DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 24 <-- 24 --> PDF |
U Njemačkoj standardi pridružuju određenom naponu cijevi i naziv za proizvedenu kvalitetu zračenja, pa npr. prema DIN 6809 napon Cl] levi do 20 kV proizvodi vrlo meko zračenje, napon cij jevi od 20— 60 kV proizvodi meko zračenje, napon cij jevi od 60— 150 kV proizvodi srednje meko zračenje, napon cij jevi od 150— 400 kV proizvodi tvrdo zračenje, napon cij jevi od 400—3000 kV proizvodi vrlo tvrdo zračenje, a napon cijevi preko 3000 kV proizvodi ultra tvrdo zračenje. Za intenzitet rendgenskog zračenja, može se reći da je proporcionalan jakosti struje u cijevi koja se izražava miliamperima. Ako grafički pokažemo ovisnost intenziteta rendgenskog zračenja o jakosti struje u cijevi, vidimo da povećanjem jakosti struje za neku određenu vrijednost u mA, dolazi do povećanja intenziteta zračenja duž cijelog kontinuiranog spektra rendgenskih zraka, a da se valne dužine u snopu ne mijenjaju, te da maksimalni intenziteti imaju istu valnu dužinu (si. 4). Valna duljina SI. 4. Povećanje intenziteta zračenja uslijed povećanja jakosti struje. Povećanjem napona cijevi, za neku određenu vrijednost u kV, dolazi također do povećanja intenziteta zračenja duž svih valnih dužina, ali se pritom mijenja i spektar zračenja, jer nastaju rendgenske zrake kraćih valnih dužina (si. 5), odnosno maksimumi intenziteta se pomiču prema kraćim valnim dužinama. Stoga možemo reći da je npr. rendgensko zračenje izazvano sa naponom od 20 kV tvrđe od zračenja dobivenog sa 15 kV. Iz si. 5. se može zaključiti i da je porast intenziteta zračenja kod kraćih valnih dužina brži. Variranjem napona i jakosti struje, udaljenosti između filma i fokusa, a i debljine objekta, varira i vrijeme potrebno da se dobije normalno eksponirani snimak. U pravilu, što je mekše zračenje, potrebna je duža ekspozicija za isti stupanj zacrnjenja na filmu. Vrijeme eksponiranja je obrnuto srazmjerno jakosti struje izraženoj u mA. |