DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 60     <-- 60 -->        PDF

ZAKLJUČCI


1.
Fi generacija hibrida P. nigra X P. densiflora bolje podnosi presadnju od
čistog crnog bora kod starosti biljaka 1 + 3 god. te ima bujniji rast kod
starosti od 8 godina.
2.
Potomstvo iz povratnog križanja navedenog hibrida, također, pokazuje
bujniji rast od crnog bora kod starosti od 9 godina.
3.
Potomstvo triju hibridnih familija povratnih križanaca pokazuje bujniji
rast od crnog bora kod starosti biljaka od 2 godine. Veličina sjemena (dužina
i debljina) od povratnih križanaca je intermedijarna u odnosu na roditeljske
vrste.
4.
Pojava bujnijeg rasta povratnih križanaca, kao i njihovog potomstva, u
odnosu na crni bor može se protumačiti hipotezom W r i g h t-a i dr. prema
kojoj za vrijeme embriogeneze dolazi do selekcije, koja favorizira hibridne
embrione.
5.
Hibridi između crnog bora i japanskog crvenog bora fruktificiraju već u
ranoj mladosti te i u tom pogledu pokazuju pojavu heterozisa. Budući da
i povratni križanci, kao i njihovo potomstvo, imaju pojavu luksuriranja,
a uz to i rano cvatu, to bi se kulture hibrida mogle koristiti i kao sjemenske
baze.
6.
Povratni križanci su otporniji na crvenu pjegavost iglica (Scirrhia acicola)
od crnog bora.
7.
S obzirom na navedene zaključke, mišljenja smo da je unošenje ovog hibrida
u kulture naročito za pošumljavanje degradiranih krševitih terena
perspektivno. Zbog toga bi trebalo vršiti daljnja izučavanja ovog hibrida
kako sa stajališta rasta, kvaliteta drva, otpornosti, kombinacione sposobnosti
roditeljskih parova, tako i sa stajališta interakcije genotip-okolina.
LITERATURA


1.
Anonymou s (1970): Hybrid Pine. Forest Products Journal. Vol. 20, No 10: 8.
2.
Fun k A., and Parke r A. K. (1966): Scirrhia pini N. Sp. The perfect state
of Dothistroma pini Hulbary. Canadian Journal of Botany. Vol. 44: 1174—1176.
3.
Krsti ć M. (1958): Nezabeležene fitopatološke pojave u rasadnicima i šumama
Srbije. Zaštita bilja, 45: 75—79.
4.
Merge n F. (1959): Applicability of the distribution of stomates to verify pine
hybrids. Silvae Genet. 8: 107—109.
5.
Peterso n G. W. and Rea d R. A. (1971): Resistance to Dothistroma pini
within Geographic Sources of Pinus nigra, Phytopathology, Vol. 61, No. 2:
149—150.
6.
Vidakovi ć M. (1966): Some characteristics of the needle structure and
growth in hybrids between Austrian pine and Japanese red pine. Silvae Genet.
15:
155—160.
7.
Vidakovi ć M. (1971): Proizvodnja i rast međuvrsnih hibrida između crnog
bora (Pinus nigra) i japanskog crvenog bora (Pinus densiflora). Ljetopis JAZU,
knjiga 75: 441—443.
8.
Wrigh t J. W. and Gabrie l (1958): Species hybridization in the hard pines,
Series Sylvestres. Silvae Genet. 7: 109—115.
9.
Wright J. W., Lemmien W. A. and C a n o v e ra D. S. (1970): Abudant natural
hybridization between Austrian and Japanese Red Pines in southern Michigan.
For. Sci. 15 (3): 269—274.