DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 108     <-- 108 -->        PDF

IN MEMORIA»!


PROF. DR MAKS WRABER


Botanička i fitocenološka znanost u Sloveniji, kod nas a i izvan naše zemlje
doživjela je prošlog proljeća velik gubitak. U Ljubljani je dana 14. svibnja 1972.
godine umro Prof. Dr MAKS WRABER, biolog-geobotanik, znanstveni savjetnik
u Institutu za biologijo Slovenske akademije znanosti in umetnosti. Smrću Dr


M. WRABER-a otišao je iz naše sredine i svakodnevnih zbivanja u oblasti biološko-
ekoloških i šumarskih znanosti, čovjek osobitoga značaja, poslovične marljivosti
te velikog i vrijednoga istraživalačkog učinka.
MAKS WRABER se rodio 16. IX 1905. godine u Kapli na Kozjaku u seljačkoj
porodici. Od godine 1918. pohađa klasičnu gimnaziju u Mariboru, gdje je i maturirao
1926. god´ne. Na filozofskom fakultetu u Ljubljani upisuje studij prirodoslovlja
i diplomira u listopadu god. 1930. U razdoblju god. 1930—1931. nastavio
je studij na Prirodoslovnom fakultetu Univerziteta u Münchenu sa specijalizacijom
u biljnoj organografiji. U Ljubljani je započeo raditi doktorsku disertaciju
koju (završava s doktorskim rigorozom, 24. 6. 1933. godine, i s obranom teze
»Donos k poznavanju rodu Riella«. To je bio prvi doktorat iz botanike na ljubljanskom
sveučilištu. U godinama 1935. (4 mjeseca) i 1936. (10 mjeseci) specijalizirao
je fitosociologiju i sinekologiju na Internacionalnoj stanici za geobotaničko
istraživanje Mediterana i Alpa (S.I.G.M.A.) u Montpellieru u Južnoj Francuskoj.


Prvo mjesto službovanja Prof. M. WRABER-a bio je Narodni muzej u Ljubljani,
gdje je honorarno radio od 1. 10. 1933. do 31. VII 1934. godine. U razdoblju
od 24. 8. 1935. do 20. 1. 1937. godine službovao je kao suplent na realnoj gimnaziji
u Bjelovaru, a zatim kao profesor u Ljubljani. Od 1. 2. 1941. god. povjerena
mu je dužnost honorarnog predavača u kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta
Univerziteta u Ljubljani za predmet »Osnovni pojmovi iz tehničke botanike« s
mikroskopskim vježbama. U studenom god. 1943. premješten je kao znanstveni
suradnik u Botanički institut ljubljanskoga sveučilišta.


Od 16. VIII 1946. godine M. WRABER je na dužnosti profesora na realnoj
gimnaziji u Kranju. Od 1. 6. 1947. godine namješten je, kao asistent, u Gozdarskem
institutu Slovenije u Ljubljani do kraja godine 1952. Zatim je u Savezu šumskih
gospodarstava i šumskih poduzeća u Ljubljani kao znanstveni istraživač. Od jeseni
god. 1953. do proljeća god. 1954. u istoj je radnoj funkciji kod Sekcije za
pošumljavanje krša u Sežani, a kao kustos za botaniku u Prirodoslovnom muzeju
Slovenije do 31. 8. 1955. godine.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Sa Slovenskom akademijom znanosti i umjetnosti M. WRABER surađuje, kao
honorarni znanstveni suradnik, od 1. 7. 1954, godine. Redovitu službu u Institutu
za biologijo SAZU obavlja od 1. 9. 1955. god. u zvanju znanstvenoga suradnika,
od 13. 6. 1958. god. kao viši znanstveni suradnik, a od 27. 3. 1961. god. znanstveni
savjetnik.


Znanstveno-stručna istraživalačka, publicistička i društvena aktivnost Prof.
Dr MAKS WRABER-a odvijala se u oblasti fitosociologije, fitogeografije, sinekologije,
vegetacijskog kartiranja i zaštite prirode. Za vrijeme svog 40-godišnjeg vrlo
požrtvovnog i plodonosnog rada, M. WRABER je u različitim, domaćim ili stranim,
časopisima objavio mnoge znanstvene i stručne radove. S obzirom na raznolikost
tematike oni su i danas aktuelni i zanimljivi za šumarske i ostale stručnjake
iz bioloških oblasti, pa zato nastavno dajemo popis nekih važnijih i najpoznatijih.


OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI
PROF. DR MAKSA WRABERA


1.
Donos k poznavanju rodu Riella. — Prirodosl. razprave, 2/3 : 125—164, Ljubljana
1933.
2.
Fitosociološke studije na asocijaciji Quercetum cocciferae. — Zbornik Prirodosl.
društva, 1 : 49—52, Ljubljana 1939.
3.
Prispevek k sinekologiji sredozemske vegetacije. — Zbornik Prirodosl. društva,
3 :108—120, Ljubljana 1943.
4.
Rastlinska biološka oblika — zrcalo življenjskih pogojev (K v prašanju prilagoditve
rastlin). — Prirodosl. društvo, posebna publikacija, pp. 1—11, Ljubljana
1946.
5.
Vzroki hiranja jelka na Logaški in Rakitniški planoti. — Gozdarski vestnik,
7/8 :201—203, Ljubljana 1948.
6.
Ne razmetavajmo in ne kvarimo lesa. — Gozd. vestnik, 7/10 :241—247, Ljubljana
1948.
7.
O značaju i zadacima meteorološke službe za šumarstvo. — Hidromet. glasnik,
1—2 :1—12, Beograd 1949.
8.
Biološki problemi slovenskega gozdarstva. — Les, 1/1—2 :8—14, Ljubljana 1949.
9.
Oskrbovanje gozdov na biološki podlagi. — Les, 1/1—2 :41—45, Ljubljana 1949.
10.
Pojav kraških mrazišč in njihova gozdarska problematika. — Les, 1/7—8 :
208—216, Ljubljana 1949.
11.
Pragozd v Evropi. — Varstvo spomenikov, 2/3—4 :123—126, Ljubljana 1949.
12.
Zum Wasseraushalt von Quercus coccifera. — Vegetatio, 3/4—5 :266—278, Den
Haag 1950.
13.
Gozdarski institut Slovenije v letih 1947—1949. — Izvestja Gozd. inšt. Slov.,
1—22, Ljubljana 1950. (S R. Cividini).
14.
Fitosociologija kot temelj sodobnega gojenja gozdov. — Izvjestja Gozd. inšt.
Slov., 1 :23—78, Ljubljana 1950.
15.
Gojenje gozdov v luči genetike (Biološka problematika gozdnega semenarstva).

Strok. in znanstv. dela Gozd. inšt. Slov., 2 :1—63, Ljubljana 1950.
16.
O pomenu fitosociologije za gozdarstvo. — Gozd. vestnik, 8/2 :40—46, Ljubljana
1950.
17.
Novo nahajališče zelenčka na Slovenskem. — Proteus, 13/4—5 :159—162, Ljubljana
1950.
18.
O vzrokih in posledicah vetroloma na Jelovici. — Gozd. vestnik, 8/9—10 :
306—309, Ljubljana 1950.
19.
Nova pota gozdne semenarske službe. — Gozd. vestnik, 9/1 :3—14., Ljubljana
1951.
20.
Tuje drevesne vrste v naših gozdovih. — Gozd. vestnik, 9/4 :94—103, Ljubljana
1951.
21.
O biološko-sociološki problematiki uvajanja gozdnih eksot. — Šumarski list,
1—2 :75—84, Zagreb 1951.
22.
Meteorologija v službi gozdarstva. — Gozd. vestnik, 9/5—7 :127—132, Ljubljana
1951. — Ista rasprava na hrvatskom jeziku: Meteorologija u službi šumarstva.
— Narodni šumar, 5/9—10 ;278—283, Sarajevo 1951.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 110     <-- 110 -->        PDF

