DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 58 <-- 58 --> PDF |
b) Otpornost na crvenu pjegavost iglica Scirrhia acicola je gljiva, koja uzrokuje crvenu pjegavost na borovim iglicama. Prema Funk u i Parke r u (2) crvena pjegavost je prvi put opisana 1941. godine na iglicama crnog bora (Pinus nigra var. austriaca) u državi Illinois, SAD. U Jugoslaviji je prvi našao crvenu pjegavost Krsti ć (3) 1955, a u Hrvatskoj je determinirana prvi put u okolici Slavonskog Broda (M i 1 atović — lična komunikacija). Peterson i R e a d (5) su izučavali otpornost različitih provenijencija crnog bora na ovu bolest i ustanovili da od ispitivanih provenijencija jedino crni bor s područja Tare pokazuje apsolutnu otpornost. Prema našim zapažanjima, bolest je prisutna u svim kulturama crnog bora u Hrvatskoj. Zbog toga smo smatrali korisnim analizirati naše hibride ne samo na visinski i debljinski rast, već i na otpornost na crvenu pjegavost iglica. To je bilo relativno lagano izvesti, jer se na lokaciji Goić, gdje je pokus sa povratnim hibridima postavljen, nalaze i drugi pokusi u kojima se istražuje crni bor kao i druge vrste borova pa je mogućnost zaraze biljaka u pokusu bila relativno visoka. Ta pretpostavka se i obistinila i već običan okularan pregled dao je naslutiti da je crni bor mnogo jače zaražen od povratnog hibrida. Mjerenjem ukupne težine zdravih i zaraženih iglica kod četiri stabla povratnih križanaca i četiri stabla kontrole (čisti crni bor), iz četiri ponavljanja, ustanovljeno je da hibridna stabla imaju u prosjeku 2,99% zaraženih iglica, dok čisti crni bor 18,55 1 \; \ i ! I i 1 i I i i II ´ 1 < ili I I I I 1 l 1 f II I i III l \ , j SI. 2 — Crvena pjegavost na iglicama crnog bora |