DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Rješenjem predsjedništva vlade NR Hrvatske broj 13563/50 od 23. 11.


1950. osnovano je Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulte


ta Sveučilišta u Zagrebu, kojemu su predani na upravljanje šumski objekti


dodjeljeni rješenjem broj 21139:1:1949 (Anić et al., 1951).


Godine 1956. ukinuto je Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta. Šumarskom odjelu ostavljen je samo nadzor nad tim šumskim
objektima kao i pravo obavljanja terenske nastave sa studentima šumarstva
te su u tu svrhu zgrade (studentske nastambe, slika 1) i ostale prostorije
ostale i dalje fakultetske. Nastavljeno je i obavljanje započetih radova na
znanstveno-istraživačkim problemima.


Godine 1963. donijela je Općina Novska rješenje br. 01-2903/3-63 od 25.
IX 1963. kojim se Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuje
dio šuma gospodarske jediniee »Josip Kozarac«, zvane Opeke, kao i dio
gospodarske jedinice »Jamaričko Brdo«, zvan Lubardenik.


Spomenutim šumama upravlja Fakultet preko svog upravitelja, izabranog
iz redova nastavnog osoblja. S obzirom da su to gospodarski vrijedne
šume, površina kojih u Lubardeniku iznosi 483,92 ha, a u Opekama
547,27 ha ili ukupno 1.031,19 ha, te da se u njima treba gospodariti po svim
principima modernog uzgajanja šuma, uprava tih objekata odlučila je temeljito
ih urediti.


U vezi s tim, a suglasno s Pravilnikom o izradi šumsko-privrednih osnova,
osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (NN broj 47
od 2. 12. 1968), naručila je spomenuta uprava da se izrade vegetacijske
karte 1:5000 te pedološka karta, a nakon toga bi se pristupilo izradbi
novih uređajnih elaborata.


Osnovna namjena fakultetskih šuma Lubardenik i Opeke je da služe
za znanstveno-istraživačke radove kao primjerno uređene i gospodarene ekonomske
šume, za izvođenje terenskih nastava sa studentima šumarstva,
za demonstraciju domaćim i stranim stručnjacima, te za davanje normalnih
prihoda za redovnu i proširenu reprodukciju. Da bi te šume mogle
služiti spomenutim namjenama, treba se njima gospodariti na temelju znanstveno
obrazloženih i izrađenih gospodarstvenih osnova. Ovaj rad je samo
malen doprinos u tom pravcu.


METODA RADA


Istraživanje šumske vegetacije obavili smo na florističkoj osnovi po
kombiniranoj metodi B r a u n -B 1 a n q u e t a te na osnovi uputstava iz
Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije (Horvat-Hor v
a t i ć, 1950).


Kartiranje šumske vegetacije obavljeno je terestričkom metodom direktno
na licu mjesta služeći se postojećim sastojinskim kartama 1:5000.


Svaka sastojina, tj. svaki odjel prethodno je rekognosciran, a potom
se pristupilo kartiranju. Prije samog kartiranja u proljeće i ljeto obavljeno
je fitocenološko snimanje u tipičnim šumskim zajednicama spomenutih šuma.
Ukupno je položeno 40 fitocenoloških snimaka, od čega su 32 snimke
sintetski obrađene i poredane u 6 fitocenoloških tabela.