DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Katoda 1 Anoda SI. 2. Shematski prikaz rendgenske cijevi: 1. žarna nit, 2. struja elektrona, 3. meta antikatode ili termički fokus, 4. snop rendgenskih zraka, 5. pločica od berilija. Valna dužina proizvedenih rendgenskih zraka ovisna je o naponu cijevi. Povećanjem napona, ubrzavaju se elektroni koji udaraju u antikatodu, a nastale rendgenske zrake su kraćih valnih dužina. Pri tom treba imati u vidu da se snop zraka sastoji od dijela spektra različitih valnih dužina. Taj je spektar kontinuiran za niže napone cijevi i naziva se kontinuirano ili bijelo zračenje (si. 3 a), a kod određene više vrijednosti napona prelazi u diskontinuirano ili karakteristično zračenje. Ovo potonje, sadrži valne dužine ovisne o rednom broju atoma koji ih emitira, tj. o elementu od kojeg je antikatoda napravljena (si. 3 b). (U) Valna duljina Valna duljina SI. 3. Krivulje intenziteta kontinuiranog (a) i karakterističnog spektra (b) rendgenskih zraka. Rendgenske zrake kraćih valnih dužina općenito su prodornije pri prolasku kroz razne tvari i često se nazivaju »tvrdo« zračenje. Analogno tome, »meko« zračenje je naziv za rendgenske zrake većih valnih dužina, dakle manje prodornosti. Potonje se i koriste u rendgenografiji sjemena, jer su ipak dovoljno prodorne za dobivanje uspjelog snimka sjemena, a da primljena doza ne naškodi sjemenu. |