DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Radi pretpostavke da posječenih i analiziranih osam stabala ne predstavlja u dovoljnoj mjeri reprezentativan uzorak, odabrali smo iz cijelog pokusa za ova istraživanja još 40 stabala hibridnog bora i 40 stabala crnog bora. S tih stabala sabrane su samo iglice i analizirane s obzirom na zaraženost gljivom. Tim putem analizirano je 8000 iglica. U tab. 14 prikazan je za svako stablo postotak zaraženih iglica. Iz tabele je vidljivo da svako stablo povratnog križanca ima mnogo manji postotak napadnutih iglica od bilo kojeg stabla čistog crnog bora. Ako pogledamo prosjek, koji je kod hibrida 5,97%, a kod crnog bora 55,90% zaraženih iglica, dakle skoro deset puta više, onda možemo sa sigurnošću tvrditi da je napad na hibridnim stablima mnogo manji. S obzirom da smo dobili analogne rezultate u dva pokusa, tj. kroz dvije godine, kada smo ocjenjivali zaraženost na svim iglicama po svakom ispitivanom stablu i kada smo formirali uzorke od 100 iglica po stablu, možemo pretpostaviti da je crni bor mnogo osjetljiviji na ovo gljivično oboljenje od povratnog križanca. Budući da je kod hibridnih stabala postotak zaraženih iglica relativno nizak i da su ta stabla mnogo vitalnija i bujnijeg rasta od čistog crnog bora što se vidi iz tab. 10, histograma 1, 2 i 3 te grafikona kao i drugih podataka o visinskom i debljinskom rastu ispitivanih hibridnih familija i kontrole, možemo pretpostaviti da se njihova fiziološka bujnost odražava i na malu zaraženost iglica, tj. da su povratni križanci otporniji na crvenu pjegavost iglica od čistog crnog bora. Budući da je otpornost na jednu bolest složen i kompleksni problem, to je potrebno u ovom slučaju vršiti pokuse kako bi se što točnije ustanovio stupanj otpornosti hibrida u raznim uvjetima okoline. S obzirom da hibrid između crnog bora i japanskog crvenog bora pokazuje bujnost rasta, otpornost na crvenu pjegavost te vrlo dobro podnosi presadnju, to je njegovo unošenje u kulture, naročito za pošumljavanje degradiranih terena, perspektivno. Zbog toga je potrebno vršiti daljnja izučavanja ovog hibrida, kako sa stajališta rasta, kvaliteta drva, otpornosti, kombinacione sposobnosti roditeljskih parova tako i sa stajališta interakcije genotip- okolina. Tab. 14 Redni Broj napadnutih iglica °/o Opask a broj Povratni križanac Crni bor uzoraka Repeticija Repetlcija I II III IV I II III IV 1. 4 3 5 6 54 32 43 64 Pod rednim brojem 1, 2, 3 2. 8 7 7 9 34 76 54 78 podrazumijevaju se po 4 3. 5 4 8 12 58 36 44 81 stabla od hibrida i 4 stabla 4. 7 6 11 9 78 60 52 38 od crnog bora. 5. 9 5 4 7 54 36 70 56 Prosjek napadnutih iglica za 6. 5 3 5 9 90 44 62 38 H = 5.97°/» a za C. B. = 7. 3 7 4 10 94 66 60 58 55,90"/o. 8. 6 3 2 4 44 40 86 48 9. 8 4 6 3 26 61 76 42 10. 3 10 3 5 52 80 34 38 129 |