23.
Gozdna vegetacijsku slika in gozdnogojitveni problemi Prekomurja. — Geogr.
vestnik, 23 :1—52, Ljubljana 1951.
24.
O gozdnogospodarskem in kulturnoznanstvenem pomenu pragozdnih rezervatov.
— Biol. vestnik, 1 :38—66, Ljubljana 1952.
25.
Prirodnogospodarski temelji razmejevanja gozdnih in kmetijskih zemljišč. —
Nova proizvodnja, 1 :30—49, Ljubljana 1953.
26.
Tipološka podoba vegetacije višjih predelov Pohorja. — Biol. vestnik, 2 :
89:109, Ljubljana 1953.
27.
Ravnanje s sečnimi odpadki v gozdu z biološkega vidika. — Gozd. vestnik,
11/4 :104—113, Ljubljana 1953.
28.
Pregled drevesnih vrst, ki prihajajo s prirodoslovnih vidikov v poštev pri
premeni (Apud. J. Miklavžić: Premena umetnih nizinskih smrekovih sestojev).
— Strok. in znanstv. dela Inšt. za gozd. in les, industr. LRS, 3 :18—33, Ljubljana
1954.
29.
Sonce in senca na Slovenskem krasu. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :258—263,
Ljubljana 1954.
30.
Gozdarska studijska ekskurzija po slovenskem krasu in Istri. — Gozd. vestnik,
12/9—10 :263—268, Ljubljana 1954.
31.
Glavne vegetacijske združbe slovenskega krasa s posebnim ozirom na gozdnogospodarske
razmere in melioracijske možnosti. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :
Ljubljana 1954.
32.
Splošna ekološka in vegetacijska oznaka slovenskega krasa. — Gozd. vestnik,
12/9—10 :282—295, Ljubljana 1954.
33.
Ugotovitve in zaključki. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :340—348, Ljubljana 1954.
(Sa V. Beltram, V. Orel, M. Sebenik i P. Ziani).
34.
Obnova gozda na slovenskem krasu. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :348—354,
Ljubljana 1954.
35.
La creation et la reconstitution de la foret du Karst Slovene. — Gozd vestnik,
12/9—10 :355—362, Ljubljana 1954.
36.
Gojenje topolov na področju olo Sežana. — Kmet. vestnik, 10—11 :18—19,
Sežana 1954.
37.
Apercu des principaux groupements de vegetation forestiere de la Slovenie.
— Huitieme Congres internat, de Botanique, Paris 1954. Rapports et communications
avant le Congres aux sections 7 et 8 :57—60, Paris 1954.
38.
Dinamika vegetacijskega razvoja in izmena drevesnih vrst v gozdu. — Biol,
vestnik, 3 :147—163, Ljubljana 1954.
39.
Der theorethische und der praktische Wert der Pflanzensoziologie für das
Forstwesen. — Angew. Pflanzensoz., Festschr. Aichinger, 9 :871—880, Wien
1954.
40.
Splošna ekološka in vegetacijska oznaka višjih predelov Pohorja. — Gozd.
vestnik, 12/6—7 :3—20, Ljubljana 1954.
41.
Die wichtigsten VegetaLonstypen der höheren Lagen von Pohorje. — Bull.
Scient, 2/1 :19, Zagreb 1954.
42.
O biološkem in gospodarskem pomenu gozda. — Nova proizvodnja, 1 :1—14,
Ljubljana 1955.
43.
Domači kostanj v Sloveniji. — Nova proizvodnja, 2 :61—85, 4 :223—244, Ljubljana
1955.
44.
Der Wiederaufbau des Waldes im jugoslavischen Karst. — Natur u. Land,
41/10—12 :154—157, Wien 1955.
45.
O problemu vegetacijskega klimaksa na Pohorju. — Biol. vestnik, 4 :7—22,
Ljubljana 1955.
46.
O teoretskom i praktičnom značenju fitosociologije za šumarstvo. — Zbornik
I Kongr. biol. Jugosl., pp. 379—382, Zagreb 1955.
47.
Stoletnica pogozdovanja slovenskega krasa. — Naša vas, 4/16 :385—387, Ljubljana
1955.
48.
Fitosociološka in ekološka analiza razširjenosti dendroflore na Pohorju. — Biol.
vestnik, 5 :39—70, Ljubljana 1956.
49.
O aktualnih bioloških problemih slovenskega gozda. — Nova proizvodnja, 1/2
:27—49, Ljubljana 1957.
256




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 113     <-- 113 -->        PDF

Od završene specijalizacije kod J. BRAUN-BLANQUET-a u Francuskoj godine
1936., M. WRABER postaje i ostaje jedan između najgorljivijih pobornika
fitosociologije u našoj zemlji. Sva njegova proučavanja mnogolikoga vegetacijskog
pokrava te utvrđivanje i opisi mnogobrojnih fitocenoza u Sloveniji zasnivali su se
na dosljednom provođenju zasada ciriško-monpelješke škole. Bio je tijesno povezan
i surađivao je s gotovo svim našim i stranim stručnjacima iz ekološko-fitocenološke
i šire botaničko-biološke oblasti te redovito i vrlo aktivno sudjelovao
na mnogim takvim, domaćim ili međunarodnim skupovima, sastancima i ekskurzijama.


