DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Rješenjem predsjedništva vlade NR Hrvatske broj 13563/50 od 23. 11. 1950. osnovano je Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulte ta Sveučilišta u Zagrebu, kojemu su predani na upravljanje šumski objekti dodjeljeni rješenjem broj 21139:1:1949 (Anić et al., 1951). Godine 1956. ukinuto je Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Šumarskom odjelu ostavljen je samo nadzor nad tim šumskim objektima kao i pravo obavljanja terenske nastave sa studentima šumarstva te su u tu svrhu zgrade (studentske nastambe, slika 1) i ostale prostorije ostale i dalje fakultetske. Nastavljeno je i obavljanje započetih radova na znanstveno-istraživačkim problemima. Godine 1963. donijela je Općina Novska rješenje br. 01-2903/3-63 od 25. IX 1963. kojim se Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuje dio šuma gospodarske jediniee »Josip Kozarac«, zvane Opeke, kao i dio gospodarske jedinice »Jamaričko Brdo«, zvan Lubardenik. Spomenutim šumama upravlja Fakultet preko svog upravitelja, izabranog iz redova nastavnog osoblja. S obzirom da su to gospodarski vrijedne šume, površina kojih u Lubardeniku iznosi 483,92 ha, a u Opekama 547,27 ha ili ukupno 1.031,19 ha, te da se u njima treba gospodariti po svim principima modernog uzgajanja šuma, uprava tih objekata odlučila je temeljito ih urediti. U vezi s tim, a suglasno s Pravilnikom o izradi šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (NN broj 47 od 2. 12. 1968), naručila je spomenuta uprava da se izrade vegetacijske karte 1:5000 te pedološka karta, a nakon toga bi se pristupilo izradbi novih uređajnih elaborata. Osnovna namjena fakultetskih šuma Lubardenik i Opeke je da služe za znanstveno-istraživačke radove kao primjerno uređene i gospodarene ekonomske šume, za izvođenje terenskih nastava sa studentima šumarstva, za demonstraciju domaćim i stranim stručnjacima, te za davanje normalnih prihoda za redovnu i proširenu reprodukciju. Da bi te šume mogle služiti spomenutim namjenama, treba se njima gospodariti na temelju znanstveno obrazloženih i izrađenih gospodarstvenih osnova. Ovaj rad je samo malen doprinos u tom pravcu. METODA RADA Istraživanje šumske vegetacije obavili smo na florističkoj osnovi po kombiniranoj metodi B r a u n -B 1 a n q u e t a te na osnovi uputstava iz Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije (Horvat-Hor v a t i ć, 1950). Kartiranje šumske vegetacije obavljeno je terestričkom metodom direktno na licu mjesta služeći se postojećim sastojinskim kartama 1:5000. Svaka sastojina, tj. svaki odjel prethodno je rekognosciran, a potom se pristupilo kartiranju. Prije samog kartiranja u proljeće i ljeto obavljeno je fitocenološko snimanje u tipičnim šumskim zajednicama spomenutih šuma. Ukupno je položeno 40 fitocenoloških snimaka, od čega su 32 snimke sintetski obrađene i poredane u 6 fitocenoloških tabela. |