DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 37     <-- 37 -->        PDF

javosti za uzorak sjemena običnog bora testiranog rendgenografskom kontrastnom
metodom:


n
2 Ap
1
C G »/» =
N
100
gdje je:
CG´Vo = procjena klijavosti uzorka izražena u postocima,
n = broj sjemenki s impregnacijom između 0 i 25%,
Ap = Anatomski potencijal sjemenke u smislu pripadne vrijednosti
ledukcionog faktora iz tabele 3.,
N = Ukupan broj tretiranih sjemenki.


Kamr a (1971) je ustanovio da su natrijev ili kalijcv jodid pogodno
kontrastno sredstvo za sjeme obične smreke. Istraživanja su pokazala da je
optimalno vrijeme tretiranja sjemena smreke s natrijevim jođidom 15 minuta,
u koncentraciji od 40:"o, na sobnoj temperaturi. Autor u radu donosi
i niz praktičnih detalja i savjeta za postupak kod procjene klijavosti sjemena.


DRUGI VIDOVI RENDGENOGRAFIJE


U diskusiji o vrijednosti rendgenografske kontrast metode Sima k
(1957) navodi da su pogreške moguće u ocjeni stupnja impregnacije sjemena,
odnosno u ocjeni granice (koju označava 1/4 impregnirane površine
endosperma) između klijavog i neklijavog sjemena. No te pogreške u 25
uzoraka nisu prelazile vrijednost od ± IO"´», što je zadovoljavajuće u praktičnim
radovima. Maksimalna točnost u procjeni se postiže sa svježim sjemenom
koje ostaje potpuno neimpregnirano, kao i sa neklijavim — potpuno
impregniranim sjemenom.


Kamr a (1971) nalazi da se u procjeni klijavosti sjemena obične smreke,
kontrastna metoda može pouzdano koristiti.


U usporedbi sa nekim uobičajenim biokemijskim metodama, koje se
smatraju brzima kod utvrđivanja vitaliteta sjemena( tetrazol i indigokarmin
metoda), rendgenografija je nesumnjivo brža. Osim toga, kontrastnom rendgenografijom
analizirani uzorak ostaje neoštećen i upotrebiv za sjetvu, a
prema istraživanjima Simak a i Ka mre (1963) na sjemenu običnog bora,
daje točnije rezultate nego tetrazolijum metoda. Kamr a (1972) nalazi da
je kontrastna rendgenografija sjemena običnog bora i smreke pouzdanija
nego indigokarmin metoda.


Mučal o i Regen t su (1968) ustanovili da tetrazolijum i indigokarmin
metoda daju dobre rezultate samo sa svježim sjemenom obične jele
i himalajskog cedra.


1965. su Kamr a i Sima k nastojali utvrditi eventualne fiziološke ili
genetske promjene na sjemenu Pinus silvestris L., Picea abies L. i Apium
graveolens L. uslijed primljene doze zračenja prilikom snimanja. Rezultate


183