Osim istraživalačke i publicističke djelatnosti, MAKS WRABER se odlikovao
i velikom društvenom aktivnošću. Širina naobrazbe, njegov uvijek human, dosljedan
i korektan odnos prema svakome, konstruktivnost i ekspeditivnost u svim
poslovima bili su razlog, da je bio izabran za člana, suradnika ili odbornika u
slijedećim domaćim i stranim društvima i organizacijama: Slovensko geološko
društvo, Društvo biologa Slovenije, Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljišta,
Društvo ekologa Jugoslavije, Komisija za koordinaciju rada oko izrade
vegetacijske karte Jugoslavije, Zapadnoalpsko-dinarsko društvo za proučavanje vegetacije,
Commision internationale pour la protection des regions alpine, Union
internationale de Phytosociologie, Floristischsoziologische Arbeitsgemeinschaft, Zoologisch-
Botanische Gesellschaft, Verein für Forstliche Standortskunde und Forstpflanzenzüchtung,
Verein zum Schutze der Alpenpflanzen und -tiere, Naturschutz
Verein i dr.


Za svoj neumoran znanstvenoistraživalački i društveni rad Prof. Dr MAKS
WRABER je dobio zapažena priznanja i nagrade. Dana 7. 2. 1969. izabran je za
dopisnog člana u razredu za prirodoslovne i medicinske znanosti SAZU, predsjednik
je Odbora za floru i faunu Slovenije kod SAZU (od god. 1959.), potpredsjednik
je Međuakademijskog odbora za floru i faunu Jugoslavije (sa sjedištem u
SAZU, od god. 1968.), vanjski dopisni član u Academia Italiana di Scienze forestall
u Firenci (od 11. 1. 1969. god.), počasni član Prirodoslovnog društva Slovenije
(od 3. 3. 1969. god.), počasni član Udruženja inženjera i tehničara šumarstva i
industrije za preradu drveta LRS (od 12. 5. 1972.). Dana 10. 4. 1970. godine M.
WRABER je primio nagradu Zaklade Borisa Kidr^ča.


Ime Prof. Dr MAKS WRABER-a, jednog između pionira i naših najaktivnijih
i najuglednijih fitosociologa, ostat će trajno zabilježeno u povijesti razvitka ne
samo botaničke već i šumarske znanosti u našoj zemlji. Njegov vedar i iskreno
^srdačan lik čovjeka i uzornog znanstvenika zadržati će u sjećanju svi koji su
ga poznavali i kojima je uvijek pružao dragocjene savjete, pomoć i podršku u
radu.


Šumarima cijele naše zemlje pokojni profesor dr MAKS WRABER ostati će
uzor ne samo po svojim mnogobrojnim vrijednim studijama o našim šumama,
već i kao jedan od pokretača suvremenih metoda u našim šumarskim znanstvenim
istraživanjima, te njihovoj raznolikoj praktičnoj primjeni.


Dr S. Bertović


* Iscrpni popis svih rasprava, studija, eseja, recenzija i elaborata Prof. Dr M. WRABER-a
— publiciranih ili u rukopisu — biti će predvidivo objavljen u Zborniku SAZU.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 111     <-- 111 -->        PDF

