DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 15     <-- 15 -->        PDF

truleži korijenja uslijed Fames annosus i Trametes rađiciperđa nisu dala do
sada zadovoljavajuće rezultate (6).


Oštećenja na borovcu uslijed Cronartium ribicola mogla su se, prema
pokusima u SR Njemačkoj, opaziti na kolor i pseudo kolor snimcima srednjih
mjerila, a pridolazak oštećenja je bio i znak za identifikaciju vrste bora.
Jedan pokusni let u sjevernoj Njemačkoj pokazao je jaku korelaciju između
oštećenja običnog bora od Lophodermium pinastri i vlažnosti staništa (13).


Bukove sastojine u SR Njemačkoj bivaju često nakon sušnih godina
napadnute raznim gljivama i bakterijama, koje izazivaju kompleksno oboljenje
nazvano »odumiranje bukve«. Žućenje listova sredinom ljeta (kolovoz)
fenološki je znak prvotnog stadija bolesti, koji se može otkriti u starijim
sastojinama na pseudo kolor snimcima, čak i u mjerilu 1:12.000, no pokusi
nisu dali dovoljnu korelaciju između tog znaka i oboljenja, jer promjena boje
može nastati sušom, a bukva se može zamijeniti normalno požutjelim javorom
(Acer platanoiđes) (13).


5.4 Štete uzrokovane otpadnim plinovima tvornica
U industrijskim područjima Evrope i USA s uspjehom su primjenjivani
aerosnimci za ustanovljavanje oštećenja vegetacije ispušnim plinovima iz
tvornica. Takva oštećenja dosižu ogromne razmjere. U Njemačkoj DR su
1965. god. ustanovljena oštećenja na 200.Ü00 ha, što je 7% svih šuma. U blizini
Loz Angeles-a, USA, konstatirano je da je od 40.000 ha polovina zahvaćena
oštećenjima [(6), (13)].


U SR Njemačkoj kartirane su sastojine smreke s pojedinačnom primjesom
bora izvrgnute štetnom djelovanju fluorovodika iz ispušnih plinova susjedne
ciglane. Primijenjeni su »false color« snimci, mjerila 1:5.500, na kojima
je bilo moguće uočiti više stupnjeva oštećenja, od zdravih do potpuno
uništenih, osušenih stabala (7). Do sličnih rezultata došlo se je u Njemačkoj
DR, gdje su smrekove sastojine oštećene sa SO2 snimane sovjetski spektrozonalnim
filmom SN2 (13). Pokusi s »false color« filmovima vršeni su i u
Austriji (14). Dok su u Evropi korišćeni većinom pseudo kolor snimci, u USA
su primjenjivani s podjednakim uspjehom uglavnom snimci u normalnom
koloru (6).


5.5 Određivanje drvne mase k a 1 a m i t e t a
U sjeverno američkim šumama četinjača često se na temelju aerosnimaka
procjenjuju statističkim metodama gubici drvne zalihe nastali
djelovanjem štetnih insekata. Najčešće se primjenjuje metoda dvostrukog
uzorka, tzv. »double sampling with regresion«. Primjena je ovisna o faktorima,
koji uopće omogućuju metode fotointerpretacije. Broj osušenih i napadnutih
stabala ustanovljava se na primjernim plohama na snimcima. Određeni
broj ploha potraži se na terenu i na njima se broj oštećenih stabala
odredi i terestrički. Ustanovi se regresijska krivulja, većinom pravac, među
podacima s terena i snimka, te poprave podaci sa snimka. Metodom je moguće
ocijeniti točnost postignutih rezultata, a prethodnim analizama procijeniti
efikasnost čistih terestričkih metoda i metoda uz primjenu aerosnimaka
te donijeti odluku koju metodu primijeniti (19).


161