijal za ta istraživanja je uzet sa pokusne plohe na »Goiću« u jesen 1970. godine, tj. kada su stabla bila stara 9 odnosno 10 godina. Da bi zadovoljio princip slučajnog uzorka, prethodno su na samom nacrtu odabrane po 4 hibridne biljke te 4 biljke crnog bora, po jedna u svakoj od 4 repeticije, nakon čega su pronađene u pokusu te sukcesivno sječene neposredno uz tlo. Za svako stablo registrirani su slijedeći podaci: visina stabla, prsni promjer, prirast u zadnjoj godini vegetacije, težina debla i grana, volumen sveukupne drvne mase (uključujući i grane), ukupna težina iglica i postotak zaraženih iglica. Stabla koja su obarana i podvrgnuta analizi označena su brojevima. Stabla s oznakama 1, 2, 5 i 6 su hibridi, a 3, 4, 7 i 8 su stabla crnog bora. Sva mjerenja su izvršena odmah nakon obaranja stabala, tj. dok je materijal bio svjež. Zaražene iglice su stvrstane u 3 klase, već prema tome da li su slabo, srednje ili jako zaražene. Kod toga je ustanovljena težina i broj odnosno postotak zaraženih iglica. Osim izvršenih mjerenja na posječenim stablima, odabrano je po principu slučajnosti u svakoj repeticiji po 10 stabala crnog bora i 10 stabala hibrida s kojih je ravnomjerno skinuto u ljeto 1971. godine po 100 iglica od svakog stabla. Iglice su analizirane s obzirom na napad bolesti. Tako je tim putem analizirano u 4 ponavljanja 40 stabala hibrida i 40 stabala crnog bora. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA a) Varijabilnost visina i promjera Potomstvo Fugcneracije Pokus Fi hibrida između evropskog crnog bora i japanskog crvenog bora je postavljen na krševitom terenu hladnijeg submediterana. Nakon pi´esadnje biljaka na pokusnu plohu primjećeno je da su hibridne biljke najbolje podnijele presadnju iako su u vrijeme presadnje bile najvećih dimenzija. Od ukupnog broja presađenih hibridnih biljaka uginulo je samo 11%, dok je kod dvije familije kontrole uginulo 20% odnosno 74% biljaka. Ovi rezultati o primitku biljaka kod presadnje podudaraju se s onima dobivenim u SAD (1). Broj presađenih biljaka za svaku kombinaciju je bio isti. Ovaj pokus nije u potpunosti uspio, jer su mnogim biljkama u više navrata mehanički oštećivani vrhovi od strane lokalnog stanovništva, vjerojatno iz razloga |