50.
Gozdna vegetacija jerinskih tal na slovenskem krasu. — Gozd. vestnik, 9 :
257—265, Ljubljana 1957. — Ista rasprava na hrvatskom jeziku: Šumska vegetacija
na crvenicama u slovenskom kršu. — Zemljište i biljka, 8/1—5 :47—55,
Beograd—Zemun 1958.
51.
Kältenschaden an Mediterrangewächsen des slowenischen Küstenlandes. —
Schweiz. Zeitschr. Forstwesen, 108/4—5 :274—278, Zürich 1957.
52.
Pomoć fitosociologije u borbi protiv erozije. — Zbornik »Naučne osnove borbe
protiv erozije«, pp. 261—269, Beograd 1957
53.
Klima slovenačkog područja. — Zbornik »Krš Slovenije«, pp. 15—28, Split
1957.
54.
Floro-fitocenološka raspodjela slovenačkog kraškog područja. — Zbornik »Krš
Slovenije«, pp. 29—34, Split 1957.
55.
Predalpski jelov gozd v Sloveniji (Bazzanieto-Abietetum Wrab. 1953 praealpinum
subass. nova). — Biol. vestnik, 6 :36—45, Ljubljana 1958.
56.
Ekološki in vegetacijski prikaz Pokljuke. — Brošura »Pokljuka — gajenje
šuma«, pp. 1—17, Bled 1958.
57.
Gozdna združba jelke in okroglolistne lakote v Sloveniji (Galieto rotundifolii-
Abietetum Wraber 1955). — Prirodosl. društvo v Ljubljani, Posebne izdaje, 1
:1—20, Ljubljana 1959.
58.
Fitosociološka razčlanitev gozdne vegetacije v Sloveniji. — Zbornik ob 150-letnici
Bot. vrta univ. v Ljubljani, pp. 49—96, Ljubljana 1960.
59.
Termofilna združba gabrovca in omelike v Bohinju (Cytisantho-Ostryetum
Wraber assoc. nova). — Razprave IV razr. SAZU, 6 :7—50, Ljubljana 1961.
60.
Gozdna vegetacija Slovenskih goric. — Biol. vestnik, 9 :35—57, Ljubljana 1961.
61.
Uloga i mjesto fitosociologije u savremenoj šumskoj privredi. — Publikacija
u istoimenom zborniku, pp. 116—122, Sarajevo 1961.
62.
Fitosociološko preučevanje in kartiranje vegetacije v Sloveniji. — Zbornik
»Uloga i mjesto fitocenologije u savremenoj šumskoj privredi«, pp. 178—181,
Sarajevo 1961.
63.
Biljnosociološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovine. — Godišnjak
Biol. inst. u Sarajevu, 11 (1958) :139—182, Sarajevo 1962.
64.
Das Luzulo silvaticae-Piceetum Wraber (1953), eine Fichtenwald-Gesellschaft
in den Slowenischen Ostalpen. — Mitteil. Ostalp. — dinar, pflanzensoz. Arbeitsgem.,
2 :33—38, Trieste 1962.
65.
Allgemeine Orientirungskarte der potentiellen natürlichen Vegetation im Slowenischen
Küstenland (NW-Jugoslawien) als Grundlage für die Wiederbewaldung
der degradierten Karst- und Flyschgebiete . — Bericht Internat. Sympos.
Vegetationskartierung vom 23—26. 3. 1959. in Stolzenau/Weser, pp. 369—384,
Weinheim 1963.
66.
Gozdna združba smreke in gozdne bekice v slovenskih vzhodnih Alpah (Luzulo
silvaticae-Piceetum Wraber, 1953). — Razprave IV razr. SAZU, 7 :79—175,
Ljubljana 1963.
67.
Vegetacija slovenskega bukovega gozda v luči ekologije in palinologije. —
Biol. vestnik, 12 :77—95, Ljubljana 1964.
68.
Eine neue Fichtenwaldgesellschaft am Übergang der Ostalpen in das Dinarische
Gebirge. — Acta bot. Croat., vol. extraord., pp. 125—132, Zagreb 1964.
69.
Uvod, Einführung, Introduzione. — Acta bot. Croat., vol. extraord., pp. 9—14,
Zagreb 1964.
70.
Izvještaj o ekskurzijama, Bericht über die Exkursionen, Relazione sulle escursioni.
— Acta bot. Croat., vol. extraord., pp. 149—157., Zagreb 1964.
71.
Das Adenostylo glabrae-Piceetum, eine neue Fichtenwaldgesellschaft in den
slowenischen Ostalpen. — Angew. Pflanzensoz., 18/19 :93—101, Wien 1966.
72.
Über eine thermophille Buchengesellschaft (Ostryo-Fagetum) in Slowenien. —
Angew. Pflanzensoz., 18—19 :279—288, Wien 1966.
73.
Oekologische und pflanzensoziologische Charakteristik der Vegetation des slowenischen
küstenländischen Karstgebietes. — Mitteil. Ostalp. — dinar, pflanzensoz.
Arbeitsgem., 7 :3—32, Trieste 1967.
74.
Genetska veza između vegetacijskih i talnih jedinica na karbonatnom području
visokog krša Slovenije. — Zemljište i biljka, 16/1—3 :557—564, Zagreb 1967.
75.
Naši pragozdni rezervati. — Proteus, 29/9—10 :243—246, Ljubljana 1967.
76.
Šumska vegetacija (Slovenije). — Enciklop. Jugosl., 7 :329—336, Zagreb 1968.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 112     <-- 112 -->        PDF

