DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 58     <-- 58 -->        PDF

b) Otpornost na crvenu pjegavost iglica


Scirrhia acicola je gljiva, koja uzrokuje crvenu pjegavost na borovim
iglicama. Prema Funk u i Parke r u (2) crvena pjegavost je prvi put opisana
1941. godine na iglicama crnog bora (Pinus nigra var. austriaca) u državi
Illinois, SAD. U Jugoslaviji je prvi našao crvenu pjegavost Krsti ć (3) 1955,
a u Hrvatskoj je determinirana prvi put u okolici Slavonskog Broda (M i 1 atović
— lična komunikacija). Peterson i R e a d (5) su izučavali otpornost
različitih provenijencija crnog bora na ovu bolest i ustanovili da od ispitivanih
provenijencija jedino crni bor s područja Tare pokazuje apsolutnu
otpornost. Prema našim zapažanjima, bolest je prisutna u svim kulturama
crnog bora u Hrvatskoj. Zbog toga smo smatrali korisnim analizirati naše
hibride ne samo na visinski i debljinski rast, već i na otpornost na crvenu
pjegavost iglica. To je bilo relativno lagano izvesti, jer se na lokaciji Goić,
gdje je pokus sa povratnim hibridima postavljen, nalaze i drugi pokusi u
kojima se istražuje crni bor kao i druge vrste borova pa je mogućnost zaraze
biljaka u pokusu bila relativno visoka. Ta pretpostavka se i obistinila i već
običan okularan pregled dao je naslutiti da je crni bor mnogo jače zaražen
od povratnog hibrida.


Mjerenjem ukupne težine zdravih i zaraženih iglica kod četiri stabla povratnih
križanaca i četiri stabla kontrole (čisti crni bor), iz četiri ponavljanja,
ustanovljeno je da hibridna stabla imaju u prosjeku 2,99% zaraženih
iglica, dok čisti crni bor 18,55

1 \;


\ i ! I


i 1 i I i


i II ´ 1
< ili


I I I I 1 l


1 f II I i


III l \ , j


SI. 2 — Crvena pjegavost na iglicama crnog bora