DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 13     <-- 13 -->        PDF

bitno mogućnost jačeg splašnjavanja iglica, tako da se kod pojave fiziološkog
poremećenja u iglicama infracrvena remisija smanjuje samo neznatno,
dok je ustanovljena pojačana remisija u vidljivom dijelu spektra. Izrazitija
promjena remisije pojavit će se tek kad su oštećenja već poodmakla [(6),
(7), (8), (9)].


Istraživanja na poljoprivrednim kulturama (pšenica, krumpir) pokazala
su da je na pseudokolor snimcima moguće otkriti pojavu biljnih bolesti prije
nego se pojave vanjski znakovi oboljenja [(3), (6)]. To je davalo nade da će
pseudo kolor snimci moći poslužiti i za otkrivanje oštećenja na šumskom
drveću prije nego što ona budu vidljiva na terenu. Dosadašnja istraživanja
nisu baš ispunila očekivanja, osobito za oštećenja uslijed biotičkih uzroka.
Tek nekoliko istraživača je uspjelo uočiti oštećenja na snimcima prije nego
u naravi [(13), (18)]. To je vjerojatno uvjetovalo da su se neki stručnjaci razočarali
u pseudo kolor filmu (2). Primjena tih filmova ima, međutim, svakako
svoje opravdanje i to radi većeg kontrasta boja, što omogućava lakšu
interpretaciju, čak i neuvježbanom osoblju, te radi sposobnosti infracrvenih
zraka da bolje od vidljivog svijeta prodiru kroz zamagljenu atmosferu, što
omogućuje snimanje i pod nepovoljnim atmosferskim uvjetima [(60), (14)].
Bolji rezultati u otkrivanju oštećenja na snimcima, prije nego u naravi, dobiveni
su kod proučavanja djelovanja štetnih plinova (13).


4.3 Vrijeme i mjerilo snimanja
Vrijeme snimanja, koje je jedan od presudnih faktora za uspjeh fotointerpretacije,
treba tako odabrati da se karakteristike oštećenja što bolje
preslikaju. Zato je potrebno poznavanje prirode samih oštećenja. Tako npr.
sastojine oštećene djelovanjem štetnih insekata nastojimo snimiti u vrijeme
kad su najbolje vidljivi rezultati njihovog najsvježijeg djelovanja. To podrazumijeva
poznavanje biologije štetnika i karakteristika stabla domaćina.


Mjerilo snimanja ovisi o vrsti oštećenja i svrsi zadatka. Obično se preferiraju
krupnija mjerila, naročito za interpretaciju oštećenja od insekata,
jer se mnogo lakše i točnije mogu uočiti i identificirati oštećenja i utvrditi
kalamitet. Kako snimanja u tim mjerilima sama po sebi donose određene
poteškoće (niski let, brzina aviona), to je mjerilo snimaka obično kompromis
između želja i mogućnosti. Ako uz interpretaciju želimo izvršiti i kvantitativnu
restituciju mjerenjem i brojenjem, tada su prihvatljiva mjerila
1:1.000—1:8.000, u srednjem 1:4.000—1:5.000. Za određene svrhe sa uspjehom
su primijenjeni i snimci sitnijih mjerila, npr. 1:10.000 [(9), (18), (19)].


5. NEKI PRIMJERI PRIMJENE FOTOINTERPRETACIJE
U ZAŠTITI ŠUMA
Zaključivati o svrsishodnosti metoda fotointerpretacije u zaštiti šuma
može se na temelju više uspješno izvedenih pokusa i praktičnih zadataka,
naročito u SSSR-u, USA, Australiji i srednjoj Evropi. Pomoću aerosnimaka
lokalizirane su i kartirane sastojine uništene ili oštećene djelovanjem požara,
otpadnih plinova, insekata i biljnih bolesti. Uz mjerenja na snimku i
eventualno na terenu moguće je oštećenja i kvantificirati.