77.
Kratek prikaz vegetacijskc odeje v slovenski Istri. — Proteus, 30 :182—188,
Ljubljana 1968.
78.
II ruolo degli studi vegetazionali nella sistemazione dei bacini montani. —
Annali Accad. Ital. Sci. For., 17 :275—289, Firenze 1968.
79.
Grmičasti dišeči volčin na Goričkem. — Proteus, 30/6 :150—152, Ljubljana 1968.
80.
Pflanzensoziologische Stellung und Gliederung Sloweniens. — Vegetatio, 17 :
176—199, Den Haag 1969.
81.
Über die Verbreitung, Ökologie und systematische Gliederung der Eichen-
Hainbuchenwälder in Slowenien. — Fedd. Repert., 79/6 :373—389, Berlin 1969.
82.
Die bodensauren Föhrenwälder des slowenischen pannonischen Randgebietes.
— Acta bot. Croat., 28 :401—409, Zagreb 1969.
83.
La determinazione dei tipi ecologici forestall sulla base di carte della vegetazione
e del suolo. — Mitteil. Ostalp.-dinar, pflanzensoz. Arbeitsgem., 9 :
179—197, Camerino 1969.
84.
Fitocenoze kot podlaga za ekološke raziskave. — Biol. vestnik, 17 :69—78,
Ljubljana 1969.
85.
Subalpinski smrekov gozd na Kočevskem in njegova horološko-ekološka problematika.
— Varstvo narave, 6 :91—104, Ljubljana 1969.
86.
Das submediterran-illyrische Element in der mitteleuropäischen Laubwaldvegetation
Sloweniens. — Fedd. Repert., 81 :279—287, Berlin 1970.
87.
Vegetationsforschung und — Kartierung in Slowenien. — Bericht Internat.
Sympos. »Gesellschaftsmorphologie«, pp. 316—322, Den Haag 1970.
88.
Fitosociološke raziskave v Sloveniji in njihov pomen za naravoslovje. — Biol.
vestnik, 18 :39—43, Ljubljana 1970.
89.
Zur Chorologie, Ökologie und Soziologie von Chiraaphila umbellata (L.) Bart,
in Slowenien. — Fragmenta flor. et geobot., 16/1 :171—182, Krakow 1970.
90.
Die obere Wald- und Baumgrenze in den slowenischen Hochgebirgen in ökologischer
Betrachtung. — Mitteil. Ostalp.-dinar. Geselsch. Vegetationskde, 11 :
235—248, Innsbruck 1970.
91.
Krajinska podoba Slovenije v luči rastlinske odeje. — Zbornik seminara »Cista
krajina«, Ljubljana 1970.
92.
Die Pflanzensoziologie als Helferin im Kampfe gegen Erosion und Hochwasser.
— Schriftenreihe für Raumforschung und Raumplannung, 11 (1971) :124—129,
Klagenfurt 1971.
93.
Fitosociološke raziskave v Sloveniji in njihov pomen za naravoslovje. — Biol.
vestnik, 18 (1970) :39—43, Ljubljana 1971.
Osim netom navedenih, upravo je u tisku cea 145 tipkanih stranica za još desetak
stručno-znanstvenih publikacija i referata.


M. WRABER je nadalje izradio oko 25 eseja, popularno-znanstvenih članaka i
obavijesti o različitim aktuelnim pitanjima, događajima i osobama iz prirodoznanstvene
i šumarske oblasti.
Objavio ih je u časopisima Biološki vestnik, Gozdarski vestnik, Proteus i
Varstvo narave. Na daljnjih 46 stranica istih časopisa M. WRABER je napisao
oko dvadesetak znanstvenih kritika, ocjena te prikaza za domaće i strane publikacije
iz oblasti botanike, fitocenologije, fitogeografije, zaštite prirode i čovjekove
okoline. Kao član ili suradnik nekih ustanova i organizacija, M. WRABER je
obavljao uredničke i redakcijske poslove za njihove publikacije i elaborate te
izradio još i oko 25 neobjavljenih recenzija i sličnih sastava.


