DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 34     <-- 34 -->        PDF

sti endosperma. Autori metode (Ehrenberg i dr., 1955, M ü 11 e r -O 1 s en
i dr., 1956) su razvrstali sjeme obične smreke (Picea abies Karst.) i običnog
bora (Pinus silvestris L.) u dvije endosperm klase (A i B), od kojih svaka
ima pet embrio klasa (0—IV). Klase se na snimku očituju ovim svojim
karakteristikama:


Endosperm klasa:


A: Sve
sjemenke sa endospermom, koji gotovo potpuno ispunjava unutrašnjost
sjemene lupine i dobro apsorbira zračenje.
B:
Sjemenke, koje imaju nepotpuno razvijen endosperm, ili endosperm
koji slabije apsorbira rendgensko zračenje.
Embrio klase:


0: Sjeme je prazno (gluho), bez embrija i endosperma.
I: Sjeme sa endospermom A ili B, ali bez embrija.
II:
Sjeme sa endospermom A ili B, sa jednim ili više embrija, od kojih
niti jedan nije duži od polovine embrionalne šupljine.
III:
Sjeme sa endospermom A ili B, sa jednim ili više embrija, od kojih
najduži zaprema 1/2 do 3/4 embrionalne šupljine.
IV: Sjeme
sa endospermom A ili B, sa jednim potpuno razvijenim embrijem,
koji zaprema cijelu ili skoro cijelu embrionalnu šupljinu.
Iz ove se klasifikacije može odmah zaključiti da će teoretski najbolju
klijavost imati sjeme, koje spada u embrio klasu IV i endosperm klasu A.


Na osnovu rendgenskog snimka, raspodjeljuje se sjeme u devet gore
opisanih klasa. Potencijalne mogućnosti svake klase, svake sjemenke da proklije,
izražene su njenim anatomskim karakteristikama. Broj sjemenki koje
će proklijati u pojedinoj klasi, izražava se postotkom klijavosti, koja je kod
fiziološki svježeg i zrelog sjemena identična sa »konverzionim faktorima« u
tabeli 3. Ovi konverzioni faktori ili »anatomski potencijal« (Ap) prema S imak
u (1957), predstavljaju u/o sjemenki koji bi proklijao, kada bi klijale
u određenim uvjetima. Ako su ti uvjeti standardizirani, dobivene Ap vrijednosti
koriste se kao faktori pretvorbe, sa svrhom da se za bilo koji uzorak
te vrste sjemena, klijavost izrazi u istim standardiziranim uvjetima.


Vrijednost konverzionih faktora za sjeme običnog bora i obične smreke
(prema Müller-Olsen i dr., 1956., S i m a k, 1957, Gustafsson i Si-
m a k, 1958), a za uvjete naklijavanja ü Jacobsenovoj klijalici, nakon 30 dana
naklijavanja u konstantnoj temperaturi od 23°C i pod osvjetljenjem od 3 X 40
W smještenog 50 cm iznad sjemena u trajanju od 8 sati dnevno, prikazane
su u tabeli 3.


Konverzioni faktori mogu biti različiti, ovisno o standardizaciji uvjeta
u kojima su ustanovljeni, a za koje se želi izraziti klijavost sjemena. Npr.
kod izražavanja klijavosti sjemena U standardiziranim uvjetima Jacobsenove
klijalice za sjeme običnog bora, potrebno je broj sjemenki iz pojedine klase
koji je dobiven na osnovu rendgenskog snimka, pomnožiti s odgovarajućim
faktorom pretvorbe iz tabele 3 ili 4. Ako se želi izraziti klijavost tog istog