DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 37 <-- 37 --> PDF |
javosti za uzorak sjemena običnog bora testiranog rendgenografskom kontrastnom metodom: n 2 Ap 1 C G »/» = N 100 gdje je: CG´Vo = procjena klijavosti uzorka izražena u postocima, n = broj sjemenki s impregnacijom između 0 i 25%, Ap = Anatomski potencijal sjemenke u smislu pripadne vrijednosti ledukcionog faktora iz tabele 3., N = Ukupan broj tretiranih sjemenki. Kamr a (1971) je ustanovio da su natrijev ili kalijcv jodid pogodno kontrastno sredstvo za sjeme obične smreke. Istraživanja su pokazala da je optimalno vrijeme tretiranja sjemena smreke s natrijevim jođidom 15 minuta, u koncentraciji od 40:"o, na sobnoj temperaturi. Autor u radu donosi i niz praktičnih detalja i savjeta za postupak kod procjene klijavosti sjemena. DRUGI VIDOVI RENDGENOGRAFIJE U diskusiji o vrijednosti rendgenografske kontrast metode Sima k (1957) navodi da su pogreške moguće u ocjeni stupnja impregnacije sjemena, odnosno u ocjeni granice (koju označava 1/4 impregnirane površine endosperma) između klijavog i neklijavog sjemena. No te pogreške u 25 uzoraka nisu prelazile vrijednost od ± IO"´», što je zadovoljavajuće u praktičnim radovima. Maksimalna točnost u procjeni se postiže sa svježim sjemenom koje ostaje potpuno neimpregnirano, kao i sa neklijavim — potpuno impregniranim sjemenom. Kamr a (1971) nalazi da se u procjeni klijavosti sjemena obične smreke, kontrastna metoda može pouzdano koristiti. U usporedbi sa nekim uobičajenim biokemijskim metodama, koje se smatraju brzima kod utvrđivanja vitaliteta sjemena( tetrazol i indigokarmin metoda), rendgenografija je nesumnjivo brža. Osim toga, kontrastnom rendgenografijom analizirani uzorak ostaje neoštećen i upotrebiv za sjetvu, a prema istraživanjima Simak a i Ka mre (1963) na sjemenu običnog bora, daje točnije rezultate nego tetrazolijum metoda. Kamr a (1972) nalazi da je kontrastna rendgenografija sjemena običnog bora i smreke pouzdanija nego indigokarmin metoda. Mučal o i Regen t su (1968) ustanovili da tetrazolijum i indigokarmin metoda daju dobre rezultate samo sa svježim sjemenom obične jele i himalajskog cedra. 1965. su Kamr a i Sima k nastojali utvrditi eventualne fiziološke ili genetske promjene na sjemenu Pinus silvestris L., Picea abies L. i Apium graveolens L. uslijed primljene doze zračenja prilikom snimanja. Rezultate 183 |