Sticaj okolnosti pa višegodišnja služba i zadaci u raznim šumarskim ustanovama
uvjetovali su, da je M. WRABER posvetio osobitu pozornost istraživanju
šumske vegetacije, opisu šumskih zajednica i povezanom rješavanju šumskogospodarskih
problema u različitim krajevima Slovenije. O golemom učinku iz tog djelokruga
rada najbolje svjedoči podatak, da je u razdoblju između 1952. i 1968. godine
M. WRABER izradio 86 stručno-znanstvenih elaborata s ukupno 2.800 tipkanih
stranica*. U tim elaboratima je upisao ekološke-fitocenološke odnosno tipološke
značajke u različitim vegetacijskim područjima Slovenije, povezao ih s postojećim
praktičnim problemima te dao mnoga rješenja i smjernice iz uzgajivačke,
melioracijske, zaštitne i sličnih bioloških šumarskih disciplina. S tom aktuelnom
problematikom i zadacima te njihovim rješavanjem M. WRABER se toliko
saživio, da su mnogi mislili da je on šumarski stručnjak a ne botanik.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 114     <-- 114 -->        PDF

ŠUMSKA GOSPODARSTVA!
ŠUMARIJE!


TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA


A) štampano u arcima
Oznaka
NAZIV OBRASCAPrivredna (kontrolna) knjiga — pojedinačni arci:
— bilanca izvršenih sječa — — — —
— bilanca kulturnih radova — — — —












_
1
2
bro j
Očevidnih šumskih šteta i krivolova (arak) — — —
Očevidnik sječa u privatnim i zadružnim šumama (arak)
Sabirni arak šumskih proizvoda — — — — —
Očevidnik proizvedenih i izdatih sadnica — — —
Materijalna knjiga (pojedinačni arci):
— pošumljavanje i melioracija — — — —
— šumskih rasadnika — — — — — —











—*


















10—a
15
36—b
39—b
38
39—a
— njege mladika — — —
— čišćenja sastojina (guštika)
— zaštite šuma — — —



























40
41
42
— uređivanja šuma — — — — — —
— glav. šum. proizvoda (jednodob. šume) —
— glav. šum. proizvoda (preborne šume) —
— sporednih šumskih proizvoda — — —
Knjižica procjene za jednodobne šume — arak —
Knjižica procjene za preborne šume — arak — —
Plan sječa _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
Plan sječa po sortimentima u oblom stanju — —
Plan sporednih proizvoda — — — — — —
Plan pošumljavanja — — — — — — — —
Analiza radova po planu pošumljavanja — — —
Plan radova u šumskim rasadnicima — — — —






_











_











_











_
















43
44
44—a
45
62—a
62—b
Sp—1
Sp—2
P!—sp
Poš.
Pl—poš.
Pl—ra.
Plan njege mladika — — —
Plan čišćenja sastojina (guštika)
Plan zaštite šuma — — —

_


_

— — — — —
_ _ _ _ _ _
— — — — —

_


_



Pl—ml.
Pl—čišć.
Pl—zš
Plan lovne privrede — — — — —
Plan vlastite režije — — — — —
Plan investicija — — — — — —
Zbirni plan vi. režije glavnih proizvoda
































Pl—lov.
Pl—rež.
Pl—inv.
Pl—Zb.
B) Štampano na kartonu (kartotečni listovi)
Kartotečni list o šumskoj šteti — — —
Kartotečni list za glavne šumske proizvodeKartotečni list za sporedne šumske proizvode—




















10—b
36—a
37
C) Štampano u blokovima (perforirani listovi)
Nalog za terensko osoblje 50x2 listova —
Lugarski izvještaj 50x2 listova — — —
Dnevnik rada 50x2 listova — — — —





















54
54—a
55
Prodajni popis glav. šum. proizvoda — 100 listovaUplatnica za drv. proizvode 50x3 listova — —
Paševnica 25x3 listova — — — — — —


















53
58—a
59—a
Prodajni popis pašarenja — 100 listova — — — —
Premjerbena knjižica za primanje trupaca — 50x3 listovaPremjerbena knjižica za ogrjev, drvo — 50x3 listova —
Popratnice za drvni materijal — 50x4 listova — — —
Popis popratnica vagona, prevoza i si.: 100 listova — —
Nalog za otpremu — 50x2 listova — — — — — —
Obavijest o otpremi — 100 listova — — — — — —
Specifikacija otpreme — 50x3 listova — — — — —
































59—b
63—a
63—c
64—a
64—b
68
G9
69—a


Isporuku tiskanica i knjiga vrši: Savez inženjera i tehničara


šumarstva i drvne industrije
HRVATSKE
Zagreb — Mažuranićev trg 11
telefon: 444-206